Digital Market Act 2022/1925 HR

BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2022/1925 HR cercato: 'direktive' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl

expand index direktive:

1 Članak 1. Predmet i područje primjene

whereas direktive:

definitions:

cloud tag:

and the number of total unique words without stopwords is: 1222

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Svrha je ove Uredbe doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta utvrđivanjem usklađenih pravila kojima se u cijeloj Uniji za sve poduzetnike osiguravaju pravedna tržišta s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru na kojima djeluju nadzornici pristupa, u korist poslovnih i krajnjih korisnika.

2. Ova se Uredba primjenjuje na osnovne usluge platforme koje nadzornici pristupa pružaju ili nude poslovnim korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili krajnjim korisnicima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji, bez obzira na mjesto poslovnog nastana ili boravišta nadzornika pristupa i bez obzira na pravo koje se inače primjenjuje na pružanje usluge.

3. Ova se Uredba ne primjenjuje na tržišta povezana s:

(a)	elektroničkim komunikacijskim mrežama kako su definirane u članku 2. točki 1. direktive (EU) 2018/1972;

(b)	elektroničkim komunikacijskim uslugama kako su definirane u članku 2. točki 4. direktive (EU) 2018/1972, osim onih koje se odnose na brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge.

4. U pogledu interpersonalnih komunikacijskih usluga kako su definirane u članku 2. točki 5. direktive (EU) 2018/1972, ovom se Uredbom ne dovode u pitanje ovlasti i odgovornosti dodijeljene nacionalnim regulatornim i drugim nadležnim tijelima na temelju članka 61. te direktive.

5. Kako bi se izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta, države članice ne smiju uvoditi dodatne obveze nadzornicima pristupa na temelju zakona te drugih propisa i upravnih mjera radi osiguranja pravednih tržišta s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja. Ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da, u vezi s pitanjima koja nisu obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, poduzetnicima, među ostalim poduzetnicima koji pružaju osnovne usluge platforme, uvedu obveze, pod uvjetom da su te obveze u skladu s pravom Unije i da ne proizlaze iz činjenice da relevantni poduzetnici imaju status nadzornika pristupa u smislu ove Uredbe.

6. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a. Njome se isto tako ne dovodi u pitanje primjena:

(a)	nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju protutržišni sporazumi, odluke udruženja poduzetnika, usklađena djelovanja i zlouporaba dominantnog položaja;

(b)	nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju drugi oblici jednostranog postupanja u mjeri u kojoj se primjenjuju na poduzetnike koji nisu nadzornici pristupa ili predstavljaju uvođenje daljnjih obveza nadzornicima pristupa; i

(c)	Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (23) i nacionalnih pravila o kontroli koncentracija.

7. Nacionalna tijela ne smiju donositi odluke koje su u suprotnosti s odlukom koju je donijela Komisija na temelju ove Uredbe. Komisija i države članice blisko surađuju i koordiniraju svoje mjere izvršavanja na temelju načela utvrđenih u člancima 37. i 38.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„nadzornik pristupa” znači poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme, čiji je status utvrđen na temelju članka 3.;

„osnovna usluga platforme” znači bilo koje od sljedećeg:

(a)	usluge internetskog posredovanja;

(b)	internetske tražilice;

(c)	usluge internetskih društvenih mreža;

(d)	usluge platformi za razmjenu videozapisa;

(e)	brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge;

(f)	operativni sustavi;

(g)	internetski preglednici;

(h)	virtualni pomoćnici;

(i)	usluge računalstva u oblaku;

(j)	usluge internetskog oglašavanja, uključujući sve oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju, a pruža ih poduzetnik koji pruža bilo koju od osnovnih usluga platforme navedenih u točkama od (a) do (i);

3.	„usluga informacijskog društva” znači svaka usluga kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (b) direktive (EU) 2015/1535;

4.	„digitalni sektor” znači sektor proizvoda i usluga koji se pružaju putem ili s pomoću usluga informacijskog društva;

5.	„usluge internetskog posredovanja” znači usluge internetskog posredovanja kako su definirane u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2019/1150;

6.	„internetska tražilica” znači internetska tražilica kako je definirana u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2019/1150;

7.	„usluga internetskih društvenih mreža” znači platforma koja krajnjim korisnicima omogućuje da se povežu i međusobno komuniciraju, dijele sadržaj i otkrivaju druge korisnike i sadržaj na više uređaja, a posebno putem razgovora, objava, videozapisa i preporuka;

8.	„usluga platformi za razmjenu videozapisa” znači usluga platformi za razmjenu videozapisa kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (aa) direktive 2010/13/EU;

9.	„brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga” znači brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga kako je definirana u članku 2. točki 7. direktive (EU) 2018/1972;

10.	„operativni sustav” znači sistemski softver koji kontrolira osnovne funkcije hardvera ili softvera i omogućuje rad softverskih aplikacija na njemu;

11.

