(2) Ovom Uredbom nastoji se povećati povjerenje u elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu pružanjem zajedničkog temelja za sigurnu elektroničku interakciju između građana, poduzećâ i tijela javne vlasti, povećavajući time djelotvornost javnih i privatnih online usluga, elektroničkog poslovanja i elektroničke trgovine u Uniji.
- = -
(4) U Komunikaciji Komisije od 26.
kolovoza 2010.
pod nazivom „Digitalni program za Europu” rascjepkanost digitalnog tržišta, nedostatak interoperabilnosti i povećanje mrežnog kriminala prepoznati su kao glavne prepreke uspješnom ciklusu digitalnog gospodarstva.
U svome Izvješću EU-a o građanstvu iz 2010.
pod nazivom „Ukidanje prepreka za prava građana EU-a” Komisija je dodatno istaknula nužnost rješavanja glavnih poteškoća koje građane Unije priječe u korištenju pogodnostima digitalnog jedinstvenog tržišta i prekograničnih digitalnih usluga.
- = -
(7) Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 21.
rujna 2010.
o dovršetku formiranja unutarnjeg tržišta za elektroničku trgovinu (4) naglasio važnost sigurnosti elektroničkih usluga, naročito elektroničkih potpisa, i potrebu za stvaranjem infrastrukture javnog ključa (Public Key Infrastructure – PKI) na paneuropskoj razini, te je pozvao Komisiju da uspostavi europski portal tijelâ za validaciju radi osiguravanja prekogranične interoperabilnosti elektroničkih potpisa i povećavanja sigurnosti transakcija koje se obavljaju putem interneta.
- = -
(9) U većini slučajeva građani ne mogu koristiti elektroničku identifikaciju u svrhu autentikacije u drugoj državi članici jer nacionalni sustavi elektroničke identifikacije u njihovoj zemlji nisu priznati u drugim državama članicama.
Zbog te elektroničke prepreke pružatelji usluga ne mogu koristiti sve pogodnosti unutarnjeg tržišta.
Uzajamno priznata sredstva elektroničke identifikacije olakšat će prekogranično pružanje brojnih usluga na unutarnjem tržištu te poduzećima omogućiti prekogranično poslovanje bez suočavanja s brojnim preprekama u interakcijama s tijelima javne vlasti.
- = -
(10) Direktivom 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) uspostavljena je mreža nacionalnih tijela odgovornih za eZdravstvo.
Radi veće sigurnosti i kontinuiteta prekogranične zdravstvene zaštite, mreža bi trebala izrađivati smjernice o prekograničnom pristupu elektroničkim podacima i uslugama u području zdravstva, uključujući pružanjem podrške „zajedničkim mjerama za identifikaciju i autentikaciju radi olakšavanja prenosivosti podataka u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti”.
Uzajamno priznavanje elektroničke identifikacije i autentikacije ključ je ostvarivanja prekogranične zdravstvene zaštite za europske građane.
Kada ljudi putuju radi liječenja, njihovi medicinski podaci moraju biti dostupni u zemlji u kojoj se liječe.
To iziskuje čvrst, siguran i pouzdan okvir elektroničke identifikacije.
- = -
(16) Razine osiguranja identiteta trebale bi označivati stupanj pouzdanja u sredstva elektroničke identifikacije pri utvrđivanju identiteta osobe te na taj način osigurati da osoba koja se predstavlja pod određenim identiteom stvarno jest osoba kojoj je taj identitet dodijeljen.
Razina sigurnosti ovisi o stupnju pouzdanja koji sredstvo elektroničke identifikacije pruža u odnosu na traženi ili utvrđeni identitet osobe uzimajući u obzir postupke (na primjer dokazivanje identiteta i verifikaciju te autentikaciju), aktivnosti upravljanja (na primjer tijelo koje izdaje sredstva elektroničke identifikacije i postupak izdavanja takvih sredstava) i provedene tehničke kontrole.
Postoje različite tehničke definicije i opisi razina sigurnosti koje su posljedica opsežnih pilot-istraživanja financiranih sredstvima Unije, kao i normizacije i međunarodnih aktivnosti.
Posebice, opsežni pilot-projekti STORK i ISO 29115 odnose se, između ostalog, na razine 2, 3 i 4, o čemu bi trebalo voditi u najvećoj mogućoj mjeri računa pri određivanju minimalnih tehničkih zahtjeva, normi i postupaka za nisku, značajnu i visoku razinu sigurnosti u smislu ove Uredbe, osiguravajući pritom dosljednu primjenu ove Uredbe, posebno u pogledu visoke razine sigurnosti koja se odnosi na dokazivanje identiteta za izdavanje kvalificiranih certifikata.
Utvrđeni zahtjevi trebali bi biti tehnološki neutralni.
Neophodne sigurnosne zahtjeve trebalo bi biti moguće ispuniti primjenom različitih tehnologija.
- = -
(17) Države članice trebale bi poticati privatni sektor da dobrovoljno koristi sredstva elektroničke identifikacije u okviru prijavljenog sustava u svrhu identifikacije kada je to potrebno za online usluge ili elektroničke transakcije.
