keyboard_tab Digital Market Act 2022/1925 HR
BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf
- 3 Članak 5. Obveze nadzornika pristupa
- 1 Članak 7. Obveza nadzornika pristupa u vezi s interoperabilnošću brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga
- 1 Članak 13. Sprečavanje izbjegavanja obveza
- 4 Članak 23. Ovlasti za provođenje inspekcija
- 3 Članak 30. Novčane kazne
- 1 Članak 31. Periodični penali
- 1 Članak 39. Suradnja s nacionalnim sudovima
- 1 Članak 50. Postupak odbora
POGLAVLJE I.
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
POGLAVLJE II.
NADZORNICI PRISTUPA
POGLAVLJE III.
PRAKSE NADZORNIKA PRISTUPA KOJIMA SE OGRANIČAVA MOGUĆNOST TRŽIŠNOG NATJECANJA ILI KOJE SU NEPOŠTENE
POGLAVLJE IV.
ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
POGLAVLJE V.
ISTRAŽNE I IZVRŠNE OVLASTI TE OVLASTI PRAĆENJA
POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
- koji 69
- koje 68
- pristupa 60
- platforme 55
- temelju 52
- korisnika 51
- usluge 48
- članka 48
- krajnjih 36
- usluga 34
- bilo 29
- komisija 29
- dana 29
- poduzetnika 28
- broj 28
- pruža 26
- stavka 26
- skladu 25
- jedinstvenih 25
- poslovnih 24
- osnovne 23
- str 23
- nadzornik 22
- vijeća 22
- može 21
- barem 21
- informacije 20
- putem 20
- poduzetnik 20
- europskog 19
- parlamenta 19
- uredbe 18
- uključujući 18
- sl l 18
- internetskog 17
- koju 17
- vezi 17
- osnovnih 17
- jednom 17
- godini 17
- korisnici 16
- nadzornik 16
- korisnika” 16
- uslugu 15
- nadzornika 15
- podataka 15
- „aktivnih 14
- posredovanja 14
- zahtjev 14
- brojevno 14
Članak 5.
Obveze nadzornika pristupa
1. Nadzornik pristupa dužan je postupati u skladu sa svim obvezama utvrđenima u ovom članku u odnosu na svaku od svojih osnovnih usluga platforme navedenih u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9.
2. Nadzornik pristupa ne smije činiti ni jedno od sljedećeg:
(a) | obrađivati, u svrhu pružanja usluga internetskog oglašavanja, osobne podatke krajnjih korisnika koji upotrebljavaju usluge trećih strana koje se koriste osnovnim uslugama platforme nadzornika pristupa; |
(b) | kombinirati osobne podatke iz relevantne osnovne usluge platforme s osobnim podacima iz bilo koje dodatne osnovne usluge platforme ili iz bilo koje druge usluge koju pruža nadzornik pristupa ili s osobnim podacima iz usluga trećih strana; |
(c) | unakrsno upotrebljavati osobne podatke iz relevantne osnovne usluge platforme u drugim uslugama koje nadzornik pristupa zasebno pruža, uključujući druge osnovne usluge platforme, i obrnuto; ni |
(d) | prijavljivati krajnje korisnike na druge usluge nadzornika pristupa radi kombiniranja osobnih podataka, |
osim ako je krajnjem korisniku pružena konkretna mogućnost izbora i ako je dao privolu u smislu članka 4. točke 11. i članka 7. Uredbe (EU) 2016/679.
Ako je krajnji korisnik odbio dati privolu koja se daje za potrebe prvog podstavka ili ju je povukao, nadzornik pristupa ne smije ponoviti svoj zahtjev za privolu u istu svrhu više od jednom u razdoblju od jedne godine.
Ovim stavkom ne dovodi se u pitanje mogućnost nadzornika pristupa da se, ako je primjenjivo, osloni na članak 6. stavak 1., točke (c), (d) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.