„internetski preglednik” znači softverska aplikacija koja krajnjim korisnicima omogućuje pristup internetskom sadržaju i interakciju s internetskim sadržajem na poslužiteljima koji su spojeni na mreže kao što je internet, uključujući samostalne internetske preglednike i internetske preglednike integrirane ili ugrađene u softver ili slično;

12.	„virtualni pomoćnik” znači softver koji može obrađivati zahtjeve, zadaće ili pitanja, uključujući one na temelju zvučnih, vizualnih i pisanih unosa, gesta ili pokreta te koji na temelju tih zahtjeva, zadaća ili pitanja pruža pristup drugim uslugama ili kontrolira povezane fizičke uređaje;

13.	„usluga računalstva u oblaku” znači usluga računalstva u oblaku kako je definirana u članku 4. točki 19. direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (24);

14.	„trgovine softverskih aplikacija” znači vrsta usluga internetskog posredovanja u kojima su softverske aplikacije glavni posredovani proizvod ili usluga;

15.	„softverska aplikacija” znači svaki digitalni proizvod ili usluga koji rade na operativnom sustavu;

16.	„platna usluga” znači platna usluga kako je definirana u članku 4. točki 3. direktive (EU) 2015/2366;

17.	„tehnička usluga koja podupire pružanje platne usluge” znači usluga u smislu članka 3. točke (j) direktive (EU) 2015/2366;

18.	„sustav plaćanja za kupnju unutar aplikacije” znači softverska aplikacija, usluga ili korisničko sučelje koji olakšavaju kupnju digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga u okviru softverske aplikacije, uključujući sadržaj, pretplate, značajke ili funkcije te plaćanja za takve kupnje;

19.	„usluga identifikacije” znači vrsta usluge koja se pruža zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama, a koja omogućuje bilo koju vrstu provjere identiteta krajnjih korisnika ili poslovnih korisnika, bez obzira na tehnologiju koja se primjenjuje;

20.	„krajnji korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja se koristi osnovnim uslugama platforme, osim poslovnog korisnika;

21.	„poslovni korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja djeluje u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu i koristi se osnovnim uslugama platforme za potrebe ili tijekom isporuke robe ili pružanja usluga krajnjim korisnicima;

22.

„rangiranje” znači relativna vidljivost dana robi ili uslugama ponuđenima putem usluga internetskog posredovanja, usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa ili virtualnih pomoćnika ili relevantnost koju su rezultatima pretraživanja dale internetske tražilice, kako je poduzetnici koji pružaju usluge internetskog posredovanja, usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, virtualni pomoćnici ili internetske tražilice predstavljaju, organiziraju ili o njoj informiraju, neovisno o tehnološkim sredstvima koja se upotrebljavaju za takvo predstavljanje, organiziranje ili informiranje te neovisno o tome jesu li predstavili samo jedan rezultat ili informirali samo o jednom rezultatu.

23.

„rezultati pretraživanja” znači sve informacije u bilo kojem formatu, uključujući tekstualne, grafičke, glasovne ili druge izlazne podatke, koje se uzvraćaju kao odgovor na upit za pretraživanje i u vezi s tim upitom, bez obzira na to jesu li te uzvraćene informacije plaćeni ili neplaćeni rezultat, izravan odgovor ili bilo koji proizvod, usluga ili informacija koji su ponuđeni u vezi s organskim rezultatima ili se prikazuju zajedno s njima ili su djelomično ili potpuno u njih ugrađeni;

24.	„podaci” znači svaki digitalni prikaz akata, činjenica ili informacija i svaka kompilacija tih akata, činjenica ili informacija, među ostalim u obliku zvučnog, vizualnog ili audiovizualnog zapisa;

25.	„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

26.	„neosobni podaci” znači podaci koji nisu osobni podaci;