Mogućnost korištenja takvim sredstvima elektroničke identifikacije privatnom bi sektoru omogućila da se pouzda u elektroničku identifikaciju i autentikaciju koje se već uvelike koriste u mnogim državama članicama barem za javne usluge, a poduzećima i građanima olakšala bi pristup prekograničnim online uslugama.
Kako bi se privatnom sektoru olakšalo korištenje takvim sredstvima prekogranične elektroničke identifikacije, mogućnost autentikacije koju osiguravaju pojedine države članice trebala bi biti dostupna pouzdajućim stranama privatnog sektora s poslovnim nastanom izvan državnog područja te države članice pod istim onim uvjetima koji se primjenjuju na pouzdajuće strane privatnog sektora s poslovnim nastanom unutar te države članice.
Shodno tome, u pogledu pouzdajućih strana privatnog sektora, država članica koja provodi prijavljivanje može odrediti uvjete pristupa sredstvima autentikacije.
Ti uvjeti pristupa mogu ukazivati na to jesu li sredstva autentikacije koja se odnose na prijavljeni sustav trenutno dostupna pouzdajućim stranama privatnog sektora.
- = -
(28) Kako bi se povećalo povjerenje posebice malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) te potrošača u unutarnje tržište i promicalo korištenje uslugama povjerenja i proizvodima povjerenja, trebalo bi uvesti pojmove „kvalificirana usluga povjerenja” i „kvalificirani pružatelj usluga povjerenja” s ciljem naznačivanja zahtjeva i obveza koji osiguravaju visoku razinu sigurnosti svih kvalificiranih usluga povjerenja i proizvoda povjerenja koji se koriste ili pružaju.
- = -
(47) Pouzdanje u uporabu online usluga i jednostavnost njihove uporabe imaju presudno značenje za to da njihovi korisnici mogu u potpunosti iskoristiti prednosti elektroničkih usluga i svjesno se pouzdati u njih.
U tu svrhu trebalo bi stvoriti kvalificirani EU znak pouzdanosti kako bi se utvrdile kvalificirane usluge povjerenja koje pružaju kvalificirani pružatelji usluga povjerenja.
Takvim EU znakom pouzdanosti za kvalificirane usluge povjerenja jasno bi se razlučile kvalificirane usluge povjerenja od drugih usluga povjerenja čime bi se doprinijelo transparentnosti na tržištu.
Korištenje EU znakom pouzdanosti trebalo bi biti dobrovoljno za kvalificirane pružatelje usluga povjerenja te ne bi trebalo stvarati bilo koji drugi zahtjev osim onih koji su već predviđeni ovom Uredbom.
- = -
(52) Izradu udaljenih elektroničkih potpisa kada okruženjem za izradu elektroničkog potpisa u ime potpisnika upravlja pružatelj usluga povjerenja trebalo bi povećati s obzirom na s time povezane višestruke gospodarske koristi.
Međutim, kako bi se osiguralo da takvi elektronički potpisi budu u pravnom smislu jednako priznati kao i elektronički potpisi koji su u potpunosti izrađeni u okruženju kojim upravlja korisnik, pružatelji usluge udaljenog elektroničkog potpisa trebali bi primjenjivati posebne postupke upravljanja i postupke sigurnosnog administriranja te koristiti vjerodostojne sustave i proizvode, uključujući sigurne elektroničke komunikacijske kanale, kako bi jamčili da je okruženje za izradu elektroničkog potpisa pouzdano i da se koristi pod isključivom kontrolom potpisnika.
Kada je kvalificirani elektronički potpis izrađen korištenjem sredstva za izradu udaljenog elektroničkog potpisa, trebali bi se primjenjivati zahtjevi primjenjivi na kvalificirane pružatelje usluge povjerenja određeni ovom Uredbom.
- = -
(53) Suspenzija kvalificiranih certifikata ustaljena je praksa postupanja pružatelja usluga povjerenja u nizu država članica, a razlikuje se od opoziva te podrazumijeva privremeni gubitak valjanosti certifikata.
Zbog razloga pravne sigurnosti suspenzija certifikata uvijek mora biti jasno naznačena.
U tu bi svrhu pružatelji usluga povjerenja trebali biti odgovorni za jasno naznačavanje statusa certifikata i, ako je certifikat suspendiran, točnog razdoblja suspenzije.
Ovom se Uredbom pružateljima usluga povjerenja ili državama članicama ne bi trebala nametati primjena suspenzije, već bi trebalo predvidjeti pravila o transparentnosti kada i ako je takva praksa dostupna.
- = -
(74) Radi osiguravanja pravne sigurnosti za tržišne operatore koji već koriste kvalificirane certifikate izdane fizičkim osobama u skladu s Direktivom 1999/93/EZ, potrebno je osigurati dovoljno dugo prijelazno razdoblje.
Slično tome, trebalo bi uspostaviti prijelazne mjere za sredstva za sigurnu izradu potpisa, čija je sukladnost utvrđena u skladu s Direktivom 1999/93/EZ, kao i za pružatelje usluga certificiranja koji su izdali kvalificirane certifikate prije 1.
srpnja 2016.
Naposljetku, također je potrebno Komisiji osigurati sredstva za donošenje provedbenih akata i delegiranih akata prije tog datuma.
- = -