search


keyboard_tab Digital Market Act 2022/1925 HR

BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2022/1925 HR cercato: 'poduzetnik' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl


expand index poduzetnik:


whereas poduzetnik:


definitions:


cloud tag: and the number of total unique words without stopwords is: 2025

 

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Svrha je ove Uredbe doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta utvrđivanjem usklađenih pravila kojima se u cijeloj Uniji za sve poduzetnike osiguravaju pravedna tržišta s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru na kojima djeluju nadzornici pristupa, u korist poslovnih i krajnjih korisnika.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na osnovne usluge platforme koje nadzornici pristupa pružaju ili nude poslovnim korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili krajnjim korisnicima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji, bez obzira na mjesto poslovnog nastana ili boravišta nadzornika pristupa i bez obzira na pravo koje se inače primjenjuje na pružanje usluge.

3.   Ova se Uredba ne primjenjuje na tržišta povezana s:

(a)

elektroničkim komunikacijskim mrežama kako su definirane u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/1972;

(b)

elektroničkim komunikacijskim uslugama kako su definirane u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2018/1972, osim onih koje se odnose na brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge.

4.   U pogledu interpersonalnih komunikacijskih usluga kako su definirane u članku 2. točki 5. Direktive (EU) 2018/1972, ovom se Uredbom ne dovode u pitanje ovlasti i odgovornosti dodijeljene nacionalnim regulatornim i drugim nadležnim tijelima na temelju članka 61. te direktive.

5.   Kako bi se izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta, države članice ne smiju uvoditi dodatne obveze nadzornicima pristupa na temelju zakona te drugih propisa i upravnih mjera radi osiguranja pravednih tržišta s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja. Ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da, u vezi s pitanjima koja nisu obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, poduzetnicima, među ostalim poduzetnicima koji pružaju osnovne usluge platforme, uvedu obveze, pod uvjetom da su te obveze u skladu s pravom Unije i da ne proizlaze iz činjenice da relevantni poduzetnici imaju status nadzornika pristupa u smislu ove Uredbe.

6.   Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a. Njome se isto tako ne dovodi u pitanje primjena:

(a)

nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju protutržišni sporazumi, odluke udruženja poduzetnika, usklađena djelovanja i zlouporaba dominantnog položaja;

(b)

nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju drugi oblici jednostranog postupanja u mjeri u kojoj se primjenjuju na poduzetnike koji nisu nadzornici pristupa ili predstavljaju uvođenje daljnjih obveza nadzornicima pristupa; i

(c)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (23) i nacionalnih pravila o kontroli koncentracija.

7.   Nacionalna tijela ne smiju donositi odluke koje su u suprotnosti s odlukom koju je donijela Komisija na temelju ove Uredbe. Komisija i države članice blisko surađuju i koordiniraju svoje mjere izvršavanja na temelju načela utvrđenih u člancima 37. i 38.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„nadzornik pristupa” znači poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme, čiji je status utvrđen na temelju članka 3.;

2.

„osnovna usluga platforme” znači bilo koje od sljedećeg:

(a)

usluge internetskog posredovanja;

(b)

internetske tražilice;

(c)

usluge internetskih društvenih mreža;

(d)

usluge platformi za razmjenu videozapisa;

(e)

brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge;

(f)

operativni sustavi;

(g)

internetski preglednici;

(h)

virtualni pomoćnici;

(i)

usluge računalstva u oblaku;

(j)

usluge internetskog oglašavanja, uključujući sve oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju, a pruža ih poduzetnik koji pruža bilo koju od osnovnih usluga platforme navedenih u točkama od (a) do (i);

3.

„usluga informacijskog društva” znači svaka usluga kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (b) Direktive (EU) 2015/1535;

4.

„digitalni sektor” znači sektor proizvoda i usluga koji se pružaju putem ili s pomoću usluga informacijskog društva;

5.

„usluge internetskog posredovanja” znači usluge internetskog posredovanja kako su definirane u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2019/1150;

6.

„internetska tražilica” znači internetska tražilica kako je definirana u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2019/1150;

7.

„usluga internetskih društvenih mreža” znači platforma koja krajnjim korisnicima omogućuje da se povežu i međusobno komuniciraju, dijele sadržaj i otkrivaju druge korisnike i sadržaj na više uređaja, a posebno putem razgovora, objava, videozapisa i preporuka;

8.

„usluga platformi za razmjenu videozapisa” znači usluga platformi za razmjenu videozapisa kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (aa) Direktive 2010/13/EU;

9.

„brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga” znači brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga kako je definirana u članku 2. točki 7. Direktive (EU) 2018/1972;

10.

„operativni sustav” znači sistemski softver koji kontrolira osnovne funkcije hardvera ili softvera i omogućuje rad softverskih aplikacija na njemu;

11.

„internetski preglednik” znači softverska aplikacija koja krajnjim korisnicima omogućuje pristup internetskom sadržaju i interakciju s internetskim sadržajem na poslužiteljima koji su spojeni na mreže kao što je internet, uključujući samostalne internetske preglednike i internetske preglednike integrirane ili ugrađene u softver ili slično;

12.

„virtualni pomoćnik” znači softver koji može obrađivati zahtjeve, zadaće ili pitanja, uključujući one na temelju zvučnih, vizualnih i pisanih unosa, gesta ili pokreta te koji na temelju tih zahtjeva, zadaća ili pitanja pruža pristup drugim uslugama ili kontrolira povezane fizičke uređaje;

13.

„usluga računalstva u oblaku” znači usluga računalstva u oblaku kako je definirana u članku 4. točki 19. Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (24);

14.

„trgovine softverskih aplikacija” znači vrsta usluga internetskog posredovanja u kojima su softverske aplikacije glavni posredovani proizvod ili usluga;

15.

„softverska aplikacija” znači svaki digitalni proizvod ili usluga koji rade na operativnom sustavu;

16.

„platna usluga” znači platna usluga kako je definirana u članku 4. točki 3. Direktive (EU) 2015/2366;

17.

„tehnička usluga koja podupire pružanje platne usluge” znači usluga u smislu članka 3. točke (j) Direktive (EU) 2015/2366;

18.

„sustav plaćanja za kupnju unutar aplikacije” znači softverska aplikacija, usluga ili korisničko sučelje koji olakšavaju kupnju digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga u okviru softverske aplikacije, uključujući sadržaj, pretplate, značajke ili funkcije te plaćanja za takve kupnje;

19.

„usluga identifikacije” znači vrsta usluge koja se pruža zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama, a koja omogućuje bilo koju vrstu provjere identiteta krajnjih korisnika ili poslovnih korisnika, bez obzira na tehnologiju koja se primjenjuje;

20.

„krajnji korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja se koristi osnovnim uslugama platforme, osim poslovnog korisnika;

21.

„poslovni korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja djeluje u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu i koristi se osnovnim uslugama platforme za potrebe ili tijekom isporuke robe ili pružanja usluga krajnjim korisnicima;

22.

„rangiranje” znači relativna vidljivost dana robi ili uslugama ponuđenima putem usluga internetskog posredovanja, usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa ili virtualnih pomoćnika ili relevantnost koju su rezultatima pretraživanja dale internetske tražilice, kako je poduzetnici koji pružaju usluge internetskog posredovanja, usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, virtualni pomoćnici ili internetske tražilice predstavljaju, organiziraju ili o njoj informiraju, neovisno o tehnološkim sredstvima koja se upotrebljavaju za takvo predstavljanje, organiziranje ili informiranje te neovisno o tome jesu li predstavili samo jedan rezultat ili informirali samo o jednom rezultatu.

23.

„rezultati pretraživanja” znači sve informacije u bilo kojem formatu, uključujući tekstualne, grafičke, glasovne ili druge izlazne podatke, koje se uzvraćaju kao odgovor na upit za pretraživanje i u vezi s tim upitom, bez obzira na to jesu li te uzvraćene informacije plaćeni ili neplaćeni rezultat, izravan odgovor ili bilo koji proizvod, usluga ili informacija koji su ponuđeni u vezi s organskim rezultatima ili se prikazuju zajedno s njima ili su djelomično ili potpuno u njih ugrađeni;

24.