3. Nadzornik pristupa ne smije sprečavati poslovne korisnike da krajnjim korisnicima nude iste proizvode ili usluge putem usluga internetskog posredovanja trećih strana ili preko vlastitih kanala za izravnu prodaju na internetu po cijenama ili pod uvjetima koji se razlikuju od onih koji se nude putem usluga internetskog posredovanja nadzornika pristupa.
4. Nadzornik pristupa poslovnim korisnicima besplatno dopušta da krajnje korisnike koje su stekli putem njegove osnovne usluge platforme ili putem drugih kanala informiraju o ponudama i promoviraju ih, među ostalim pod različitim uvjetima, i da sklapaju ugovore s tim krajnjim korisnicima bez obzira na to koriste li se u tu svrhu osnovnim uslugama platforme nadzornika pristupa.
5. Nadzornik pristupa krajnjim korisnicima dopušta pristup sadržaju, pretplatama, značajkama ili drugim proizvodima i njihovu upotrebu putem njegovih osnovnih usluga platforme, uključujući ako su ti krajnji korisnici takve proizvode stekli od relevantnog poslovnog korisnika, a da se pritom nisu koristili osnovnim uslugama platforme nadzornika pristupa.
6. Nadzornik pristupa ni izravno ni neizravno ne smije sprečavati ni ograničavati poslovne korisnike ili krajnje korisnike da pokrenu bilo koje pitanje njegove neusklađenosti s relevantnim pravom Unije ili nacionalnim pravom pred bilo kojim relevantnim javnim tijelom, uključujući nacionalne sudove, u vezi s bilo kojom njegovom praksom. Time se ne dovodi u pitanje pravo poslovnih korisnika i nadzornika pristupa da u svojim sporazumima utvrde uvjete upotrebe zakonitih mehanizama za rješavanje pritužbi.
7. Nadzornik pristupa od krajnjih korisnika ne smije zahtijevati da upotrebljavaju njegovu uslugu identifikacije, stroj internetskog preglednika ili platnu uslugu, ili njegove tehničke usluge koje podupiru pružanje platnih usluga, kao što su sustavi plaćanja za kupnju unutar aplikacije, ili od poslovnih korisnika zahtijevati da upotrebljavaju ili nude te usluge ili osiguravaju interoperabilnost s njima, u kontekstu usluga koje pružaju poslovni korisnici koji se koriste osnovnim uslugama platforme tog nadzornika pristupa.
8. Nadzornik pristupa od poslovnih korisnika ili krajnjih korisnika ne smije zahtijevati da se pretplate ili registriraju na bilo koju dodatnu osnovnu uslugu platforme navedenu u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9. ili onu koja doseže pragove iz članka 3. stavka 2. točke (b) kao uvjet za mogućnost korištenja, pristupa, prijave ili registracije u vezi s bilo kojom od osnovnih usluga platforme tog nadzornika pristupa koje su navedene na temelju tog članka.
9. Nadzornik pristupa svakom oglašivaču kojem pruža usluge internetskog oglašavanja ili trećim stranama koje su ovlastili oglašivači, na zahtjev oglašivača, svakodnevno i besplatno daje informacije o svakom oglasu koji je oglašivač objavio u vezi sa sljedećim:
(a) | cijenom i pristojbama koje plaća taj oglašivač, uključujući sve odbitke i dodatne naknade za svaku relevantnu uslugu internetskog oglašavanja koju pruža nadzornik pristupa, |
(b) | naknadom koja se isplaćuje izdavaču, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, podložno privoli izdavača; i |
(c) | mjerilima na temelju kojih se računaju cijene, pristojbe i naknade. |
U slučaju da izdavač ne da privolu za dijeljenje informacija o naknadi koju je primio, kako je navedeno u prvom podstavku točki (b), nadzornik pristupa svakom oglašivaču besplatno pruža informacije o prosječnoj dnevnoj naknadi koju taj izdavač dobije, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, za relevantne oglase.
