(3) Brzim tehnološkim razvojem nastavlja se mijenjati način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja djela i drugih predmeta zaštite.
Javljaju se novi poslovni modeli i novi dionici.
Relevantno zakonodavstvo treba biti prilagođeno promjenama u budućnosti kako se ne bi ograničio tehnološki razvoj.
Ciljevi i načela utvrđeni u okviru Unije o autorskom pravu i dalje su čvrsti.
Međutim, još uvijek postoji pravna nesigurnost, za nositelje prava i za korisnike, u pogledu određenih korištenja djela i drugih predmeta zaštite u digitalnom okruženju, uključujući prekogranična korištenja.
Kako je navedeno u komunikaciji Komisije od 9. prosinca 2015.
pod nazivom „Ususret modernom europskom okviru za autorsko pravo”, u određenim područjima potrebno je prilagoditi i dopuniti postojeći okvir Unije o autorskom pravu, zadržavajući pritom visoku razinu zaštite autorskog prava i srodnih prava.
Ovom direktivom predviđaju se pravila za prilagodbu određenih iznimaka i ograničenja autorskog prava i srodnih prava digitalnim i prekograničnim okruženjima te mjere za olakšavanje određenih praksi licenciranja, posebno, ali ne samo u pogledu širenja djela i drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu i internetske dostupnosti audiovizualnih djela na platformama za video na zahtjev s ciljem osiguranja šireg pristupa sadržaju.
Ona sadržava i pravila kojima se olakšava korištenje sadržaja u javnoj domeni.
Kako bi se ostvarilo pravedno tržište za autorsko pravo koje dobro funkcionira, trebalo bi uspostaviti i pravila o pravima u pogledu publikacija, o tome kako pružatelji internetskih usluga pohranjivanja i davanja pristupa sadržajima koje su učitali korisnici mogu koristiti djela ili druge predmete zaštite, o transparentnosti ugovora autorâ i izvođačâ, o naknadama autorâ i izvođačâ, kao i o mehanizmu za opoziv prava koja su prenijeli autori i izviđači na isključivoj osnovi.
- = -
(5) U područjima istraživanja, inovacija, obrazovanja i očuvanja kulturne baštine, digitalnim tehnologijama omogućuju se nove vrste korištenja koje nisu jasno obuhvaćene postojećim pravilima Unije o iznimkama i ograničenjima.
Nadalje, neobvezna priroda iznimaka i ograničenja predviđenih u direktivama 96/9/EZ, 2001/29/EZ i 2009/24/EZ u tim područjima mogla bi negativno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
To je posebno relevantno u pogledu prekograničnih korištenja koja postaju sve važnija u digitalnom okruženju.
Stoga bi u svjetlu tih novih korištenja trebalo ponovno ispitati postojeće iznimke i ograničenja u pravu Unije koji su relevantni za znanstveno istraživanje, inovacije, nastavu i očuvanje kulturne baštine.
Trebalo bi uvesti obvezne iznimke ili ograničenja za korištenja tehnologija rudarenja teksta i podataka, za davanje primjera u nastavi u digitalnom okruženju i za očuvanje kulturne baštine.
Postojeće iznimke i ograničenja u pravu Unije trebale bi se i dalje primjenjivati, uključujući na rudarenje teksta i podataka, obrazovanje i aktivnosti očuvanja, sve dok se njima ne ograničava područje primjene obveznih iznimki ili ograničenja predviđenih ovom direktivom, koje države članice trebaju provesti u svojem nacionalnom pravu.
Trebalo bi stoga izmijeniti direktive 96/9/EZ i 2001/29/EZ.
- = -
(6) Iznimkama i ograničenjima predviđenima ovom direktivom nastoji se ostvariti pravedna ravnoteža između prava i interesa autora i drugih nositelja prava, s jedne strane, i korisnika, s druge strane.
One se mogu primjenjivati samo u određenim posebnim slučajevima koji nisu u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem djela ili drugih predmeta zaštite i kojima se nerazumno ne dovode u pitanje zakoniti interesi nositelja prava.
- = -
(7) Zaštita tehničkih mjera utvrđena direktivom 2001/29/EZ i dalje je od ključne važnosti za osiguravanje zaštite i učinkovitog ostvarivanja prava dodijeljenih autorima i drugim nositeljima prava na temelju prava Unije.
Takvu bi zaštitu trebalo zadržati osiguravajući da se korištenjem tehničkih mjera ne sprečava uživanje iznimki i ograničenja predviđenih ovom direktivom.
Nositelji prava trebali bi imati mogućnost to osigurati dobrovoljnim mjerama.
Oni bi trebali i dalje moći slobodno odabrati odgovarajuće sredstvo kojim će korisnicima iznimaka i ograničenja predviđenih ovom direktivom omogućiti da ih mogu iskoristiti.
Ako nema dobrovoljnih mjera, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s člankom 6.
stavkom 4.
prvim podstavkom Direktive 2001/29/EZ, između ostalog i ako su djela i drugi predmeti zaštite dostupni u okviru usluga na zahtjev.
- = -
(17) S obzirom na prirodu i opseg iznimke, koja je ograničena na subjekte koji provode znanstveno istraživanje, svaka bi potencijalna šteta nanesena nositeljima prava tom iznimkom bila minimalna.