„podaci” znači svaki digitalni prikaz akata, činjenica ili informacija i svaka kompilacija tih akata, činjenica ili informacija, među ostalim u obliku zvučnog, vizualnog ili audiovizualnog zapisa;

25.

„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

26.

„neosobni podaci” znači podaci koji nisu osobni podaci;

27.

poduzetnik” znači subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni status i način na koji se financira, uključujući sva povezana poduzeća ili povezane poduzetnike koji čine grupu putem izravne ili neizravne kontrole jednog poduzeća ili poduzetnika nad drugim;

28.

„kontrola” znači mogućnost prevladavajućeg utjecaja na poduzetnika u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 139/2004;

29.

„interoperabilnost” znači sposobnost razmjene informacija i uzajamne upotrebe informacija koje su razmijenjene putem sučelja ili drugih rješenja tako da svi elementi hardvera ili softvera rade s drugim hardverom i softverom i s korisnicima na sve načine na koje bi trebali funkcionirati;

30.

„prihod” znači iznos koji je poduzetnik ostvario u smislu članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 139/2004;

31.

„izrada profila” znači izrada profila kako je definirana u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679;

32.

„privola” znači privola kako je definirana u članku 4. točki 11. Uredbe (EU) 2016/679;

33.

„nacionalni sud” znači sud države članice u smislu članka 267. UFEU-a.

POGLAVLJE II.

NADZORNICI PRISTUPA

Članak 3.

Utvrđivanje statusa nadzornika pristupa

1.   poduzetniku se utvrđuje status nadzornika pristupa ako:

(a)

ima znatan utjecaj na unutarnje tržište;

(b)

pruža osnovnu uslugu platforme koja je važna točka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika; i

(c)

ima čvrst i trajan položaj u području svojeg poslovanja ili je predvidivo da će takav položaj imati u bliskoj budućnosti.

2.   Pretpostavlja se da poduzetnik ispunjava zahtjeve iz stavka 1.:

(a)

u pogledu stavka 1. točke (a), ako ostvaruje godišnji prihod na razini Unije jednak ili veći od 7,5 milijardi EUR tijekom svake od posljednje tri financijske godine ili ako je njegova prosječna tržišna kapitalizacija ili jednakovrijedna fer tržišna vrijednost iznosila najmanje 75 milijardi EUR u posljednjoj financijskoj godini te ako pruža istu osnovnu uslugu platforme u najmanje trima državama članicama;

(b)

u pogledu stavka 1. točke (b), ako pruža osnovnu uslugu platforme koja u posljednjoj financijskoj godini ima najmanje 45 milijuna mjesečno aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji te najmanje 10 000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika koji imaju poslovni nastan u Uniji, što je utvrđeno i izračunano u skladu s metodologijom i pokazateljima utvrđenima u Prilogu;

(c)

u pogledu stavka 1. točke (c), ako su pragovi iz točke (b) ovog stavka dosegnuti u svakoj od zadnjih triju financijskih godina.

3.   Ako poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme dosegne sve pragove iz stavka 2., o tome obavješćuje Komisiju bez odgode i u svakom slučaju u roku od dva mjeseca nakon što se ti pragovi dosegnu i dostavlja joj relevantne informacije utvrđene u stavku 2. Ta obavijest uključuje relevantne informacije utvrđene u stavku 2. za svaku od osnovnih usluga platforme poduzetnika koji doseže pragove iz stavka 2. točke (b). Kad god dodatna osnovna usluga platforme koju pruža poduzetnik za kojeg je prethodno utvrđen status nadzornika pristupa dosegne pragove iz stavka 2. točaka (b) i (c), taj poduzetnik o tome obavješćuje Komisiju u roku od dva mjeseca nakon što se dosegnu ti pragovi.

Ako poduzetnik koji pruža osnovnu uslugu platforme ne obavijesti Komisiju na temelju prvog podstavka ovog stavka te u roku koji je odredila Komisija u zahtjevu za informacije na temelju članka 21. ne dostavi sve relevantne informacije koje su Komisiji potrebne da za dotičnog poduzetnika utvrdi status nadzornika pristupa na temelju stavka 4. ovog članka, Komisija i dalje ima pravo da, na temelju informacija kojima raspolaže, utvrdi status nadzornika pristupa za tog poduzetnika.

Ako poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme postupi u skladu sa zahtjevom za informacije na temelju drugog podstavka ovog stavka ili ako se informacije dostave nakon isteka roka iz tog podstavka, Komisija primjenjuje postupak utvrđen u stavku 4.

4.   Komisija bez nepotrebne odgode i najkasnije u roku od 45 radnih dana nakon primitka potpunih informacija iz stavka 3. utvrđuje status nadzornika pristupa za poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme koji doseže sve pragove iz stavka 2.

5.   poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme svojoj obavijesti može priložiti dovoljno potkrijepljene argumente kako bi dokazao da, zbog okolnosti u kojima se pruža relevantna osnovna usluga platforme, iznimno ne ispunjava zahtjeve iz stavka 1., iako doseže sve pragove iz stavka 2.

Ako smatra da argumenti koje je poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme podnio na temelju prvog podstavka nisu dovoljno potkrijepljeni zato što se njima očito ne dovode u pitanje pretpostavke utvrđene u stavku 2. ovog članka, Komisija može odbiti te argumente u roku iz stavka 4., a da ne primijeni postupak utvrđen u članku 17. stavku 3.

Ako poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme podnese takve dovoljno potkrijepljene argumente kojima se očito dovode u pitanje pretpostavke iz stavka 2. ovog članka, Komisija može pokrenuti postupak utvrđen u članku 17. stavku 3. u roku iz stavka 4. ovog članka, neovisno o prvom podstavku ovog stavka.

Ako zaključi da poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme nije uspio dokazati da relevantne osnovne usluge platforme koje pruža ne ispunjavaju zahtjeve iz stavka 1. ovog članka, Komisija tom poduzetniku utvrđuje status nadzornika pristupa u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 49. kako bi dopunila ovu Uredbu određivanjem metodologije kojom se utvrđuje jesu li dosegnuti kvantitativni pragovi utvrđeni u stavku 2. ovog članka te kako bi, prema potrebi, redovito prilagođavala tu metodologiju tržišnom i tehnološkom razvoju.

7.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi izmijenila ovu Uredbu ažuriranjem metodologije i popisa pokazatelja utvrđenih u Prilogu.

8.   Komisija za svakog poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme koji ispunjava svaki od zahtjeva iz stavka 1. ovog članka, ali ne doseže svaki prag iz stavka 2. ovog članka, utvrđuje status nadzornika pristupa u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.

U tu svrhu Komisija uzima u obzir neke ili sve sljedeće elemente, u mjeri u kojoj su relevantni za razmatranog poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme:

(a)

veličinu, uključujući prihod i tržišnu kapitalizaciju, poslovanje i položaj tog poduzetnika;

(b)

broj poslovnih korisnika koji se koriste osnovnom uslugom platforme kako bi došli do krajnjih korisnika i broj krajnjih korisnika;

(c)

mrežne učinke i prednosti koje se ostvaruju na temelju podataka, posebno u vezi s pristupom tog poduzetnika osobnim i neosobnim podacima te prikupljanjem tih podataka ili analitičkim sposobnostima;

(d)

sve učinke razmjera i opsega od kojih poduzetnik ima koristi, među ostalim s obzirom na podatke te, ako je relevantno, njegovo poslovanje izvan Unije;

(e)

ovisnost poslovnog korisnika ili krajnjeg korisnika, uključujući troškove zamjene i pristranost u ponašanju, čime se smanjuje mogućnost poslovnih korisnika i krajnjih korisnika da izvrše zamjenu ili se paralelno povezuju na više platformi za istu svrhu;

(f)

konglomeratnu korporativnu strukturu ili vertikalnu integraciju tog poduzetnika, koje, primjerice, tom poduzetniku omogućuju unakrsno subvencioniranje, kombiniranje podataka iz različitih izvora ili iskorištavanje prednosti njegova položaja; ili

(g)

ostala strukturna obilježja poslovanja ili usluge.