10. Nadzornik pristupa svakom izdavaču kojem pruža usluge internetskog oglašavanja ili trećim stranama koje su ovlastili izdavači, na zahtjev izdavača, svakodnevno daje besplatne informacije o svakom oglasu koji je prikazan na izdavačevom prostoru, u vezi sa sljedećim:
(a) | naknadom koju je taj izdavač primio i pristojbama koje je platio, uključujući sve odbitke i dodatne naknade za svaku relevantnu uslugu internetskog oglašavanja koju pruža nadzornik pristupa, |
(b) | cijenom koju je platio oglašivač, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, podložno privoli oglašivača; i |
(c) | mjerilima na temelju kojih se računaju cijene i naknade. |
U slučaju da oglašivač ne da privolu za dijeljenje informacija, nadzornik pristupa svakom izdavaču besplatno pruža informacije o prosječnoj dnevnoj cijeni koju taj oglašivač plati, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, za relevantne oglase.
Članak 7.
Obveza nadzornika pristupa u vezi s interoperabilnošću brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga
1. Ako pruža brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge koje su navedene u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9., nadzornik pristupa osigurava da su osnovne funkcije njegovih brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga interoperabilne s brojevno neovisnim interpersonalnim komunikacijskim uslugama drugog pružatelja koji nudi ili namjerava nuditi takve usluge u Uniji, na način da besplatno i na zahtjev pruža potrebna tehnička sučelja ili slična rješenja koja olakšavaju interoperabilnost.
2. Nadzornik pristupa osigurava interoperabilnost barem sljedećih osnovnih funkcija iz stavka 1. ako sam nadzornik pristupa pruža te funkcije svojim krajnjim korisnicima:
(a) | nakon navođenja u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9.:
|
(b) | u roku od dvije godine od utvrđivanja statusa:
|
(c) | u roku od četiri godine od utvrđivanja statusa:
|
3. Razina sigurnosti, uključujući prolazno šifriranje ako je primjenjivo, koju nadzornik pristupa osigurava vlastitim krajnjim korisnicima održava se u svim interoperabilnim uslugama.
4. Nadzornik pristupa objavljuje standardnu ponudu u kojoj se iznose tehničke pojedinosti i opći uvjeti interoperabilnosti s njegovim brojevno neovisnim interpersonalnim komunikacijskim uslugama, zajedno s potrebnim pojedinostima o razini sigurnosti i prolaznom šifriranju. Nadzornik pristupa objavljuje tu standardnu ponudu u roku utvrđenom u članku 3. stavku 10. i prema potrebi je ažurira.
5. Nakon objave standardne ponude u skladu sa stavkom 4., svi pružatelji brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga koji nude ili namjeravaju nuditi takve usluge u Uniji mogu zahtijevati interoperabilnost s brojevno neovisnim interpersonalnim komunikacijskim uslugama koje pruža nadzornik pristupa. Takvim zahtjevom mogu se obuhvaćati neke ili sve osnovne funkcije navedene u stavku 2. Nadzornik pristupa postupa u skladu sa svakim razumnim zahtjevom za interoperabilnost u roku od tri mjeseca nakon primitka tog zahtjeva stavljanjem u pogon zatraženih osnovnih funkcija.
6. Komisija na razuman zahtjev nadzornika pristupa može iznimno produljiti rokove za usklađivanje na temelju stavka 2. ili 5. ako nadzornik pristupa dokaže da je to potrebno kako bi se osigurala djelotvorna interoperabilnost i zadržala potrebna razina sigurnosti, uključujući prolazno šifriranje, ako je primjenjivo.
7. Krajnji korisnici brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga nadzornika pristupa i pružatelja brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga koji upućuje zahtjev slobodni su odlučiti o upotrebi interoperabilnih osnovnih funkcija koje nadzornik pristupa može pružati u skladu sa stavkom 1.