Stoga države članice ne bi trebale predvidjeti naknadu za nositelje prava zbog korištenja u skladu s iznimkama za rudarenje teksta i podataka uvedenima ovom direktivom.
- = -
(18) Uz njihov značaj u kontekstu znanstvenog istraživanja, i privatni i javni subjekti uvelike koriste tehnike rudarenja teksta i podataka u svrhu analiziranja velikih količina podataka u različitim područjima života i u različite svrhe, među ostalim za državne službe, složene poslovne odluke i razvoj novih aplikacija ili tehnologija.
Nositelji prava i dalje bi trebali moći licencirati korištenje svojih djela i drugih predmeta zaštite koji nisu obuhvaćeni područjem primjene obvezne iznimke predviđene ovom direktivom za rudarenje teksta i podataka u svrhu znanstvenog istraživanja i postojećih iznimaka i ograničenja predviđenih direktivom 2001/29/EZ.
Istodobno bi trebalo u obzir uzeti činjenicu da bi se korisnici rudarenja teksta i podataka mogli suočiti s pravnom nesigurnošću u pogledu toga mogu li se reproduciranja ili izvlačenja u svrhu rudarenja teksta i podataka obavljati na djelima ili drugim predmetima zaštite kojima su zakonito pristupili, posebno kada je riječ o reproduciranjima ili izvlačenjima u svrhu tehnološkog postupka koja ne ispunjavaju sve uvjete postojeće iznimke za privremene radnje reproduciranja predviđene člankom 5.
stavkom 1.
Direktive 2001/29/EZ.
Kako bi se u takvim slučajevima osigurala veća pravna sigurnost i potaknule inovacije i u privatnom sektoru, ovom bi direktivom pod određenim uvjetima trebalo predvidjeti iznimku ili ograničenje u pogledu reproduciranja i izvlačenja iz djela ili drugih predmeta zaštite u svrhu rudarenja teksta i podataka te bi se trebalo omogućiti da se izrađene kopije zadrže onoliko dugo koliko je to potrebno za te potrebe rudarenja teksta i podataka.
- = -
(21) Trebalo bi smatrati da su iznimkom ili ograničenjem predviđenima ovom direktivom isključivo u svrhu davanja primjera u nastavi obuhvaćena digitalna korištenja djela ili drugih predmeta zaštite za podupiranje, obogaćivanje ili nadopunjavanje nastave, uključujući nastavne aktivnosti.
Distribucija softvera odobrenih u okviru te iznimke ili ograničenja trebala bi biti ograničena na digitalni prijenos softvera.
U većini bi slučajeva pojam davanja primjera stoga podrazumijevao korištenje samo dijelovima ili isječcima iz djela, koje ne bi trebalo zamijeniti kupnju materijala ponajprije namijenjenih tržištima obrazovanja.
Prilikom provedbe iznimke ili ograničenja države članice trebale bi i dalje moći slobodno odrediti, za različite vrste djela ili drugih predmeta zaštite te na uravnotežen način, udio djela ili drugog predmeta zaštite koji se može koristiti isključivo u svrhu davanja primjera u nastavi.
Trebalo bi smatrati da su korištenjem dopuštenim u okviru iznimke ili ograničenja obuhvaćene posebne potrebe za pristupom osoba s invaliditetom u kontekstu davanja primjera u nastavi.
- = -
(22) Djela ili drugi predmeti zaštite obuhvaćeni iznimkom ili ograničenjem predviđenima ovom direktivom isključivo u svrhu davanja primjera u nastavi trebali bi se koristiti samo u kontekstu aktivnosti poučavanja i učenja koje se odvijaju u okviru nadležnosti obrazovnih ustanova, uključujući za vrijeme ispita ili nastavnih aktivnosti koji se odvijaju izvan prostorija obrazovnih ustanova, primjerice u muzeju, knjižnici ili drugoj instituciji kulturne baštine, te bi to korištenje trebalo biti ograničeno na ono što je potrebno u svrhu obavljanja takvih aktivnosti.
Iznimkom ili ograničenjem trebala bi biti obuhvaćena korištenja djela ili drugih predmeta zaštite u učionici ili na drugim mjestima s pomoću digitalnih sredstava, na primjer s pomoću elektroničkih bijelih ploča ili digitalnih uređaja koji mogu biti spojeni na internet, kao i korištenja na daljinu u sigurnom elektroničkom okruženju, primjerice u kontekstu tečajeva na internetu ili internetskog pristupa nastavnom materijalu koji nadopunjuje određeni tečaj.
Trebalo bi smatrati da sigurno elektroničko okruženje znači digitalno okruženje za poučavanje i učenje kojem je pristup ograničen na nastavno osoblje obrazovne ustanove i na učenike ili studente upisane u studijski program, osobito odgovarajućim postupcima autentifikacije koji uključuju i autentifikaciju na temelju lozinke.
- = -
(24) Države članice trebale bi i dalje moći slobodno predvidjeti pravičnu naknadu za nositelje prava za digitalno korištenje njihovih djela ili drugih predmeta zaštite u skladu s iznimkom ili ograničenjem predviđenima ovom direktivom za davanje primjera u nastavi.
Pri određivanju visine pravične naknade trebalo bi, između ostalog, na odgovarajući način uzeti u obzir obrazovne ciljeve države članice i štetu nanesenu nositeljima prava.