Komisija pri provedbi svoje procjene na temelju ovog stavka uzima u obzir predvidivi razvoj u odnosu na elemente navedene u drugom podstavku, uključujući sve planirane koncentracije koje uključuju drugog poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme ili bilo koju drugu uslugu u digitalnom sektoru ili omogućuje prikupljanje podataka.

Ako poduzetnik koji pruža osnovnu uslugu platforme ne doseže kvantitativne pragove iz stavka 2. i u bitnom ne postupa u skladu s Komisijinim istražnim mjerama te ako to nepostupanje traje i nakon što je taj poduzetnik pozvan da u razumnom roku postupi u skladu s mjerama i dostavi očitovanja, Komisija na temelju činjenica koje su joj dostupne može za tog poduzetnika utvrditi status nadzornika pristupa.

9.   Za svakog poduzetnika za kojeg je utvrđen status nadzornika pristupa na temelju stavka 4. ili 8. Komisija u odluci o utvrđivanju statusa navodi relevantne osnovne usluge platforme koje se pružaju u okviru tog poduzetnika i koje su pojedinačno važna točka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika iz stavka 1. točke (b).

10.   Nadzornik pristupa dužan je uskladiti se s obvezama utvrđenima u člancima 5., 6. i 7. u roku od šest mjeseci nakon što je osnovna usluga platforme navedena u odluci o utvrđivanju statusa u skladu sa stavkom 9. ovog članka.

Članak 4.

Preispitivanje statusa nadzornika pristupa

1.   Komisija može na zahtjev ili na vlastitu inicijativu u bilo kojem trenutku ponovno razmotriti, izmijeniti ili staviti izvan snage odluku o utvrđivanju statusa donesenu na temelju članka 3. zbog jednog od sljedećih razloga:

(a)

ako se činjenično stanje na kojem se temeljila odluka o utvrđivanju statusa bitno promijenilo;

(b)

ako se odluka o utvrđivanju statusa temeljila na nepotpunim, netočnim ili obmanjujućim informacijama.

2.   Komisija redovito, a najmanje svake tri godine, preispituje ispunjavaju li nadzornici pristupa i dalje zahtjeve utvrđene u članku 3. stavku 1. U sklopu tog preispitivanja također se ispituje treba li izmijeniti popis osnovnih usluga platforme nadzornika pristupa koje su pojedinačno važna točka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika, kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (b). Ta preispitivanja nemaju suspenzivan učinak na obveze nadzornika pristupa.

Komisija također barem jednom godišnje ispituje ispunjavaju li novi poduzetnici koji pružaju osnovne usluge platforme te zahtjeve.

Ako na osnovi preispitivanja u skladu s prvim podstavkom utvrdi da su se promijenile činjenice na temelju kojih se za poduzetnike koji pružaju osnovne usluge platforme utvrdio status nadzornika pristupa, Komisija donosi odluku kojom se potvrđuje, mijenja ili stavlja izvan snage odluka o utvrđivanju statusa.

3.   Komisija kontinuirano objavljuje i ažurira popis nadzornika pristupa i popis osnovnih usluga platforme u pogledu kojih ti nadzornici pristupa moraju biti usklađeni s obvezama utvrđenima u poglavlju III.

POGLAVLJE III.

PRAKSE NADZORNIKA PRISTUPA KOJIMA SE OGRANIČAVA MOGUĆNOST TRŽIŠNOG NATJECANJA ILI KOJE SU NEPOŠTENE

Članak 12.

Ažuriranje obveza nadzornika pristupa

1.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi dopunila ovu Uredbu u pogledu obveza utvrđenih u člancima 5. i 6. Ti delegirani akti temelje se na istraživanju tržišta na temelju članka 19., kojim se utvrdila potreba ažuriranja tih obveza kako bi se riješilo pitanje praksi kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili koje su nepoštene na isti način kao i prakse na koje se odnose obveze utvrđene u člancima 5. i 6.

2.   Područje primjene delegiranog akta donesenog u skladu sa stavkom 1. ograničeno je na:

(a)

proširenje obveze koja se primjenjuje samo na određene osnovne usluge platforme na druge osnovne usluge platforme navedene u članku 2. točki 2.;

(b)

proširenje obveze koja koristi određenim poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima tako da koristi i drugim poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima;

(c)

određivanje načina na koji nadzornici pristupa trebaju ispuniti obveze utvrđene u člancima 5. i 6. kako bi se osigurala djelotvorna usklađenost s tim obvezama;

(d)

proširenje obveze koja se primjenjuje samo na određene usluge koje se pružaju zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama tako da se primjenjuje i na druge usluge koje se pružaju zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama;

(e)

proširenje obveze koja se primjenjuje samo na određene vrste podataka tako da se primjenjuje i na druge vrste podataka;

(f)

dodavanje dodatnih uvjeta ako se obvezom uvode određeni uvjeti u pogledu ponašanja nadzornika pristupa; ili

(g)

primjenu obveze kojom se uređuje odnos između nekoliko osnovnih usluga platforme koje pruža nadzornik pristupa na odnos između osnovne usluge platforme i drugih usluga nadzornika pristupa.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 49. kako bi se ova Uredba izmijenila u pogledu popisa osnovnih funkcija utvrđenih u članku 7. stavku 2., dodavanjem ili uklanjanjem funkcija brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga.

Ti delegirani akti temelje se na istraživanju tržišta na temelju članka 19., kojim se utvrdila potreba ažuriranja tih obveza kako bi se riješilo pitanje praksi kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili koje su nepoštene na isti način kao i prakse na koje se odnose obveze utvrđene u članku 7.

4.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi dopunila ovu Uredbu u pogledu obveza iz članka 7. određivanjem načina na koji se te obveze trebaju ispuniti kako bi se osigurala djelotvorna usklađenost s tim obvezama. Ti delegirani akti temelje se na istraživanju tržišta na temelju članka 19., kojim se utvrdila potreba ažuriranja tih obveza kako bi se riješilo pitanje praksi kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili koje su nepoštene na isti način kao i prakse na koje se odnose obveze utvrđene u članku 7.

5.   Smatra se da se praksom iz stavaka 1., 3., i 4. ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili da je ta praksa nepoštena u sljedećim slučajevima:

(a)

tom se praksom služe nadzornici pristupa te se njome mogu ometati inovacije i ograničavati izbor za poslovne korisnike i krajnje korisnike jer:

i.

trajno utječe ili bi mogla utjecati na mogućnost neograničenog tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili drugih usluga u digitalnom sektoru zbog stvaranja ili jačanja prepreka ulasku na tržište za druge poduzetnike ili širenju u svojstvu pružatelja osnovne usluge platforme ili drugih usluga u digitalnom sektoru; ili

ii.

sprečava druge subjekte da imaju jednak pristup ključnom ulaznom elementu kao nadzornik pristupa; ili

(b)

ako postoji neravnoteža između prava i obveza poslovnih korisnika te nadzornik pristupa stječe prednost u odnosu na poslovne korisnike koja je nerazmjerna usluzi koju taj nadzornik pristupa pruža tim poslovnim korisnicima.

Članak 13.

Sprečavanje izbjegavanja obveza

1.   poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme ne smije segmentirati, dijeliti, fragmentirati, razdvajati te usluge ni provoditi njihovu potpodjelu ugovornim, komercijalnim, tehničkim ili bilo kojim drugim sredstvima kako bi se izbjegli kvantitativni pragovi utvrđeni u članku 3. stavku 2. Nijednom od takvih praksi poduzetnika ne sprečava se Komisiju da za tog poduzetnika utvrdi status nadzornika pristupa u skladu s člankom 3. stavkom 4.