8. Nadzornik pristupa prikuplja i razmjenjuje s pružateljem brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga koji upućuje zahtjev za interoperabilnost samo osobne podatke krajnjih korisnika koji su nužni za osiguravanje djelotvorne interoperabilnosti. Svako takvo prikupljanje i razmjena osobnih podataka krajnjih korisnika mora biti u potpunosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ.
9. Nadzornika pristupa ne sprečava se u poduzimanju mjera s ciljem osiguravanja da treći pružatelji brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga koji upućuju zahtjev za interoperabilnost ne ugrožavaju integritet, sigurnost i privatnost njegovih usluga, pod uvjetom da su takve mjere nužne i razmjerne te da ih je nadzornik pristupa propisno opravdao.
Članak 13.
Sprečavanje izbjegavanja obveza
1. Poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme ne smije segmentirati, dijeliti, fragmentirati, razdvajati te usluge ni provoditi njihovu potpodjelu ugovornim, komercijalnim, tehničkim ili bilo kojim drugim sredstvima kako bi se izbjegli kvantitativni pragovi utvrđeni u članku 3. stavku 2. Nijednom od takvih praksi poduzetnika ne sprečava se Komisiju da za tog poduzetnika utvrdi status nadzornika pristupa u skladu s člankom 3. stavkom 4.
2. Kada sumnja da poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme primjenjuje praksu utvrđenu u stavku 1., Komisija od tog poduzetnika može zahtijevati sve informacije koje smatra potrebnima kako bi utvrdila je li taj poduzetnik primijenio takvu praksu.
3. Nadzornik pristupa osigurava potpunu i djelotvornu usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7.
4. Nadzornik pristupa ne smije se ponašati ni na koji način kojim se narušava djelotvorna usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7. bez obzira na to je li to ponašanje ugovorne, komercijalne, tehničke ili bilo kakve druge naravi, ili se sastoji od upotrebe bihevioralnih tehnika ili dizajna sučelja.
5. Ako je za prikupljanje, obradu, unakrsnu upotrebu i dijeljenje osobnih podataka radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom potrebna privola, nadzornik pristupa poduzima potrebne mjere kako bi poslovnim korisnicima omogućio izravno dobivanje potrebne privole za obradu takvih podataka ako je ta privola potrebna na temelju Uredbe (EU) 2016/679 ili Direktive 2002/58/EZ ili kako bi se uskladio s pravilima i načelima Unije o zaštiti podataka i privatnosti na druge načine, uključujući, prema potrebi, davanjem podataka poslovnim korisnicima u odgovarajućem anonimiziranom obliku. Dobivanje te privole nadzornik pristupa ne smije otežati poslovnom korisniku više nego za vlastite usluge.
6. Nadzornik pristupa ne smije pogoršavati uvjete ili kvalitetu bilo koje od osnovnih usluga platforme koje pruža poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima koji iskorištavaju prava ili mogućnosti izbora utvrđene u člancima 5., 6. i 7. niti nepotrebno otežavati ostvarivanje tih prava ili mogućnosti, uključujući nuđenjem odabira krajnjem korisniku na način koji nije neutralan, ili narušavanjem autonomije, odlučivanja ili slobode izbora krajnjih korisnika ili poslovnih korisnika putem strukture, dizajna, funkcije ili načina rada korisničkog sučelja ili njegova dijela.
7. Ako nadzornik pristupa izbjegava ili pokušava izbjeći neku od obveza iz članaka 5., 6. ili 7. na način opisan u stavcima 4., 5. i 6. ovog članka, Komisija može pokrenuti postupak na temelju članka 20. i donijeti provedbeni akt iz članka 8. stavka 2. radi utvrđivanja mjera koje nadzornik pristupa treba provesti.
8. Stavkom 6. ovog članka ne dovode se u pitanje ovlasti Komisije na temelju članaka 29., 30. i 31.
Članak 23.