Države članice koje odluče predvidjeti pravičnu naknadu trebale bi poticati primjenu sustava koji ne stvaraju administrativno opterećenje obrazovnim ustanovama.
- = -
(28) Institucije kulturne baštine ne raspolažu nužno tehničkim sredstvima ili stručnim znanjem za poduzimanje radnji potrebnih kako bi same očuvale svoje zbirke, posebno u digitalnom okruženju, te bi stoga u tu svrhu mogle zatražiti pomoć drugih kulturnih institucija i trećih strana.
Na temelju te iznimke u svrhe očuvanja predviđene ovom direktivom, institucijama kulturne baštine trebalo bi omogućiti da se za izradu kopija oslone na treće strane koje bi djelovale u njihovo ime i pod njihovom odgovornošću, uključujući treće strane iz drugih država članica.
- = -
(32) Odredbe o kolektivnom licenciranju djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu uvedene ovom direktivom ne moraju nužno dati rješenje za sve slučajeve u kojima se institucije kulturne baštine susreću s poteškoćama pri dobivanju svih potrebnih odobrenja od nositelja prava za korištenje takvih djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu.
To bi mogao biti slučaj, primjerice, kada ne postoji praksa kolektivnog ostvarivanja prava za određenu vrstu djela ili drugih predmeta zaštite ili kada relevantna organizacija za kolektivno ostvarivanje prava nije dovoljno reprezentativna za određenu kategoriju nositelja prava i s njom povezanih prava.
U takvim bi pojedinačnim slučajevima trebalo omogućiti institucijama kulturne baštine da djela ili druge predmete zaštite nedostupne na tržištu iz svoje trajne zbirke stave na raspolaganje na internetu u svim državama članicama u okviru usklađene iznimke ili ograničenja u pogledu autorskog prava i srodnih prava.
Važno je da se ta korištenja u okviru te iznimke ili ograničenja koriste samo ako su ispunjeni određeni uvjeti, posebno u pogledu dostupnosti rješenja za licenciranje.
Nepostojanje sporazuma o uvjetima licenciranja ne bi se smjelo tumačiti kao nedostatak dostupnosti rješenja koja se temelje na licenciranju.
- = -
(33) Unutar okvira predviđenog ovom direktivom, države članice trebale bi imati fleksibilnost pri odabiru posebne vrste mehanizma za licenciranje, kao što su prošireno kolektivno licenciranje ili pretpostavke zastupanja, koje mogu uspostaviti za slučajeve korištenja djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu od strane institucija kulturne baštine, u skladu sa svojim pravnim tradicijama, praksom ili okolnostima.
Države članice također bi trebale imati fleksibilnost pri utvrđivanju zahtjeva za dovoljnu reprezentativnost organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, pod uvjetom da se to utvrđivanje temelji na znatnom broju nositelja prava u odgovarajućoj vrsti djela ili drugih predmeta zaštite koji su dali ovlast za licenciranje relevantne vrste korištenja.
Države članice trebale bi moći slobodno utvrditi konkretna pravila primjenjiva na slučajeve kada je više od jedne organizacije za kolektivno ostvarivanje prava reprezentativno za određena djela ili druge predmete zaštite, kojima se zahtijeva, primjerice, zajedničke licencije ili sporazum između relevantnih organizacija.
- = -
(34) Za potrebe tih mehanizama licenciranja važno je da postoji čvrst sustav kolektivnog ostvarivanja prava koji dobro funkcionira.
direktivom 2014/26/EU predviđen je takav sustav te on uključuje posebno pravila o dobrom upravljanju, transparentnosti i izvješćivanju te redovitu, pozornu i točnu distribuciju i plaćanje dugovanih iznosa pojedinačnim nositeljima prava.
- = -
(35) Odgovarajuće zaštitne mjere trebale bi biti dostupne svim nositeljima prava koji bi trebali imati mogućnosti isključiti primjenu mehanizama licenciranja i iznimke ili ograničenja uvedenih ovom direktivom u pogledu korištenja djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu, u vezi sa svim svojim djelima ili drugim predmetima zaštite, u vezi sa svim licencijama ili korištenjima u okviru iznimke ili ograničenja, u vezi s određenim djelima ili drugim predmetima zaštite ili u vezi s određenim licencijama ili korištenjima u okviru iznimke ili ograničenja, bilo kada prije ili za vrijeme trajanja licencije ili prije ili za vrijeme korištenja u okviru iznimke ili ograničenja.
Uvjeti koji uređuju te mehanizme licenciranja ne bi trebali utjecati na njihovu relevantnost u praksi za institucije kulturne baštine.
Važno je da, kada nositelj prava isključi primjenu takvih mehanizama ili takve iznimke ili ograničenja u pogledu jednog ili više djela ili drugih predmeta zaštite, svako korištenje koje je u tijeku završi u razumnom roku, a u slučaju da se obavlja u okviru kolektivne licencije, važno je da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja je na temelju njih obaviještena prestane izdavati licencije za dotična korištenja.
Takvo isključenje od strane nositelja prava ne bi trebalo utjecati na njihov zahtjev za primanje naknade povezane sa stvarnim korištenjem djela ili drugih predmeta zaštite u okviru licencije.