2.   Kada sumnja da poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme primjenjuje praksu utvrđenu u stavku 1., Komisija od tog poduzetnika može zahtijevati sve informacije koje smatra potrebnima kako bi utvrdila je li taj poduzetnik primijenio takvu praksu.

3.   Nadzornik pristupa osigurava potpunu i djelotvornu usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7.

4.   Nadzornik pristupa ne smije se ponašati ni na koji način kojim se narušava djelotvorna usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7. bez obzira na to je li to ponašanje ugovorne, komercijalne, tehničke ili bilo kakve druge naravi, ili se sastoji od upotrebe bihevioralnih tehnika ili dizajna sučelja.

5.   Ako je za prikupljanje, obradu, unakrsnu upotrebu i dijeljenje osobnih podataka radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom potrebna privola, nadzornik pristupa poduzima potrebne mjere kako bi poslovnim korisnicima omogućio izravno dobivanje potrebne privole za obradu takvih podataka ako je ta privola potrebna na temelju Uredbe (EU) 2016/679 ili Direktive 2002/58/EZ ili kako bi se uskladio s pravilima i načelima Unije o zaštiti podataka i privatnosti na druge načine, uključujući, prema potrebi, davanjem podataka poslovnim korisnicima u odgovarajućem anonimiziranom obliku. Dobivanje te privole nadzornik pristupa ne smije otežati poslovnom korisniku više nego za vlastite usluge.

6.   Nadzornik pristupa ne smije pogoršavati uvjete ili kvalitetu bilo koje od osnovnih usluga platforme koje pruža poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima koji iskorištavaju prava ili mogućnosti izbora utvrđene u člancima 5., 6. i 7. niti nepotrebno otežavati ostvarivanje tih prava ili mogućnosti, uključujući nuđenjem odabira krajnjem korisniku na način koji nije neutralan, ili narušavanjem autonomije, odlučivanja ili slobode izbora krajnjih korisnika ili poslovnih korisnika putem strukture, dizajna, funkcije ili načina rada korisničkog sučelja ili njegova dijela.

7.   Ako nadzornik pristupa izbjegava ili pokušava izbjeći neku od obveza iz članaka 5., 6. ili 7. na način opisan u stavcima 4., 5. i 6. ovog članka, Komisija može pokrenuti postupak na temelju članka 20. i donijeti provedbeni akt iz članka 8. stavka 2. radi utvrđivanja mjera koje nadzornik pristupa treba provesti.

8.   Stavkom 6. ovog članka ne dovode se u pitanje ovlasti Komisije na temelju članaka 29., 30. i 31.

Članak 14.

Obveza obavješćivanja o koncentracijama

1.   Nadzornik pristupa obavješćuje Komisiju o svakoj namjeravanoj koncentraciji u smislu članka 3. Uredbe (EZ) br. 139/2004, ako sudionici koncentracije ili cilj koncentracije pružaju osnovne usluge platforme ili bilo koje druge usluge u digitalnom sektoru ili omogućuju prikupljanje podataka, bez obzira na to postoji li obveza da se o tome obavješćuje Komisija na temelju te uredbe ili nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje na temelju nacionalnih pravila o koncentracijama.

Nadzornik pristupa Komisiju obavješćuje o takvoj koncentraciji prije njezine provedbe i nakon zaključivanja sporazuma, objave javnog nadmetanja ili stjecanja kontrolnog udjela.

2.   U informacijama koje nadzornik pristupa pruža na temelju stavka 1. opisuju se barem poduzetnici na koje se koncentracija odnosi, njihov godišnji prihod na razini Unije i na svjetskoj razini, njihovo područje aktivnosti, uključujući aktivnosti izravno povezane s koncentracijom, i transakcijska vrijednost sporazuma ili procjena te vrijednosti, zajedno sa sažetkom koncentracije, uključujući njezinu narav i obrazloženje te popis država članica na koje se koncentracija odnosi.

U informacijama koje pruža nadzornik pristupa također se opisuju, za svaku relevantnu osnovnu uslugu platforme, njihov godišnji prihod na razini Unije, broj godišnje aktivnih poslovnih korisnika i broj mjesečno aktivnih krajnjih korisnika.

3.   Ako nakon bilo koje koncentracije iz stavka 1. ovog članka dodatne osnovne usluge platforme pojedinačno dosegnu pragove iz članka 3.stavka 2. točke (b), dotični nadzornik pristupa o tome obavješćuje Komisiju u roku od dva mjeseca od provedbe koncentracije i dostavlja joj informacije iz članka 3. stavka 2.

4.   Komisija obavješćuje nadležna tijela država članica o svim informacijama zaprimljenima u skladu sa stavkom 1. i svake godine objavljuje popis stjecanja o kojima su je nadzornici pristupa obavijestili u skladu s tim stavkom.

Komisija vodi računa o legitimnom interesu poduzetnika u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni.

5.   Nadležna tijela država članica mogu upotrijebiti informacije zaprimljene u skladu sa stavkom 1. ovog članka kako bi od Komisije zatražila da ispita koncentraciju u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 139/2004.

Članak 17.

Istraživanje tržišta radi utvrđivanja statusa nadzornika pristupa

1.   Komisija može provesti istraživanje tržišta radi ispitivanja bi li trebalo za poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme utvrditi status nadzornika pristupa u skladu s člankom 3. stavkom 8. ili radi utvrđivanja osnovnih usluga platforme koje se trebaju navesti u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9. Komisija nastoji zaključiti svoje istraživanje tržišta u roku od 12 mjeseci od datuma navedenog u članku 16. stavku 3. točki (a). Kako bi zaključila svoje istraživanje tržišta, Komisija donosi provedbeni akt u kojem se utvrđuje njezina odluka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 50. stavka 2.

2.   Tijekom istraživanja tržišta na temelju stavka 1. ovog članka Komisija nastoji svoje preliminarne nalaze dostaviti dotičnom poduzetniku koji pruža osnovne usluge platforme u roku od šest mjeseci od datuma iz članka 16. stavka 3. točke (a). Komisija u preliminarnim nalazima objašnjava smatra li, na privremenoj osnovi, je li primjereno da se za tog poduzetnika utvrdi status nadzornika pristupa na temelju članka 3. stavka 8. te je li primjereno navođenje relevantnih osnovnih usluga platforme na temelju članka 3. stavka 9.

3.   Ako poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme doseže pragove iz članka 3. stavka 2., ali je iznio dovoljno potkrijepljene argumente u skladu s člankom 3. stavkom 5. kojima se očito dovela u pitanje pretpostavka iz članka 3. stavka 2., Komisija nastoji zaključiti istraživanje tržišta u roku od pet mjeseci od datuma iz članka 16. stavka 3. točke (a).

U tom slučaju Komisija nastoji svoje preliminarne nalaze u skladu s člankom 2. ovog članka dostaviti dotičnom poduzetniku u roku od tri mjeseca od datuma iz članka 16. stavka 3. točke (a).

4.   Ako Komisija na temelju članka 3. stavka 8. status nadzornika pristupa utvrdi za poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme i koji još nema čvrst i trajan položaj u području svojeg poslovanja, ali će vjerojatno takav položaj imati u bliskoj budućnosti, ona može proglasiti da su za tog nadzornika pristupa primjenjive samo jedna ili više obveza iz članka 5. stavaka od 3. do 6. te članka 6. stavaka 4., 7., 9., 10. i 13., kako je navedeno u odluci o utvrđivanju statusa. Komisija proglašava primjenjivima samo one obveze koje su primjerene i potrebne kako bi se dotični nadzornik pristupa spriječio u tome da nepoštenim sredstvima stekne čvrst i trajan položaj u području svojeg poslovanja. Komisija takvo utvrđivanje statusa preispituje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4.

Članak 21.