27.	„poduzetnik” znači subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni status i način na koji se financira, uključujući sva povezana poduzeća ili povezane poduzetnike koji čine grupu putem izravne ili neizravne kontrole jednog poduzeća ili poduzetnika nad drugim;

28.	„kontrola” znači mogućnost prevladavajućeg utjecaja na poduzetnika u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 139/2004;

29.	„interoperabilnost” znači sposobnost razmjene informacija i uzajamne upotrebe informacija koje su razmijenjene putem sučelja ili drugih rješenja tako da svi elementi hardvera ili softvera rade s drugim hardverom i softverom i s korisnicima na sve načine na koje bi trebali funkcionirati;

30.	„prihod” znači iznos koji je poduzetnik ostvario u smislu članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 139/2004;

31.	„izrada profila” znači izrada profila kako je definirana u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679;

32.	„privola” znači privola kako je definirana u članku 4. točki 11. Uredbe (EU) 2016/679;

33.	„nacionalni sud” znači sud države članice u smislu članka 267. UFEU-a.

POGLAVLJE II.

NADZORNICI PRISTUPA

Članak 13.

Sprečavanje izbjegavanja obveza

1. Poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme ne smije segmentirati, dijeliti, fragmentirati, razdvajati te usluge ni provoditi njihovu potpodjelu ugovornim, komercijalnim, tehničkim ili bilo kojim drugim sredstvima kako bi se izbjegli kvantitativni pragovi utvrđeni u članku 3. stavku 2. Nijednom od takvih praksi poduzetnika ne sprečava se Komisiju da za tog poduzetnika utvrdi status nadzornika pristupa u skladu s člankom 3. stavkom 4.

2. Kada sumnja da poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme primjenjuje praksu utvrđenu u stavku 1., Komisija od tog poduzetnika može zahtijevati sve informacije koje smatra potrebnima kako bi utvrdila je li taj poduzetnik primijenio takvu praksu.

3. Nadzornik pristupa osigurava potpunu i djelotvornu usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7.

4. Nadzornik pristupa ne smije se ponašati ni na koji način kojim se narušava djelotvorna usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7. bez obzira na to je li to ponašanje ugovorne, komercijalne, tehničke ili bilo kakve druge naravi, ili se sastoji od upotrebe bihevioralnih tehnika ili dizajna sučelja.

5. Ako je za prikupljanje, obradu, unakrsnu upotrebu i dijeljenje osobnih podataka radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom potrebna privola, nadzornik pristupa poduzima potrebne mjere kako bi poslovnim korisnicima omogućio izravno dobivanje potrebne privole za obradu takvih podataka ako je ta privola potrebna na temelju Uredbe (EU) 2016/679 ili direktive 2002/58/EZ ili kako bi se uskladio s pravilima i načelima Unije o zaštiti podataka i privatnosti na druge načine, uključujući, prema potrebi, davanjem podataka poslovnim korisnicima u odgovarajućem anonimiziranom obliku. Dobivanje te privole nadzornik pristupa ne smije otežati poslovnom korisniku više nego za vlastite usluge.

6. Nadzornik pristupa ne smije pogoršavati uvjete ili kvalitetu bilo koje od osnovnih usluga platforme koje pruža poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima koji iskorištavaju prava ili mogućnosti izbora utvrđene u člancima 5., 6. i 7. niti nepotrebno otežavati ostvarivanje tih prava ili mogućnosti, uključujući nuđenjem odabira krajnjem korisniku na način koji nije neutralan, ili narušavanjem autonomije, odlučivanja ili slobode izbora krajnjih korisnika ili poslovnih korisnika putem strukture, dizajna, funkcije ili načina rada korisničkog sučelja ili njegova dijela.

7. Ako nadzornik pristupa izbjegava ili pokušava izbjeći neku od obveza iz članaka 5., 6. ili 7. na način opisan u stavcima 4., 5. i 6. ovog članka, Komisija može pokrenuti postupak na temelju članka 20. i donijeti provedbeni akt iz članka 8. stavka 2. radi utvrđivanja mjera koje nadzornik pristupa treba provesti.

8. Stavkom 6. ovog članka ne dovode se u pitanje ovlasti Komisije na temelju članaka 29., 30. i 31.

Članak 51.

Izmjena direktive (EU) 2019/1937

U točki J. dijela I. Priloga Direktivi (EU) 2019/1937 dodaje se sljedeća točka:

„iv.	Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) (SL L 265, 21.9.2022., str. 1..).”.