Ovlasti za provođenje inspekcija
1. Za potrebe izvršavanja svojih dužnosti na temelju ove Uredbe, Komisija može provoditi sve potrebne inspekcije poduzetnika ili udruženja poduzetnika.
2. Službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za provođenje inspekcije ovlašteni su:
(a) | ući u sve prostore, na zemljišta i u prijevozna sredstva poduzetnika i udruženja poduzetnika; |
(b) | izvršiti uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju, bez obzira na medij na kojem su pohranjene; |
(c) | uzeti ili zahtijevati, u bilo kojem obliku, preslike ili izvatke iz takvih poslovnih knjiga ili poslovne dokumentacije; |
(d) | zahtijevati od poduzetnika ili udruženja poduzetnika da osiguraju pristup svojoj organizaciji, funkcioniranju, IT sustavu, algoritmima, postupanju s podacima i poslovnim praksama te da pruže objašnjenja u vezi s njima, kao i zabilježiti ili dokumentirati dana objašnjenja bilo kojim tehničkim sredstvom; |
(e) | zapečatiti sve poslovne prostore, poslovne knjige ili poslovnu dokumentaciju za vrijeme trajanja inspekcije i u mjeri potrebnoj za njezino provođenje; |
(f) | zatražiti od bilo kojeg predstavnika ili člana osoblja poduzetnika ili udruženja poduzetnika objašnjenja u vezi s činjenicama ili dokumentacijom koje se odnose na predmet i svrhu inspekcije te zabilježiti odgovore bilo kojim tehničkim sredstvom. |
3. Za potrebe provođenja inspekcija Komisija može zatražiti pomoć revizora ili stručnjaka koje je ona imenovala na temelju članka 26. stavka 2. te pomoć nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija.
4. Tijekom inspekcija Komisija, revizori ili stručnjaci koje je ona imenovala te nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija mogu od poduzetnika ili udruženja poduzetnika zahtijevati da osiguraju pristup svojoj organizaciji, funkcioniranju, IT sustavu, algoritmima, postupanju s podacima i poslovnim praksama te da pruže objašnjenja u vezi s njima. Komisija i revizori ili stručnjaci koje je ona imenovala te nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija mogu uputiti pitanja bilo kojem predstavniku ili članu osoblja.
5. Službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za provođenje inspekcije izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha inspekcije te novčane kazne predviđene u članku 30. koje su primjenjive u slučaju da su predočene tražene poslovne knjige ili druga poslovna dokumentacija nepotpune ili ako su odgovori na pitanja upućena u skladu sa stavcima 2. i 4. ovog članka netočni ili obmanjujući. Komisija o inspekciji pravodobno prije njezina početka obavješćuje nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija.
6. Poduzetnici ili udruženja poduzetnika dužni su podvrgnuti se inspekciji naloženoj odlukom Komisije. U toj se odluci navode predmet, svrha i datum početka inspekcije te novčane kazne i periodični penali predviđeni u članku 30. odnosno članku 31., kao i pravo na preispitivanje te odluke pred Sudom.
7. Službenici nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija te osobe koje je ono ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev tog tijela ili Komisije, aktivno pomažu službenicima i drugim osobama u njihovoj pratnji koje je ovlastila Komisija. Oni u tu svrhu imaju ovlasti navedene u stavcima 2. i 4. ovog članka.
8. Ako službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je ovlastila Komisija ustanove da se poduzetnik ili udruženje poduzetnika protivi inspekciji naloženoj na temelju ovog članka, dotična država članica pruža im potrebnu pomoć tako što, prema potrebi, traži pomoć policije ili ekvivalentnog tijela za izvršavanje zakonodavstva kako bi im se omogućilo provođenje inspekcije.
9. Ako je za pomoć predviđenu u stavku 8. ovog članka prema nacionalnim pravilima potrebno odobrenje pravosudnog tijela, Komisija ili nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. ili službenici koje su oni ovlastili podnose zahtjev za to odobrenje. Takvo odobrenje može se zatražiti i kao mjera predostrožnosti.