Zahtjevi za informacije

1.   Za potrebe izvršavanja svojih dužnosti na temelju ove Uredbe Komisija može, jednostavnim zahtjevom ili odlukom, od poduzetnika i udruženja poduzetnika zatražiti da dostave sve potrebne informacije. Komisija ujedno može, jednostavnim zahtjevom ili odlukom, zatražiti pristup svim podacima i algoritmima poduzetnika te informacijama o testiranju te zatražiti objašnjenja u vezi s njima.

2.   Pri slanju jednostavnog zahtjeva za informacije poduzetniku ili udruženju poduzetnika Komisija navodi pravnu osnovu i svrhu zahtjeva, precizira zatražene informacije i određuje rok u kojem se trebaju dostaviti te informacije te navodi novčane kazne predviđene u članku 30. koje su primjenjive za dostavljanje nepotpunih, netočnih ili obmanjujućih informacija ili objašnjenja.

3.   Kada odlukom zatraži od poduzetnika ili udruženja poduzetnika da dostave informacije, Komisija navodi pravnu osnovu i svrhu zahtjeva, precizira zatražene informacije i određuje rok u kojem se te informacije trebaju dostaviti. Ako od poduzetnika zatraži pristup bilo kojim podacima, algoritmima te informacijama o testiranju, Komisija navodi svrhu zahtjeva i određuje rok u kojem se pristup treba dati. Također navodi novčane kazne predviđene u članku 30. te navodi ili izriče periodične penale predviđene u članku 31. Nadalje, upućuje na pravo na preispitivanje te odluke pred Sudom.

4.   Poduzetnici ili udruženja poduzetnika ili njihovi predstavnici dostavljaju zatražene informacije u ime dotičnog poduzetnika ili udruženja poduzetnika. Propisno opunomoćeni odvjetnici mogu dostavljati informacije u ime svojih stranaka. Potonji snose punu odgovornost ako su dostavljene informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.

5.   Na zahtjev Komisije, nadležna tijela država članica dostavljaju joj sve informacije koje posjeduju potrebne za izvršavanje dužnosti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom.

Članak 22.

Ovlast za obavljanje razgovora i uzimanje izjava

1.   Za potrebe izvršavanja svojih dužnosti na temelju ove Uredbe, Komisija može u svrhu prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja na to pristane. Komisija ima pravo takve razgovore zabilježiti bilo kojim tehničkim sredstvom.

2.   Ako se razgovor na temelju stavka 1. ovog članka održava u prostorima poduzetnika, Komisija obavješćuje nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području održava razgovor. Ako tako zatraži navedeno tijelo, njegovi službenici mogu pružati pomoć službenicima i drugim osobama u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za obavljanje razgovora.

Članak 23.

Ovlasti za provođenje inspekcija

1.   Za potrebe izvršavanja svojih dužnosti na temelju ove Uredbe, Komisija može provoditi sve potrebne inspekcije poduzetnika ili udruženja poduzetnika.

2.   Službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za provođenje inspekcije ovlašteni su:

(a)

ući u sve prostore, na zemljišta i u prijevozna sredstva poduzetnika i udruženja poduzetnika;

(b)

izvršiti uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju, bez obzira na medij na kojem su pohranjene;

(c)

uzeti ili zahtijevati, u bilo kojem obliku, preslike ili izvatke iz takvih poslovnih knjiga ili poslovne dokumentacije;

(d)

zahtijevati od poduzetnika ili udruženja poduzetnika da osiguraju pristup svojoj organizaciji, funkcioniranju, IT sustavu, algoritmima, postupanju s podacima i poslovnim praksama te da pruže objašnjenja u vezi s njima, kao i zabilježiti ili dokumentirati dana objašnjenja bilo kojim tehničkim sredstvom;

(e)

zapečatiti sve poslovne prostore, poslovne knjige ili poslovnu dokumentaciju za vrijeme trajanja inspekcije i u mjeri potrebnoj za njezino provođenje;

(f)

zatražiti od bilo kojeg predstavnika ili člana osoblja poduzetnika ili udruženja poduzetnika objašnjenja u vezi s činjenicama ili dokumentacijom koje se odnose na predmet i svrhu inspekcije te zabilježiti odgovore bilo kojim tehničkim sredstvom.

3.   Za potrebe provođenja inspekcija Komisija može zatražiti pomoć revizora ili stručnjaka koje je ona imenovala na temelju članka 26. stavka 2. te pomoć nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija.

4.   Tijekom inspekcija Komisija, revizori ili stručnjaci koje je ona imenovala te nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija mogu od poduzetnika ili udruženja poduzetnika zahtijevati da osiguraju pristup svojoj organizaciji, funkcioniranju, IT sustavu, algoritmima, postupanju s podacima i poslovnim praksama te da pruže objašnjenja u vezi s njima. Komisija i revizori ili stručnjaci koje je ona imenovala te nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija mogu uputiti pitanja bilo kojem predstavniku ili članu osoblja.

5.   Službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za provođenje inspekcije izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha inspekcije te novčane kazne predviđene u članku 30. koje su primjenjive u slučaju da su predočene tražene poslovne knjige ili druga poslovna dokumentacija nepotpune ili ako su odgovori na pitanja upućena u skladu sa stavcima 2. i 4. ovog članka netočni ili obmanjujući. Komisija o inspekciji pravodobno prije njezina početka obavješćuje nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija.

6.   Poduzetnici ili udruženja poduzetnika dužni su podvrgnuti se inspekciji naloženoj odlukom Komisije. U toj se odluci navode predmet, svrha i datum početka inspekcije te novčane kazne i periodični penali predviđeni u članku 30. odnosno članku 31., kao i pravo na preispitivanje te odluke pred Sudom.

7.   Službenici nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija te osobe koje je ono ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev tog tijela ili Komisije, aktivno pomažu službenicima i drugim osobama u njihovoj pratnji koje je ovlastila Komisija. Oni u tu svrhu imaju ovlasti navedene u stavcima 2. i 4. ovog članka.

8.   Ako službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je ovlastila Komisija ustanove da se poduzetnik ili udruženje poduzetnika protivi inspekciji naloženoj na temelju ovog članka, dotična država članica pruža im potrebnu pomoć tako što, prema potrebi, traži pomoć policije ili ekvivalentnog tijela za izvršavanje zakonodavstva kako bi im se omogućilo provođenje inspekcije.

9.   Ako je za pomoć predviđenu u stavku 8. ovog članka prema nacionalnim pravilima potrebno odobrenje pravosudnog tijela, Komisija ili nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. ili službenici koje su oni ovlastili podnose zahtjev za to odobrenje. Takvo odobrenje može se zatražiti i kao mjera predostrožnosti.

10.   Ako se podnese zahtjev za odobrenje iz stavka 9. ovog članka, nacionalno pravosudno tijelo provjerava vjerodostojnost odluke Komisije te da predviđene prisilne mjere nisu proizvoljne ni prekomjerne uzimajući u obzir predmet inspekcije. Pri provjeri proporcionalnosti prisilnih mjera nacionalno pravosudno tijelo može od Komisije, izravno ili putem nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6., zatražiti detaljna objašnjenja, posebice u vezi s razlozima Komisijine sumnje da je došlo do kršenja ove Uredbe, kao i u vezi s težinom kršenja na koje se sumnja i načinom na koji je uključen dotični poduzetnik. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne može dovesti u pitanje potrebu inspekcije niti zahtijevati informacije iz spisa Komisije. Zakonitost odluke Komisije preispituje samo Sud.

Članak 30.

Novčane kazne

1.   Komisija u odluci o neusklađenosti može nadzorniku pristupa izreći novčane kazne koje ne premašuju 10 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ako utvrdi da taj nadzornik pristupa namjerno ili iz nepažnje ne postupa u skladu s:

(a)

bilo kojom obvezom utvrđenom u člancima 5., 6. ili 7.;

(b)

mjerama koje je Komisija utvrdila u odluci donesenoj na temelju članka 8. stavka 2.;

(c)

korektivnim mjerama izrečenima na temelju članka 18. stavka 1.;

(d)

privremenim mjerama određenima na temelju članka 24.; ili

(e)

obvezama koje su postale pravno obvezujuće na temelju članka 25.