- = -
(36) Ovom se direktivom ne utječe na mogućnost država članica da odluče tko snosi pravnu odgovornost u pogledu usklađivanja licenciranja djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu i njihova korištenja s uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi te u pogledu usklađenosti dotičnih stranaka s uvjetima tih licencija.
- = -
(37) S obzirom na raznolikost djela i drugih predmeta zaštite u zbirkama institucija kulturne baštine, važno je da mehanizmi licenciranja i iznimka ili ograničenje predviđeni ovom direktivom budu dostupni i da se mogu koristiti u praksi za različite vrste djela i drugih predmeta zaštite, uključujući fotografije, softvere, fonograme, audiovizualna djela i jedinstvena umjetnička djela, uključujući i ako nikada nisu bila dostupna na tržištu.
Djela koja nikada nisu bila dostupna na tržištu mogu uključivati plakate, letke, rovovske novine ili amaterska audiovizualna djela, ali i neobjavljena djela ili druge predmete zaštite, ne dovodeći u pitanje druga primjenjiva pravna ograničenja, kao što su nacionalna pravila o moralnim pravima.
Kada su djelo ili drugi predmet zaštite dostupni u bilo kojoj od svojih različitih verzija, kao što su naknadna izdanja pisanih djela i alternativne verzije kinematografskih djela, ili u bilo kojoj od svojih različitih manifestacija, kao što su digitalni i tiskani formati istog djela, to se djelo ili drugi predmet zaštite ne bi trebali smatrati nedostupnima na tržištu.
S druge strane, komercijalna dostupnost prilagodbi, uključujući druge jezične verzije ili audiovizualne prilagodbe pisanog djela, ne bi trebala sprečavati to da se smatra da su djelo ili drugi predmet zaštite nedostupni na tržištu na određenom jeziku.
Kako bi se odrazile posebnosti različitih vrsta djela i drugih predmeta zaštite u pogledu načina objave i distribucije te olakšala upotrebljivost tih mehanizama, možda će biti potrebno uspostaviti posebne zahtjeve i postupke za praktičnu primjenu tih mehanizama licenciranja, kao što je zahtjev da određeno razdoblje mora proći od prve dostupnosti djela na tržištu.
Primjereno je da se države članice pri utvrđivanju takvih zahtjeva i postupaka savjetuju s nositeljima prava, institucijama kulturne baštine i organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava.
- = -
(39) Zbog međunarodne kurtoazije mehanizam licenciranja i iznimka ili ograničenje predviđeni ovom direktivom za digitalizaciju i širenje djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu ne bi se trebali primjenjivati na skupove djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu ako su dostupni dokazi na temelju kojih se može pretpostaviti da se uglavnom sastoje od djela ili drugih predmeta zaštite trećih zemalja, osim ako je dotična organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dovoljno reprezentativna za tu treću zemlju, primjerice na temelju ugovora o zastupanju.
Ta bi se ocjena mogla zasnivati na dokazima koji su dostupni nakon razumnog napora uloženog u utvrđivanje jesu li djela ili drugi predmeti zaštite nedostupni na tržištu, bez potrebe za traganjem za dodatnim dokazima.
Pojedinačno ocjenjivanje podrijetla djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu trebalo bi biti potrebno samo u mjeri u kojoj je to potrebno i kako bi se uložio razumni napor za utvrđivanje njihove komercijalne dostupnosti.
- = -
(42) Kako bi se osiguralo da mehanizmi licenciranja uspostavljeni ovom direktivom za djela ili druge predmete zaštite nedostupne na tržištu budu relevantni i da ispravno funkcioniraju, da nositelji prava budu primjereno zaštićeni, da se informacije o licencijama objavljuju na odgovarajući način te da se pruži pravna sigurnost u pogledu reprezentativnosti organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i u pogledu kategorizacije djelâ, države članice trebale bi poticati dijalog s dionicima u sektoru.
- = -
(43) Mjerama predviđenima ovom direktivom za olakšavanje kolektivnog licenciranja prava u pogledu djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu koji su dio stalnog postava institucija kulturne baštine ne bi se smjelo dovoditi u pitanje korištenje tih djela ili drugih predmeta zaštite u okviru iznimaka ili ograničenja predviđenih pravom Unije, ili u okviru drugih licencija s proširenim učinkom, ako te licencije nisu utemeljene na statusu nedostupnosti na tržištu obuhvaćenih djela ili drugih predmeta zaštite.
Tim se mjerama ne bi smjelo dovoditi u pitanje ni nacionalne mehanizme za korištenje djela ili drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu koji se temelje na licencijama između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika koji nisu institucije kulturne baštine.
- = -
(44) Mehanizmi za kolektivno licenciranje s proširenim učinkom omogućuju organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava da u svojstvu tijela za kolektivno licenciranje ponudi licencije u ime nositelja prava neovisno o tome jesu li je oni za to ovlastili.
Sustavi koji se temelje na mehanizmima, kao što su prošireno kolektivno licenciranje, zakonske ovlasti ili pretpostavke zastupanja, dobro su ustaljena praksa u nekoliko država članica te se mogu koristiti u različitim područjima.
Funkcionalni okvir za autorsko pravo koji odgovara svim stranama iziskuje dostupnost razmjernih, pravnih mehanizama za licenciranje djela ili drugih predmeta zaštite.