10. Ako se podnese zahtjev za odobrenje iz stavka 9. ovog članka, nacionalno pravosudno tijelo provjerava vjerodostojnost odluke Komisije te da predviđene prisilne mjere nisu proizvoljne ni prekomjerne uzimajući u obzir predmet inspekcije. Pri provjeri proporcionalnosti prisilnih mjera nacionalno pravosudno tijelo može od Komisije, izravno ili putem nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6., zatražiti detaljna objašnjenja, posebice u vezi s razlozima Komisijine sumnje da je došlo do kršenja ove Uredbe, kao i u vezi s težinom kršenja na koje se sumnja i načinom na koji je uključen dotični poduzetnik. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne može dovesti u pitanje potrebu inspekcije niti zahtijevati informacije iz spisa Komisije. Zakonitost odluke Komisije preispituje samo Sud.
Članak 30.
Novčane kazne
1. Komisija u odluci o neusklađenosti može nadzorniku pristupa izreći novčane kazne koje ne premašuju 10 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ako utvrdi da taj nadzornik pristupa namjerno ili iz nepažnje ne postupa u skladu s:
(a) | bilo kojom obvezom utvrđenom u člancima 5., 6. ili 7.; |
(b) | mjerama koje je Komisija utvrdila u odluci donesenoj na temelju članka 8. stavka 2.; |
(c) | korektivnim mjerama izrečenima na temelju članka 18. stavka 1.; |
(d) | privremenim mjerama određenima na temelju članka 24.; ili |
(e) | obvezama koje su postale pravno obvezujuće na temelju članka 25. |
2. Neovisno o stavku 1. ovog članka, u odluci o neusklađenosti Komisija može nadzorniku pristupa izreći novčane kazne u visini do 20 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ako utvrdi da je taj nadzornik pristupa u vezi s istom osnovnom uslugom platforme počinio kršenje obveze utvrđene u člancima 5., 6. ili 7. koje je jednako ili slično kršenju za koje je u odluci neusklađenosti donesenoj u prethodnih osam godina utvrđeno da ga je počinio.
3. Komisija može donijeti odluku kojom se poduzetnicima, uključujući ako je primjenjivo nadzornike pristupa, i udruženjima poduzetnika izriču novčane kazne koje ne smiju premašiti 1 % njihova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini u slučaju da namjerno ili iz nepažnje:
(a) | ne dostave informacije koje su potrebne kako bi se procijenila mogućnost da se za njih utvrdi status nadzornika pristupa na temelju članka 3. ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije; |
(b) | ne ispune obvezu obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 3. stavkom 3.; |
(c) | ne dostave informacije ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 14.; |
(d) | ne dostave opis ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 15.; |
(e) | ne omoguće pristup podacima, algoritmima ili informacijama o testiranju kao odgovoru na zahtjev podnesen na temelju članka 21. stavka 3.; |
(f) | ne dostave zatražene informacije u roku utvrđenom u skladu s člankom 21. stavkom 3. ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije ili objašnjenja zatražena na temelju članka 21. ili dana u okviru razgovora na temelju članka 22.; |
(g) | u roku koji je odredila Komisija ne isprave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje je dao predstavnik ili član osoblja ili ne pružaju ili odbijaju pružiti potpune informacije o činjenicama koje se odnose na predmet i svrhu inspekcije na temelju članka 23.; |
(h) | odbiju podvrgnuti se inspekciji na temelju članka 23.; |
(i) | ne postupe u skladu s obvezama koje je Komisija uvela na temelju članka 26.; |
(j) | ne uvedu funkciju praćenja usklađenosti u skladu s člankom 28.; ili |
(k) | ne ispune uvjete za uvid u spis Komisije na temelju članka 34. stavka 4. |
4. Pri određivanju iznosa novčane kazne Komisija u obzir uzima težinu, trajanje, ponavljanje te, u slučaju novčanih kazni izrečenih na temelju stavka 3., prouzročeno kašnjenje postupka.