2.   Neovisno o stavku 1. ovog članka, u odluci o neusklađenosti Komisija može nadzorniku pristupa izreći novčane kazne u visini do 20 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ako utvrdi da je taj nadzornik pristupa u vezi s istom osnovnom uslugom platforme počinio kršenje obveze utvrđene u člancima 5., 6. ili 7. koje je jednako ili slično kršenju za koje je u odluci neusklađenosti donesenoj u prethodnih osam godina utvrđeno da ga je počinio.

3.   Komisija može donijeti odluku kojom se poduzetnicima, uključujući ako je primjenjivo nadzornike pristupa, i udruženjima poduzetnika izriču novčane kazne koje ne smiju premašiti 1 % njihova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini u slučaju da namjerno ili iz nepažnje:

(a)

ne dostave informacije koje su potrebne kako bi se procijenila mogućnost da se za njih utvrdi status nadzornika pristupa na temelju članka 3. ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije;

(b)

ne ispune obvezu obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 3. stavkom 3.;

(c)

ne dostave informacije ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 14.;

(d)

ne dostave opis ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 15.;

(e)

ne omoguće pristup podacima, algoritmima ili informacijama o testiranju kao odgovoru na zahtjev podnesen na temelju članka 21. stavka 3.;

(f)

ne dostave zatražene informacije u roku utvrđenom u skladu s člankom 21. stavkom 3. ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije ili objašnjenja zatražena na temelju članka 21. ili dana u okviru razgovora na temelju članka 22.;

(g)

u roku koji je odredila Komisija ne isprave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje je dao predstavnik ili član osoblja ili ne pružaju ili odbijaju pružiti potpune informacije o činjenicama koje se odnose na predmet i svrhu inspekcije na temelju članka 23.;

(h)

odbiju podvrgnuti se inspekciji na temelju članka 23.;

(i)

ne postupe u skladu s obvezama koje je Komisija uvela na temelju članka 26.;

(j)

ne uvedu funkciju praćenja usklađenosti u skladu s člankom 28.; ili

(k)

ne ispune uvjete za uvid u spis Komisije na temelju članka 34. stavka 4.

4.   Pri određivanju iznosa novčane kazne Komisija u obzir uzima težinu, trajanje, ponavljanje te, u slučaju novčanih kazni izrečenih na temelju stavka 3., prouzročeno kašnjenje postupka.

5.   Ako se novčana kazna izrekne udruženju poduzetnika uzimajući u obzir prihod njegovih članova na svjetskoj razini, a to udruženje nije solventno, ono je dužno od svojih članova zatražiti uplatu doprinosa radi podmirivanja iznosa novčane kazne.

Ako se ti doprinosi ne uplate udruženju poduzetnika u roku koji je odredila Komisija, ona može zatražiti plaćanje novčane kazne izravno od bilo kojeg poduzetnika čiji su predstavnici bili članovi tijela tog udruženja nadležnih za donošenje odluka.

Nakon što zatraži plaćanje u skladu s drugim podstavkom, Komisija može zatražiti plaćanje preostalog iznosa od bilo kojeg člana udruženja poduzetnika, ako je to potrebno kako bi se osiguralo plaćanje cijelog iznosa novčane kazne.

Međutim, Komisija ne smije zahtijevati plaćanje na temelju drugog ili trećeg podstavka od poduzetnika koji dokažu da nisu proveli odluku udruženja poduzetnika kojom je prekršena ova Uredba te nisu znali da ona postoji ili su se od nje aktivno ogradili prije nego što je Komisija pokrenula postupak na temelju članka 20.

Financijska obveza svakog poduzetnika za plaćanje novčane kazne ne smije premašiti 20 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini.

Članak 31.

Periodični penali

1.   Komisija može donijeti odluku kojom se poduzetnicima, uključujući ako je primjenjivo nadzornike pristupa, te udruženjima poduzetnika izriču periodični penali koji ne premašuju 5 % prosječnog dnevnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini po danu, računajući od datuma određenog u toj odluci, kako bi ih se primoralo:

(a)

da postupe u skladu s mjerama koje je Komisija odluci donesenoj na temelju članka 8. stavka 2.;

(b)

da postupe u skladu s odlukom na temelju članka 18. stavka 1.;

(c)

da dostave točne i potpune informacije u roku utvrđenom u zahtjevu za informacije koji je donesen odlukom na temelju članka 21.;

(d)

da osiguraju pristup podacima, algoritmima i informacijama o testiranju kao odgovoru na zahtjev podnesen na temelju članka 21. stavka 3. i dostave objašnjenja u vezi s njima kako se zahtijeva odlukom na temelju članka 21.;

(e)

da se podvrgnu inspekciji naloženoj odlukom donesenom na temelju članka 23.;

(f)

da postupe u skladu s odlukom kojom se određuju privremene mjere donesenom na temelju članka 24.;

(g)

da ispune obveze koje su postale pravno obvezujuće odlukom na temelju članka 25. stavka 1.;

(h)

da postupe u skladu s odlukom na temelju članka 29. stavka 1.

2.   Ako poduzetnici ili udruženja poduzetnika ispune obvezu čijem je izvršenju bio namijenjen periodični penal, Komisija može donijeti provedbeni akt kojim se određuje konačni iznos periodičnog penala koji je niži od iznosa koji je bio određen na temelju prvotne odluke. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 50. stavka 2.

Članak 32.

Rokovi zastare za izricanje sankcija

1.   Na ovlasti dodijeljene Komisiji člancima 30. i 31. primjenjuje se rok zastare od pet godina.

2.   Rok počinje teći na dan kada je počinjeno kršenje. No u slučaju kontinuiranih ili ponavljanih kršenja, rok počinje teći na dan prestanka kršenja.

3.   Svakim djelovanjem koje Komisija poduzme za potrebe istraživanja tržišta ili postupka u vezi s kršenjem prekida se rok zastare za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala. Rok zastare prekida se s učinkom od datuma kad su najmanje jedan poduzetnik ili udruženje poduzetnika koji su sudjelovali u kršenju obaviješteni o djelovanju. Djelovanja kojima se prekida rok zastare osobito uključuju sljedeće:

(a)

zahtjeve za informacijama koje uputi Komisija;

(b)

pisana ovlaštenja za provođenje inspekcija koje Komisija izda svojim službenicima;

(c)

Komisijino pokretanje postupka na temelju članka 20.

4.   Nakon svakog prekida rok počinje teći iznova. Međutim, rok zastare istječe najkasnije na dan kad protekne razdoblje jednako dvostrukom roku zastare u kojem Komisija nije izrekla novčanu kaznu ili periodični penal. Taj se rok produljuje za vrijeme tijekom kojeg je rok zastare bio suspendiran na temelju stavka 5.

5.   Rok zastare za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala suspendira se dok se o odluci Komisije vodi postupak pred Sudom.

Članak 34.

Pravo na saslušanje i pravo na uvid u spis

1.   Prije donošenja odluke na temelju članka 8., članka 9. stavka 1., članka 10. stavka 1., članaka 17., 18., 24., 25., 29. i 30. te članka 31. stavka 2. Komisija daje nadzorniku pristupa ili poduzetniku ili udruženju poduzetnika mogućnost da budu saslušani o:

(a)

preliminarnim nalazima Komisije, među ostalim o svim pitanjima o kojima je Komisija iznijela prigovor; i

(b)

mjerama koje Komisija namjerava poduzeti s obzirom na preliminarne nalaze na temelju točke (a) ovog stavka.

2.   Dotični nadzornici pristupa, poduzetnici i udruženja poduzetnika mogu Komisiji dostaviti svoja očitovanja o njezinim preliminarnim nalazima u roku koji je ona odredila u tim nalazima i koji ne smije biti kraći od 14 dana.