Članak 52.

Izmjena direktive (EU) 2020/1828

U Prilogu I. Direktivi (EU) 2020/1828 dodaje se sljedeća točka:

„67.	Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) (SL L 265, 21.9.2022., str. 1..).”.

Članak 54.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 2. svibnja 2023.

Međutim, članak 3. stavci 6. i 7. te članci 40., 46., 47., 48., 49. i 50. primjenjuju se 1. studenoga 2022., dok se članci 42. i 43. primjenjuju od 25. lipnja 2023.

No ako datum 25. lipnja 2023. prethodi datumu početka primjene iz drugog podstavka ovog članka, početak primjene članaka 42. i 43. odgađa se do datuma početka primjene iz drugog podstavka ovog članka.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. rujna 2022.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

M. BEK

(1) SL C 286, 16.7.2021., str. 64.

(2) SL C 440, 29.10.2021., str. 67.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 5. srpnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 18. srpnja 2022.

(4) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(5) Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).

(6) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(7) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

(8) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(9) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(10) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).

(11) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).

(12) Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21.4.1993., str. 29.).

(13) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).

(14) Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).

(15) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).

(16) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(17) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(18) Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 Vijeća od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1 4.1.2003., str. 1.).

(19) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(20) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(21) Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage direktive 2009/22/EZ (SL L 409, 4.12.2020., str. 1.).

(22) SL C 147, 26.4.2021., str. 4.

(23) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(24) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).

PRILOG

A. „Općenito”

Cilj je ovog Priloga odrediti metodologiju za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme navedenu u članku 2. stavku 2. Ovaj Prilog služi kao referentna točka kako bi se poduzetniku omogućilo da procijeni dosežu li njegove osnovne usluge platforme kvantitativne pragove iz članka 3. stavka 2. točke (b), na temelju čega bi se pretpostavilo da ispunjava zahtjev iz članka 3. stavka 1. točke (b). Takva referentna točka stoga će biti jednako relevantna za svaku širu procjenu na temelju članka 3. stavka 8. Poduzetnik snosi odgovornost da se na najbolji mogući način uskladi sa zajedničkim načelima i posebnom metodologijom utvrđenom u ovom Prilogu. Ništa u ovom Prilogu ne sprečava Komisiju da, u rokovima utvrđenima u relevantnim odredbama ove Uredbe, od poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme zatraži da pruži sve informacije potrebne za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”. Ništa u ovom Prilogu ne bi smjelo predstavljati pravnu osnovu za praćenje korisnika. Metodologijom iz ovog Priloga ujedno se ne dovode u pitanje obveze utvrđene u ovoj Uredbi, posebice u članku 3. stavcima 3. i 8. te članku 13. stavku 3. Osobito, tražena usklađenost s člankom 13. stavkom 3. podrazumijeva i utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” na temelju preciznog mjerenja ili najbolje dostupne približne vrijednosti, u skladu sa stvarnim kapacitetima za utvrđivanje i izračun kojima poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme raspolaže u relevantnom trenutku. Ta mjerenja ili najbolja dostupna približna vrijednost moraju biti u skladu s onima prijavljenima na temelju članka 15. i uključivati ih.

U članku 2. točkama 20. i 21. utvrđuju se definicije pojmova „krajnji korisnik” i „poslovni korisnik”, koji su zajedničke svim osnovnim uslugama platforme.

Kako bi se utvrdio i izračunao broj „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”, u ovom se Prilogu upućuje na pojam „jedinstveni korisnici”. Pojam „jedinstveni korisnici” obuhvaća „aktivne krajnje korisnike” i „aktivne poslovne korisnike” ubrojene samo jednom, za relevantnu osnovnu uslugu platforme, tijekom određenog vremenskog razdoblja (tj. u mjesec dana u slučaju „aktivnih krajnjih korisnika” i u godinu dana u slučaju „aktivnih poslovnih korisnika”), bez obzira na broj njihovih interakcija s relevantnom osnovnom uslugom platforme tijekom tog razdoblja. Time se ne dovodi u pitanje činjenica da ista fizička ili pravna osoba može istodobno biti „aktivni krajnji korisnik” ili „aktivni poslovni korisnik” za različite osnovne usluge platforme.