Stoga bi se države članice trebale moći osloniti na rješenja koja bi organizacijama za kolektivno ostvarenje prava omogućile da u skladu s direktivom 2014/26/EU ponude licencije koje obuhvaćaju potencijalno velik broj djela ili drugih predmeta zaštite za određene vrste korištenja te da prihode koji proizlaze iz tih licencija raspodijele nositeljima prava.
- = -
(46) S obzirom na sve veću važnost mogućnosti da se u digitalnom dobu nude fleksibilni sustavi licenciranja i na sve veće korištenje takvih sustava, države članice trebale bi moći predvidjeti mehanizme licenciranja koji organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava omogućuju sklapanje licencija na dobrovoljnoj osnovi, bez obzira na to jesu li svi nositelji prava ovlastili dotičnu organizaciju da to učine.
Države članice trebale bi imati mogućnost zadržati i uvesti takve mehanizme u skladu sa svojim nacionalnim tradicijama, praksama ili okolnostima, podložno zaštitnim mjerama predviđenima ovom direktivom i u skladu s pravom Unije i međunarodnim obvezama Unije.
Takvi bi mehanizmi trebali imali učinak samo na državnom području dotične države članice, osim ako je pravom Unije predviđeno drukčije.
Države članice trebale bi imati fleksibilnost u odabiru pojedine vrste mehanizma koji omogućuje proširenje licencija za djela ili druge predmete zaštite na prava nositelja prava koji nisu ovlastili organizaciju koja sklapa sporazum, pod uvjetom da je takav mehanizam u skladu s pravom Unije, uključujući pravila o kolektivnom ostvarivanju prava predviđena direktivom 2014/26/EU.
Takvim bi se mehanizmom posebno trebalo osigurati da se članak 7.
Direktive 2014/26/EU primjenjuje na nositelje prava koji nisu članovi organizacije koja sklapa sporazum.
Takvi mehanizmi mogli bi uključivati prošireno kolektivno licenciranje, zakonske ovlasti i pretpostavke zastupanja.
Odredbe ove Direktive koje se odnose na kolektivno licenciranje ne bi trebale utjecati na postojeću mogućnost država članica da primjenjuju obvezno kolektivno ostvarivanje prava ili druge kolektivne mehanizme licenciranja s proširenim učinkom, kao što je onaj iz članka 3.
Direktive Vijeća 93/83/EEZ (12).
- = -
(48) Države članice trebale bi osigurati postojanje odgovarajućih zaštitnih mjera za zaštitu legitimnih interesa nositelja prava koji nisu ovlastili organizaciju koja nudi licenciju i da se te zaštitne mjere primjenjuju na nediskriminirajući način.
Osobito, kako bi se opravdao prošireni učinak mehanizama, takva bi organizacija, na temelju ovlaštenja nositelja prava, trebala biti dovoljno reprezentativna za sve vrste djela ili drugih predmeta zaštite i prava koja su predmet licencije.
Države članice trebale bi utvrditi zahtjeve koje treba ispuniti da bi se te organizacije smatrale dovoljno reprezentativnima, uzimajući u obzir kategoriju prava kojom upravlja organizacija, sposobnost organizacije da stvarno upravlja pravima, kreativni sektor u kojem djeluje te obuhvaća li organizacija znatan broj nositelja prava u odgovarajućoj vrsti djela ili drugih predmeta zaštite koji su dali ovlast za licenciranje relevantne vrste korištenja, u skladu s direktivom 2014/26/EU.
Kako bi pružile pravnu sigurnost i osigurale da postoji povjerenje u mehanizme, države članice trebale bi moći odlučiti tko snosi pravnu odgovornost u pogledu korištenja koja su odobrena sporazumom o licenciji.
Svim nositeljima prava čiji se radovi iskorištavaju na temelju licencije trebalo bi zajamčiti jednako postupanje, osobito u pogledu pristupa informacijama o licenciranju i raspodjeli naknade.
Mjere informiranja trebale bi biti učinkovite tijekom cijelog trajanja licencije i ne bi trebale nametati nerazmjerno administrativno opterećenje korisnicima, organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava ili nositeljima prava, bez potrebe za obavješćivanjem svakog nositelja prava pojedinačno.
- = -
(52) Kako bi se olakšalo licenciranje prava na audiovizualna djela u okviru usluga videa na zahtjev, od država članica trebalo bi zahtijevati da predvide mehanizam za pregovaranje kojim se omogućuje strankama koje su voljne sklopiti sporazum da se oslone na pomoć nepristranog tijela ili jednog ili više posrednika.
U tu svrhu, države članice trebale bi moći osnovati novo tijelo ili se osloniti na postojeće koje ispunjava uvjete utvrđene ovom direktivom.
Države članice trebale bi moći imenovati jedno nadležno tijelo ili posrednika ili više njih.
To bi se tijelo ili posrednici trebali sastati sa strankama i pomoći u pregovorima pružanjem stručnih, nepristranih i vanjskih savjeta.
Ako su u pregovore uključene stranke iz različitih država članica i ako se te stranke odluče osloniti na mehanizam za pregovaranje, te bi se stranke prethodno trebale dogovoriti o nadležnoj državi članici.
Tijelo ili posrednici mogli bi se sastati sa strankama kako bi olakšali početak pregovora ili tijekom pregovora kako bi olakšali sklapanje sporazuma.