3.   Komisija svoje odluke temelji isključivo na preliminarnim nalazima, uključujući sva pitanja o kojima je Komisija izrazila prigovor, o kojima su se dotični nadzornici pristupa, poduzetnici i udruženja poduzetnika mogli očitovati.

4.   U postupku se u potpunosti mora poštovati pravo nadzornika pristupa, poduzetnika ili udruženja poduzetnika na obranu. Dotični nadzornik pristupa, poduzetnik ili udruženje poduzetnika imaju pravo na uvid u spis Komisije u skladu s uvjetima otkrivanja informacija, podložno legitimnom interesu poduzetnika u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. U slučaju neslaganja između stranaka Komisija može donijeti odluke kojima se utvrđuju ti uvjeti otkrivanja informacija. Pravo na uvid u spis Komisije ne odnosi se na povjerljive informacije i interne dokumente Komisije ili nadležnih tijela država članica. Pravo na uvid posebno se ne odnosi na korespondenciju između Komisije i nadležnih tijela država članica. Nijedna odredba ovog stavka ne sprečava Komisiju da otkrije i upotrijebi informacije koje su neophodne kako bi dokazala povredu.

Članak 41.

Zahtjev za istraživanje tržišta

1.   Tri države članice ili više njih mogu od Komisije zatražiti da pokrene istraživanje tržišta na temelju članka 17. jer smatraju da postoje opravdani razlozi za sumnju da bi za poduzetnika trebalo utvrditi status nadzornika pristupa.

2.   Jedna država članica ili više njih mogu od Komisije zatražiti da pokrene istraživanje tržišta na temelju članka 18. jer smatraju da postoje opravdani razlozi za sumnju da je nadzornik pristupa sustavno kršio jednu ili više obveza utvrđenih u člancima 5., 6. i 7. te je zadržao, ojačao ili proširio svoj položaj nadzornika pristupa u odnosu na zahtjeve iz članka 3. stavka 1.

3.   Tri države članice ili više njih mogu od Komisije zatražiti da provede istraživanje tržišta na temelju članka 19. jer smatraju da postoje opravdani razlozi za sumnju da:

(a)

bi trebalo jednu uslugu u digitalnom sektoru ili više njih dodati na popis osnovnih usluga platforme utvrđen u članku 2. točki 2., ili

(b)

se ovom Uredbom djelotvorno ne pristupa rješavanju jedne prakse ili više njih i te bi prakse mogle ograničiti mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili bi mogle biti nepoštene.

4.   Države članice dostavljaju dokaze kojima potkrepljuju svoje zahtjeve na temelju stavaka 1., 2. i 3. Za zahtjeve na temelju stavka 3. takvi dokazi mogu uključivati informacije o novouvedenim ponudama proizvoda, usluga, softvera ili značajki koje izazivaju zabrinutost u pogledu mogućnosti neograničenog tržišnog natjecanja ili pravednosti, bez obzira na to provode li se u kontekstu postojećih osnovnih usluga platforme ili na neki drugi način.

5.   U roku od četiri mjeseca od primitka zahtjeva na temelju ovog članka Komisija ispituje postoje li opravdani razlozi za pokretanje istraživanja tržišta na temelju stavaka 1., 2. ili 3. Komisija objavljuje rezultate svoje procjene.

Članak 54.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 2. svibnja 2023.

Međutim, članak 3. stavci 6. i 7. te članci 40., 46., 47., 48., 49. i 50. primjenjuju se 1. studenoga 2022., dok se članci 42. i 43. primjenjuju od 25. lipnja 2023.

No ako datum 25. lipnja 2023. prethodi datumu početka primjene iz drugog podstavka ovog članka, početak primjene članaka 42. i 43. odgađa se do datuma početka primjene iz drugog podstavka ovog članka.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. rujna 2022.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

M. BEK


(1)  SL C 286, 16.7.2021., str. 64.

(2)  SL C 440, 29.10.2021., str. 67.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 5. srpnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 18. srpnja 2022.

(4)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).

(6)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(7)  Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

(8)  Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(9)  Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(10)  Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).

(11)  Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).

(12)  Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21.4.1993., str. 29.).

(13)  Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).

(14)  Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).

(15)  Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).

(16)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(17)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(18)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 Vijeća od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1 4.1.2003., str. 1.).

(19)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(20)  Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(21)  Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (SL L 409, 4.12.2020., str. 1.).

(22)  SL C 147, 26.4.2021., str. 4.

(23)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(24)  Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).


PRILOG

A.   „Općenito”

1.

Cilj je ovog Priloga odrediti metodologiju za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme navedenu u članku 2. stavku 2. Ovaj Prilog služi kao referentna točka kako bi se poduzetniku omogućilo da procijeni dosežu li njegove osnovne usluge platforme kvantitativne pragove iz članka 3. stavka 2. točke (b), na temelju čega bi se pretpostavilo da ispunjava zahtjev iz članka 3. stavka 1. točke (b). Takva referentna točka stoga će biti jednako relevantna za svaku širu procjenu na temelju članka 3. stavka 8. poduzetnik snosi odgovornost da se na najbolji mogući način uskladi sa zajedničkim načelima i posebnom metodologijom utvrđenom u ovom Prilogu. Ništa u ovom Prilogu ne sprečava Komisiju da, u rokovima utvrđenima u relevantnim odredbama ove Uredbe, od poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme zatraži da pruži sve informacije potrebne za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”. Ništa u ovom Prilogu ne bi smjelo predstavljati pravnu osnovu za praćenje korisnika. Metodologijom iz ovog Priloga ujedno se ne dovode u pitanje obveze utvrđene u ovoj Uredbi, posebice u članku 3. stavcima 3. i 8. te članku 13. stavku 3. Osobito, tražena usklađenost s člankom 13. stavkom 3. podrazumijeva i utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” na temelju preciznog mjerenja ili najbolje dostupne približne vrijednosti, u skladu sa stvarnim kapacitetima za utvrđivanje i izračun kojima poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme raspolaže u relevantnom trenutku. Ta mjerenja ili najbolja dostupna približna vrijednost moraju biti u skladu s onima prijavljenima na temelju članka 15. i uključivati ih.

2.

U članku 2. točkama 20. i 21. utvrđuju se definicije pojmova „krajnji korisnik” i „poslovni korisnik”, koji su zajedničke svim osnovnim uslugama platforme.

3.

Kako bi se utvrdio i izračunao broj „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”, u ovom se Prilogu upućuje na pojam „jedinstveni korisnici”. Pojam „jedinstveni korisnici” obuhvaća „aktivne krajnje korisnike” i „aktivne poslovne korisnike” ubrojene samo jednom, za relevantnu osnovnu uslugu platforme, tijekom određenog vremenskog razdoblja (tj. u mjesec dana u slučaju „aktivnih krajnjih korisnika” i u godinu dana u slučaju „aktivnih poslovnih korisnika”), bez obzira na broj njihovih interakcija s relevantnom osnovnom uslugom platforme tijekom tog razdoblja. Time se ne dovodi u pitanje činjenica da ista fizička ili pravna osoba može istodobno biti „aktivni krajnji korisnik” ili „aktivni poslovni korisnik” za različite osnovne usluge platforme.

B.   „Aktivni krajnji korisnici”

1.

Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne krajnje korisnike” utvrđuje se u skladu s najtočnijim mjerilom koje prijavi poduzetnik koji pruža bilo koju osnovnu uslugu platforme, osobito:

a.

smatra se da bi prikupljanje podataka o upotrebi osnovnih usluga platforme iz okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava podrazumijevalo prima facie najmanji rizik od udvostručavanja, na primjer u odnosu na ponašanje korisnika na više uređaja ili platformi. Stoga poduzetnik dostavlja agregirane anonimizirane podatke o broju jedinstvenih krajnjih korisnika prema odgovarajućoj osnovnoj usluzi platforme na temelju okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, ako takvi podaci postoje;

b.

u slučaju osnovnih usluga platforme kojima također pristupaju krajnji korisnici izvan okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, poduzetnik ujedno dostavlja agregirane anonimizirane podatke o broju jedinstvenih krajnjih korisnika odgovarajuće osnovne usluge platforme na temelju alternativnog mjerila koje obuhvaća i krajnje korisnike izvan okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, kao što su adrese internetskog protokola, identifikatori kolačića ili drugi identifikatori, kao što su oznake za radiofrekvencijsku identifikaciju, pod uvjetom da su te adrese ili identifikatori objektivno nužni za pružanje osnovnih usluga platforme.