B. „Aktivni krajnji korisnici”

Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne krajnje korisnike” utvrđuje se u skladu s najtočnijim mjerilom koje prijavi poduzetnik koji pruža bilo koju osnovnu uslugu platforme, osobito:

smatra se da bi prikupljanje podataka o upotrebi osnovnih usluga platforme iz okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava podrazumijevalo prima facie najmanji rizik od udvostručavanja, na primjer u odnosu na ponašanje korisnika na više uređaja ili platformi. Stoga poduzetnik dostavlja agregirane anonimizirane podatke o broju jedinstvenih krajnjih korisnika prema odgovarajućoj osnovnoj usluzi platforme na temelju okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, ako takvi podaci postoje;

u slučaju osnovnih usluga platforme kojima također pristupaju krajnji korisnici izvan okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, poduzetnik ujedno dostavlja agregirane anonimizirane podatke o broju jedinstvenih krajnjih korisnika odgovarajuće osnovne usluge platforme na temelju alternativnog mjerila koje obuhvaća i krajnje korisnike izvan okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, kao što su adrese internetskog protokola, identifikatori kolačića ili drugi identifikatori, kao što su oznake za radiofrekvencijsku identifikaciju, pod uvjetom da su te adrese ili identifikatori objektivno nužni za pružanje osnovnih usluga platforme.

Broj „mjesečno aktivnih krajnjih korisnika” temelji se na prosječnom broju mjesečno aktivnih krajnjih korisnika tijekom najvećeg dijela financijske godine. Svrha je koncepta „najveći dio financijske godine” omogućiti poduzetniku koji pruža osnovne usluge platforme da zanemari netipične vrijednosti u određenoj godini. Netipične vrijednosti podrazumijevaju vrijednosti koje su znatno izvan onih uobičajenih i predvidljivih. Primjer takvih netipičnih vrijednosti mogao bi biti nepredvidljivi porast ili pad korisničkih interakcija do kojeg je došlo tijekom jednog mjeseca u financijskoj godini. Vrijednosti povezane s pojavama koje se ponavljaju na godišnjoj osnovi, kao što su godišnje akcijske prodaje, ne čine netipične vrijednosti.

C. „Aktivni poslovni korisnici”

Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne poslovne korisnike” treba utvrditi, ako je primjenjivo, na razini računa, pri čemu svaki zasebni poslovni račun povezan s upotrebom osnovne usluge platforme koju pruža poduzetnik predstavlja jednog jedinstvenog poslovnog korisnika te odgovarajuće osnovne usluge platforme. Ako se koncept „poslovni račun” ne primjenjuje na određenu osnovnu uslugu platforme, relevantni poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme određuje broj jedinstvenih poslovnih korisnika upućivanjem na dotičnog poduzetnika.

D. „Dostavljanje informacija”

Poduzetnik koji na temelju članka 3. stavka 3. Komisiji dostavlja informacije o broju aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika po osnovnoj usluzi platforme snosi odgovornost za osiguravanje potpunosti i točnosti tih informacija. U tom pogledu:

poduzetnik snosi odgovornost za dostavljanje podataka za odgovarajuću osnovnu uslugu platforme tako da se izbjegava umanjivanje ili uvećavanje broja aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika (na primjer, ako korisnici pristupaju osnovnim uslugama platforme na različitim platformama ili uređajima) pri njihovu prebrojavanju;

poduzetnik snosi odgovornost za pružanje preciznih i sažetih objašnjenja u vezi s metodologijom upotrijebljenom za dobivanje informacija i za svaki rizik od umanjivanja ili uvećavanja broja aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika za odgovarajuću osnovnu uslugu platforme pri njihovu prebrojavanju te za rješenja usvojena za uklanjanje tog rizika;

c.	poduzetnik dostavlja podatke koji se temelje na alternativnom mjerilu kada Komisija izrazi zabrinutost u pogledu točnosti podataka koje je dostavio poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme.

Za potrebe izračuna broja „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”:

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme ne utvrđuje osnovne usluge platforme koje pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2. kao zasebne uglavnom na temelju toga što se pružaju upotrebom različitih naziva domena, bilo da se radi o nacionalnim vršnim domenama (ccTLD) ili generičkim vršnim domenama (gTLD), ili bilo kojih geografskih atributa;

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme smatra zasebnima one osnovne usluge platforme koje njihovi krajnji korisnici ili njihovi poslovni korisnici, ili i jedni i drugi, čak i ako su njihovi krajnji korisnici ili poslovni korisnici možda isti, upotrebljavaju u različite svrhe, čak i ako one pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.;

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme smatra zasebnima one osnovne usluge platforme koje relevantni poduzetnik nudi na integriran način, ali koje:

i.	ne pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.; ili

ii.	njihovi krajnji korisnici ili njihovi poslovni korisnici, ili i jedni i drugi, čak i ako su njihovi krajnji korisnici i poslovni korisnici možda isti, upotrebljavaju u različite svrhe, čak i ako one pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.;

E. „Posebne definicije”

U tablici u nastavku navedene su posebne definicije „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme.