Sudjelovanje u tom mehanizmu za pregovaranje i potom u sklapanju sporazuma trebali bi biti dobrovoljni i ne bi trebali utjecati na ugovornu slobodu stranaka.
Države članice trebale bi moći slobodno odlučiti o konkretnom funkcioniranju mehanizma za pregovaranje, uključujući o rokovima i trajanju pomoći tijekom pregovora te o tome tko snosi troškove.
Države članice trebale bi osigurati da administrativno i financijsko opterećenje bude razmjerno kako bi se zajamčila učinkovitost mehanizma za pregovaranje.
Države članice trebale bi poticati dijalog među reprezentativnim organizacijama, s time da im to nije obveza.
- = -
(55) Treba priznati organizacijski i financijski doprinos izdavača u proizvodnji informativnih publikacija i dodatno ga poticati kako bi se osigurala održivost izdavačke industrije i tako poticala dostupnost pouzdanih informacija.
Stoga je potrebno na razini Unije pružiti usklađenu pravnu zaštitu informativnih publikacija u pogledu internetskih korištenja od strane pružatelja usluga informacijskog društva, pri čemu se ne utječe na postojeća pravila o autorskom pravu iz prava Unije koja su primjenjiva na privatna ili nekomercijalna korištenja informativnih publikacija od strane pojedinačnih korisnika, uključujući kada ti korisnici dijele informativne publikacije na internetu.
Takva zaštita trebala bi se djelotvorno zajamčiti uvođenjem, u pravu Unije, prava srodnih autorskom pravu u pogledu reproduciranja i stavljanja na raspolaganje javnosti informativnih publikacija izdavača s poslovnim nastanom u jednoj od država članica u pogledu internetskih korištenja od strane pružatelja usluga informacijskog društva u smislu Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (13).
Pravna zaštita informativnih publikacija predviđena ovom direktivom trebala bi koristiti izdavačima s poslovnim nastanom u jednoj od država članica koji imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u Uniji.
- = -
(56) Za potrebe ove Direktive nužno je definirati pojam „informativne publikacije” na način da su njime obuhvaćene samo novinske publikacije koje se objavljuju na bilo kojem mediju, među ostalim i u papirnatom obliku, u kontekstu gospodarske aktivnosti koja se sastoji od pružanja usluga u skladu s pravom Unije.
Informativne publikacije koje bi trebale biti obuhvaćene uključuju, na primjer, dnevne novine, tjedne ili mjesečne časopise posvećene općim ili posebnim temama, uključujući časopise koji se plaćaju pretplatom i informativne internetske stranice.
Informativne publikacije sadržavaju uglavnom pisana djela, no sve više uključuju druge vrste djela i drugih predmeta zaštite, posebno fotografije i videozapise.
Periodične publikacije koje se objavljuju u znanstvene ili akademske svrhe, kao što su znanstveni časopisi, ne bi trebale biti obuhvaćene zaštitom koja se ovom direktivom dodjeljuje informativnim publikacijama.
Ta se zaštita ne bi smjela primjenjivati ni na internetske stranice, kao što su blogovi, koje pružaju informacije u sklopu aktivnosti koja se ne provodi na inicijativu, u okviru uredničke odgovornosti i pod kontrolom pružatelja usluga, kao što je izdavač novina.
- = -
(57) Prava dodijeljena izdavačima informativnih publikacija na temelju ove Direktive trebala bi, u pogledu internetskih korištenja od strane pružatelja usluga informacijskog društva, imati isto područje primjene kao prava reproduciranja i prava stavljanja na raspolaganje javnosti predviđena direktivom 2001/29/EZ.
Prava dodijeljena izdavačima informativnih publikacija ne bi se trebala primjenjivati na radnje stavljanja poveznica.
Također se ne bi trebala primjenjivati na same činjenice iskazane u informativnim publikacijama.
Prava dodijeljena izdavačima informativnih publikacija na temelju ove Direktive trebala bi podlijegati i istim odredbama o iznimkama i ograničenjima koje se primjenjuju na prava predviđena u Direktivi 2001/29/EZ, uključujući iznimku u slučaju doslovnog navođenja u svrhe kao što su kritika ili osvrt predviđenu u članku 5.
stavku 3.
točki (d) te direktive.
- = -
(58) Korištenje informativnih publikacija od strane pružatelja usluga informacijskog društva može se sastojati od korištenja cijelih publikacija ili članaka, ali i od dijelova informativnih publikacija.
Takvo korištenje dijelova informativnih publikacija također je dobilo gospodarski značaj.
Istodobno, korištenjem pojedinačnih riječi ili vrlo kratkih izvadaka informativnih publikacija od strane pružatelja usluga informacijskog društva ne mogu se ugroziti ulaganja izdavača informativnih publikacija u proizvodnju sadržaja.
Stoga je primjereno predvidjeti da korištenje pojedinačnih riječi ili vrlo kratkih izvadaka informativnih publikacija ne ulazi u područje primjene prava predviđenih ovom direktivom.
Uzimajući u obzir masovno agregiranje i korištenje informativnih publikacija od strane pružatelja usluga informacijskog društva, važno je isključivanje vrlo kratkih isječaka tumačiti tako da ne utječe na djelotvornost prava predviđenih ovom direktivom.