2.

Broj „mjesečno aktivnih krajnjih korisnika” temelji se na prosječnom broju mjesečno aktivnih krajnjih korisnika tijekom najvećeg dijela financijske godine. Svrha je koncepta „najveći dio financijske godine” omogućiti poduzetniku koji pruža osnovne usluge platforme da zanemari netipične vrijednosti u određenoj godini. Netipične vrijednosti podrazumijevaju vrijednosti koje su znatno izvan onih uobičajenih i predvidljivih. Primjer takvih netipičnih vrijednosti mogao bi biti nepredvidljivi porast ili pad korisničkih interakcija do kojeg je došlo tijekom jednog mjeseca u financijskoj godini. Vrijednosti povezane s pojavama koje se ponavljaju na godišnjoj osnovi, kao što su godišnje akcijske prodaje, ne čine netipične vrijednosti.

C.   „Aktivni poslovni korisnici”

Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne poslovne korisnike” treba utvrditi, ako je primjenjivo, na razini računa, pri čemu svaki zasebni poslovni račun povezan s upotrebom osnovne usluge platforme koju pruža poduzetnik predstavlja jednog jedinstvenog poslovnog korisnika te odgovarajuće osnovne usluge platforme. Ako se koncept „poslovni račun” ne primjenjuje na određenu osnovnu uslugu platforme, relevantni poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme određuje broj jedinstvenih poslovnih korisnika upućivanjem na dotičnog poduzetnika.

D.   „Dostavljanje informacija”

1.

poduzetnik koji na temelju članka 3. stavka 3. Komisiji dostavlja informacije o broju aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika po osnovnoj usluzi platforme snosi odgovornost za osiguravanje potpunosti i točnosti tih informacija. U tom pogledu:

a.

poduzetnik snosi odgovornost za dostavljanje podataka za odgovarajuću osnovnu uslugu platforme tako da se izbjegava umanjivanje ili uvećavanje broja aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika (na primjer, ako korisnici pristupaju osnovnim uslugama platforme na različitim platformama ili uređajima) pri njihovu prebrojavanju;

b.

poduzetnik snosi odgovornost za pružanje preciznih i sažetih objašnjenja u vezi s metodologijom upotrijebljenom za dobivanje informacija i za svaki rizik od umanjivanja ili uvećavanja broja aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika za odgovarajuću osnovnu uslugu platforme pri njihovu prebrojavanju te za rješenja usvojena za uklanjanje tog rizika;

c.

poduzetnik dostavlja podatke koji se temelje na alternativnom mjerilu kada Komisija izrazi zabrinutost u pogledu točnosti podataka koje je dostavio poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme.

2.

Za potrebe izračuna broja „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”:

a.

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme ne utvrđuje osnovne usluge platforme koje pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2. kao zasebne uglavnom na temelju toga što se pružaju upotrebom različitih naziva domena, bilo da se radi o nacionalnim vršnim domenama (ccTLD) ili generičkim vršnim domenama (gTLD), ili bilo kojih geografskih atributa;

b.

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme smatra zasebnima one osnovne usluge platforme koje njihovi krajnji korisnici ili njihovi poslovni korisnici, ili i jedni i drugi, čak i ako su njihovi krajnji korisnici ili poslovni korisnici možda isti, upotrebljavaju u različite svrhe, čak i ako one pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.;

c.

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme smatra zasebnima one osnovne usluge platforme koje relevantni poduzetnik nudi na integriran način, ali koje:

i.

ne pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.; ili

ii.

njihovi krajnji korisnici ili njihovi poslovni korisnici, ili i jedni i drugi, čak i ako su njihovi krajnji korisnici i poslovni korisnici možda isti, upotrebljavaju u različite svrhe, čak i ako one pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.;

E.   „Posebne definicije”

U tablici u nastavku navedene su posebne definicije „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme.

Osnovne usluge platforme

Aktivni krajnji korisnici

Aktivni poslovni korisnici

Usluge internetskog posredovanja

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetskog posredovanja, primjerice putem aktivne prijave, postavljanja upita, klika ili kliznog pomicanja, ili su barem jednom u mjesec dana zaključili transakciju putem usluge internetskog posredovanja

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su tijekom cijele godine imali barem jedan proizvod uvršten u uslugu internetskog posredovanja ili su u godini dana zaključili transakciju koju je omogućila usluga internetskog posredovanja

Internetske tražilice

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili internetskom tražilicom, primjerice putem postavljanja upita

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika s poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu) koje je u godini dana indeksirala internetska tražilica ili su dio njezina indeksa

Usluge internetskih društvenih mreža

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetske društvene mreže, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave ili komentara

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji imaju poslovni popis ili poslovni račun na usluzi internetske društvene mreže i koji su se barem jednom u godini dana koristili tom uslugom, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave, komentara ili upotrebe njezinih alata namijenjenih poduzetnicima

Usluge platformi za razmjenu videozapisa

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom platforme za razmjenu videozapisa, primjerice putem pokretanja segmenta audiovizualnog sadržaja, postavljanja upita ili prijenosa audiovizualnog sadržaja, što osobito uključuje videozapise koje su izradili korisnici

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili barem jedan audiovizualni sadržaj koji je prenesen ili pokrenut na usluzi platforme za razmjenu videozapisa

Brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su se barem jednom u godinu dana koristili poslovnim računom ili su drukčije pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj radi izravne komunikacije s krajnjim korisnikom

Operativni sustavi

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uređajem s operativnim sustavom koji je aktiviran, ažuriran ili upotrijebljen

Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana objavili, ažurirali ili ponudili barem jednu softversku aplikaciju ili softverski program koji upotrebljavaju programski jezik ili bilo koji alat za razvoj softvera u okviru operativnog sustava ili funkcioniraju na bilo koji način u operativnom sustavu

Virtualni pomoćnik

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili virtualnim pomoćnikom na bilo koji način, primjerice putem njegove aktivacije, postavljanja upita, pristupa usluzi naredbom ili kontrole uređaja za pametni dom

Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana ponudili barem jednu softversku aplikaciju virtualnog pomoćnika ili funkciju za dostupnost postojeće softverske aplikacije putem virtualnog pomoćnika

Internetski preglednici

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana koristili internetskim preglednikom, primjerice putem unosa upita ili internetske adrese u polje za URL u internetskom pregledniku

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika čijim se poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u komercijalnom ili profesionalnom svojstvu) pristupilo barem jednom u godini dana putem internetskog preglednika ili koji su ponudili programski priključak, proširenje ili dodatke koji se upotrebljavaju u internetskom pregledniku

Usluge računalstva u oblaku

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili bilo kojom uslugom računalstva u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku u zamjenu za bilo koju vrstu naknade, bez obzira na to isplaćuje li se ta naknada u istom mjesecu

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili bilo koju uslugu računalstva u oblaku smještenu u infrastrukturi u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku

Usluge internetskog oglašavanja

Za vlastitu prodaju oglasnog prostora:

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas

Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju):

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas koji je aktivirao uslugu posredovanja u oglašavanju

Za vlastitu prodaju oglasnog prostora:

Broj jedinstvenih oglašivača koji su u godini dana ostvarili barem jedan prikaz oglasa

Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju):

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika (uključujući oglašivače, izdavače ili druge posrednike) koji su u godini dana ostvarili interakciju putem usluge posredovanja u oglašavanju ili su se koristili tom uslugom



whereas









keyboard_arrow_down