Osnovne usluge platforme	Aktivni krajnji korisnici	Aktivni poslovni korisnici
Usluge internetskog posredovanja	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetskog posredovanja, primjerice putem aktivne prijave, postavljanja upita, klika ili kliznog pomicanja, ili su barem jednom u mjesec dana zaključili transakciju putem usluge internetskog posredovanja	Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su tijekom cijele godine imali barem jedan proizvod uvršten u uslugu internetskog posredovanja ili su u godini dana zaključili transakciju koju je omogućila usluga internetskog posredovanja
Internetske tražilice	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili internetskom tražilicom, primjerice putem postavljanja upita	Broj jedinstvenih poslovnih korisnika s poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu) koje je u godini dana indeksirala internetska tražilica ili su dio njezina indeksa
Usluge internetskih društvenih mreža	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetske društvene mreže, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave ili komentara	Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji imaju poslovni popis ili poslovni račun na usluzi internetske društvene mreže i koji su se barem jednom u godini dana koristili tom uslugom, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave, komentara ili upotrebe njezinih alata namijenjenih poduzetnicima
Usluge platformi za razmjenu videozapisa	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom platforme za razmjenu videozapisa, primjerice putem pokretanja segmenta audiovizualnog sadržaja, postavljanja upita ili prijenosa audiovizualnog sadržaja, što osobito uključuje videozapise koje su izradili korisnici	Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili barem jedan audiovizualni sadržaj koji je prenesen ili pokrenut na usluzi platforme za razmjenu videozapisa
Brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj	Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su se barem jednom u godinu dana koristili poslovnim računom ili su drukčije pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj radi izravne komunikacije s krajnjim korisnikom
Operativni sustavi	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uređajem s operativnim sustavom koji je aktiviran, ažuriran ili upotrijebljen	Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana objavili, ažurirali ili ponudili barem jednu softversku aplikaciju ili softverski program koji upotrebljavaju programski jezik ili bilo koji alat za razvoj softvera u okviru operativnog sustava ili funkcioniraju na bilo koji način u operativnom sustavu
Virtualni pomoćnik	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili virtualnim pomoćnikom na bilo koji način, primjerice putem njegove aktivacije, postavljanja upita, pristupa usluzi naredbom ili kontrole uređaja za pametni dom	Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana ponudili barem jednu softversku aplikaciju virtualnog pomoćnika ili funkciju za dostupnost postojeće softverske aplikacije putem virtualnog pomoćnika
Internetski preglednici	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana koristili internetskim preglednikom, primjerice putem unosa upita ili internetske adrese u polje za URL u internetskom pregledniku	Broj jedinstvenih poslovnih korisnika čijim se poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u komercijalnom ili profesionalnom svojstvu) pristupilo barem jednom u godini dana putem internetskog preglednika ili koji su ponudili programski priključak, proširenje ili dodatke koji se upotrebljavaju u internetskom pregledniku
Usluge računalstva u oblaku	Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili bilo kojom uslugom računalstva u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku u zamjenu za bilo koju vrstu naknade, bez obzira na to isplaćuje li se ta naknada u istom mjesecu	Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili bilo koju uslugu računalstva u oblaku smještenu u infrastrukturi u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku
Usluge internetskog oglašavanja	Za vlastitu prodaju oglasnog prostora: Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju): Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas koji je aktivirao uslugu posredovanja u oglašavanju	Za vlastitu prodaju oglasnog prostora: Broj jedinstvenih oglašivača koji su u godini dana ostvarili barem jedan prikaz oglasa Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju): Broj jedinstvenih poslovnih korisnika (uključujući oglašivače, izdavače ili druge posrednike) koji su u godini dana ostvarili interakciju putem usluge posredovanja u oglašavanju ili su se koristili tom uslugom

whereas

keyboard_tab Digital Market Act 2022/1925 HR

Digital Market Act 2022/1925 HR