- = -
(60) Izdavači, uključujući izdavače informativnih publikacija, knjiga ili znanstvenih publikacija i glazbenih publikacija, često postupaju na temelju prijenosa prava autorâ putem ugovora ili zakonskih odredaba.
U tom kontekstu izdavači ulažu s ciljem iskorištavanja djela sadržanih u njihovim publikacijama i u nekim slučajevima mogu biti lišeni prihoda ako se ta djela koriste na temelju iznimki ili ograničenja, kao što su ona koja se odnose na privatno umnožavanje i reprografiju, uključujući odgovarajuće postojeće nacionalne sustave za reprografiju u državama članicama ili u okviru sustava javne posudbe.
Naknadu za korištenje u skladu s tim iznimkama ili ograničenjima u nekoliko država članica dijele autori i izdavači.
Kako bi se uzelo u obzir tu situaciju i kako bi se poboljšala pravna sigurnost svih dotičnih strana, ovom se direktivom državama članicama koje su uspostavile sustave za dijeljenje naknade između autora i izdavača omogućuje da zadrže postojeće sustave.
To je osobito važno onim državama članicama koje su prije 12. studenoga 2015.
imale takve mehanizme dijeljenja naknade, iako se u drugim državama članicama naknada ne dijeli te na nju imaju pravo samo autori u skladu s nacionalnim politikama u području kulture.
Iako bi se ova Direktiva na nediskriminirajući način trebala primjenjivati na sve države članice, njome bi se trebale poštovati tradicije u tom području i ona ne bi trebala obvezivati države članice koje trenutačno nemaju takve sustave za dijeljenje naknade da takve sustave uvode.
Ona ne bi trebala utjecati na postojeće ili buduće aranžmane u državama članicama u pogledu naknade u kontekstu javne posudbe.
- = -
(62) Određene usluge informacijskog društva su kao dio njihova uobičajenog korištenja osmišljene tako da javnosti daju pristup sadržaju ili drugim predmetima zaštite zaštićenima autorskim pravom koje su učitali njihovi korisnici.
Definicija pružatelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta utvrđena ovom direktivom trebala bi biti usmjerena samo na internetske usluge koje imaju važnu ulogu na tržištu internetskog sadržaja u smislu da se natječu s drugim uslugama internetskog sadržaja, kao što su usluge internetskog audio i video prijenosa, s istom ciljanom publikom.
Usluge obuhvaćene ovom direktivom su one usluge čija je glavna ili jedna od glavnih svrha pohraniti sadržaj zaštićenog autorskim pravom te korisnicima omogućiti da učitaju i dijele veliku količinu tog sadržaja u svrhu ostvarivanja dobiti od tog sadržaja, bilo izravno ili neizravno, organiziranjem tog sadržaja i njegovim promicanjem radi privlačenja veće publike, među ostalim kategorizacijom tog sadržaja i korištenjem ciljane promidžbe unutar njega.
Takve usluge ne bi trebale uključivati usluge čija glavna svrha nije omogućavanje korisnicima da učitaju i dijele veliku količinu sadržaja zaštićenog autorskim pravom u svrhu ostvarivanja dobiti od te aktivnosti.
Potonje usluge uključuju, na primjer, elektroničke komunikacijske usluge u smislu Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (14), kao i pružatelje usluga u oblaku između poduzeća i usluge u oblaku, koje korisnicima omogućavaju učitavanje sadržaja za vlastite potrebe, kao što su servisi za online pohranu podataka (eng.
cyberlockers) ili internetska mjesta trgovanja čija je glavna djelatnost internetska maloprodaja, i koji ne pružaju pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom.
- = -
(65) Kada su pružatelji usluge dijeljenja sadržaja putem interneta odgovorni za radnje priopćavanja javnosti ili stavljanja na raspolaganje javnosti u skladu s uvjetima utvrđenima ovom direktivom, članak 14.
stavak 1.
Direktive 2000/31/EZ ne bi se trebao primjenjivati na odgovornost koja proizlazi iz odredbe ove Direktive o korištenju zaštićenog sadržaja od strane pružatelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta.
To ne bi trebalo utjecati na primjenu članka 14.
stavka 1.
Direktive 2000/31/EZ na takve pružatelje usluga za potrebe koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.
- = -
(67) Slično onome što je predviđeno u članku 16.
stavku 2.
Direktive 2014/26/EU, ovom direktivom predviđaju se pravila u pogledu novih internetskih usluga.
Pravilima utvrđenima ovom direktivom želi se u obzir uzeti poseban slučaj novoosnovanih poduzeća koja koriste sadržaj koji su učitali korisnici kako bi razvila nove poslovne modele.
Poseban režim koji se primjenjuje na nove pružatelje usluga s malim prometom i malim brojem korisnika trebao bi pogodovati istinski novim poduzećima te bi se stoga trebao prestati primjenjivati tri godine nakon što njihove usluge prvi put u Uniji postanu dostupne na internetu.
Taj se režim ne bi smio zloupotrebljavati uz pomoć odredbi usmjerenih na proširivanje njegovih koristi nakon prve tri godine.
Osobito se ne bi trebao primjenjivati na nedavno uspostavljene usluge ili na usluge koje se pružaju pod novim imenom, ali koje se nastavljaju na djelatnost već postojećeg pružatelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta koji nije mogao imati koristi ili više nema koristi od tog režima.
- = -
(72) Autori i izvođači često su u lošijem ugovornom položaju kada izdaju licenciju ili prenose svoja prava, uključujući i kada to čine u okviru vlastitih trgovačkih društava, u svrhu iskorištavanja djela uz naknadu, i te fizičke osobe trebaju zaštitu predviđenu ovom direktivom kako bi mogle u potpunosti ostvarivati prava usklađena na temelju prava Unije.
Ta potreba za zaštitom ne postoji kada je ugovorni partner ujedno i krajnji korisnik te ne iskorištava samo djelo ili izvedbu, što, na primjer, može biti slučaj u nekim ugovorima o radu.
- = -
(76) Kako bi se osiguralo da autori i izvođači dobivaju odgovarajuće informacije u vezi s iskorištavanjem i onda kada druge ugovorne stranke imaju podlicencirano pravo na iskorištavanje, ovom se direktivom ovlašćuje autore i izvođače da, u slučajevima kada je prva ugovorna strana dostavila njoj dostupne informacije koje ipak nisu dovoljne za procjenu gospodarske vrijednosti njihovih prava, zatraže dodatne relevantne informacije o iskorištavanju prava.
Taj bi zahtjev trebalo podnositi izravno podlicenciranim stjecateljima licencije ili putem ugovornih partnera autora i izvođača.
Autori i izvođači i njihovi ugovorni partneri trebali bi se moći dogovoriti da informacije koje dijele ostanu povjerljive, no pritom bi autori i izvođači uvijek trebali moći koristiti zajedničke informacije u svrhu ostvarivanja prava iz ove Direktive.
Države članice trebale bi imati mogućnost da u skladu s pravom Unije predvide dodatne mjere kako bi osigurale transparentnost za autore i izvođače.
- = -
(77) Pri provedbi obveze transparentnosti predviđene u ovoj Direktivi države članice trebale bi uzeti u obzir posebnosti različitih sektora sadržaja, kao što su one u glazbenom sektoru, audiovizualnom sektoru i izdavačkom sektoru, a svi relevantni dionici trebali bi biti uključeni u odlučivanje o takvim obvezama za pojedini sektor.
Prema potrebi, trebalo bi također uzeti u obzir važnost doprinosa autora i izvođača za cjelokupno djelo ili izvedbu.
Kolektivno pregovaranje trebalo bi se smatrati kao mogućnost za relevantne dionike da postignu sporazum u pogledu transparentnosti.
Takvim bi se sporazumima autorima i izvođačima trebala osigurati ista razina transparentnosti kao minimalni zahtjevi predviđeni ovom direktivom ili viša razina transparentnosti.
Kako bi se omogućila prilagodba postojećih praksi izvješćivanja obvezi transparentnosti, trebalo bi predvidjeti prijelazno razdoblje.
Ne bi trebalo biti potrebno primjenjivati obvezu transparentnosti u pogledu ugovora sklopljenih između nositelja prava i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, neovisnih upravljačkih tijela ili drugih subjekata koji podliježu nacionalnim pravilima za provedbu Direktive 2014/26/EU jer se na te organizacije ili tijela već primjenjuju obveze transparentnosti iz članka 18.
Direktive 2014/26/EU. Članak 18.
Direktive 2014/26/EU primjenjuje se na organizacije koje upravljaju autorskim pravom ili srodnim pravima u ime više nositelja prava u svrhu ostvarivanja kolektivne koristi za nositelje.
Ipak, ugovori sklopljeni pojedinačno između nositelja prava i njihovih ugovornih partnera koji djeluju u vlastitom interesu trebali bi podlijegati obvezi transparentnosti predviđenoj u ovoj Direktivi.
- = -
(79) Autori i izvođači često oklijevaju kada trebaju ostvariti svoja prava u odnosu na druge ugovorne partnere pred sudom.
Države članice trebale bi stoga predvidjeti postupak alternativnog rješavanja sporova kojim se rješavaju potraživanja autora i izvođača, ili njihovih predstavnika u njihovo ime, u vezi s obvezama transparentnosti i mehanizmom za prilagodbu ugovora.
U tu svrhu države članice trebale bi moći uspostaviti novo tijelo ili mehanizam ili se osloniti na postojeći koji ispunjava uvjete utvrđene ovom direktivom, bez obzira na to jesu li ta tijela ili mehanizmi sektorska ili javna, uključujući i kada su dio nacionalnog pravosudnog sustava.
Države članice trebale bi imati fleksibilnost pri odlučivanja o načinu na koji se trebaju raspodijeliti troškovi povezani s postupkom rješavanja sporova.
Takav postupak alternativnog rješavanja sporova ne bi trebao dovoditi u pitanje pravo stranaka da se pozivaju na svoja prava i da ih štite pokretanjem postupka pred sudom.
- = -
(84) Ovom se direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom.
U skladu s tim, ovu bi Uredbu trebalo tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima.
- = -
(85) Pri obradi osobnih podataka na temelju ove Direktive trebala bi se poštovati temeljna prava, uključujući pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na zaštitu osobnih podataka utvrđeni u članku 7.
odnosno 8.
Povelje, i ta obrada mora biti u skladu s direktivom 2002/58/EZ i Uredbom (EU) 2016/679.
- = -