5. Ako se novčana kazna izrekne udruženju poduzetnika uzimajući u obzir prihod njegovih članova na svjetskoj razini, a to udruženje nije solventno, ono je dužno od svojih članova zatražiti uplatu doprinosa radi podmirivanja iznosa novčane kazne.
Ako se ti doprinosi ne uplate udruženju poduzetnika u roku koji je odredila Komisija, ona može zatražiti plaćanje novčane kazne izravno od bilo kojeg poduzetnika čiji su predstavnici bili članovi tijela tog udruženja nadležnih za donošenje odluka.
Nakon što zatraži plaćanje u skladu s drugim podstavkom, Komisija može zatražiti plaćanje preostalog iznosa od bilo kojeg člana udruženja poduzetnika, ako je to potrebno kako bi se osiguralo plaćanje cijelog iznosa novčane kazne.
Međutim, Komisija ne smije zahtijevati plaćanje na temelju drugog ili trećeg podstavka od poduzetnika koji dokažu da nisu proveli odluku udruženja poduzetnika kojom je prekršena ova Uredba te nisu znali da ona postoji ili su se od nje aktivno ogradili prije nego što je Komisija pokrenula postupak na temelju članka 20.
Financijska obveza svakog poduzetnika za plaćanje novčane kazne ne smije premašiti 20 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini.
Članak 31.
Periodični penali
1. Komisija može donijeti odluku kojom se poduzetnicima, uključujući ako je primjenjivo nadzornike pristupa, te udruženjima poduzetnika izriču periodični penali koji ne premašuju 5 % prosječnog dnevnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini po danu, računajući od datuma određenog u toj odluci, kako bi ih se primoralo:
(a) | da postupe u skladu s mjerama koje je Komisija odluci donesenoj na temelju članka 8. stavka 2.; |
(b) | da postupe u skladu s odlukom na temelju članka 18. stavka 1.; |
(c) | da dostave točne i potpune informacije u roku utvrđenom u zahtjevu za informacije koji je donesen odlukom na temelju članka 21.; |
(d) | da osiguraju pristup podacima, algoritmima i informacijama o testiranju kao odgovoru na zahtjev podnesen na temelju članka 21. stavka 3. i dostave objašnjenja u vezi s njima kako se zahtijeva odlukom na temelju članka 21.; |
(e) | da se podvrgnu inspekciji naloženoj odlukom donesenom na temelju članka 23.; |
(f) | da postupe u skladu s odlukom kojom se određuju privremene mjere donesenom na temelju članka 24.; |
(g) | da ispune obveze koje su postale pravno obvezujuće odlukom na temelju članka 25. stavka 1.; |
(h) | da postupe u skladu s odlukom na temelju članka 29. stavka 1. |
2. Ako poduzetnici ili udruženja poduzetnika ispune obvezu čijem je izvršenju bio namijenjen periodični penal, Komisija može donijeti provedbeni akt kojim se određuje konačni iznos periodičnog penala koji je niži od iznosa koji je bio određen na temelju prvotne odluke. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 50. stavka 2.
Članak 39.
Suradnja s nacionalnim sudovima
1. U postupcima u vezi s primjenom ove Uredbe nacionalni sudovi mogu zatražiti od Komisije da im dostavi informacije koje posjeduje ili svoje mišljenje o pitanjima koja se odnose na primjenu ove Uredbe.
2. Države članice prosljeđuju Komisiji presliku svih pisanih presuda nacionalnih sudova koji odlučuju o primjeni ove Uredbe. Ta preslika prosljeđuje se bez odgode nakon što je potpuna pisana presuda dostavljena strankama.
3. Ako to zahtijeva dosljedna primjena ove Uredbe, Komisija može na vlastitu inicijativu podnijeti pisana očitovanja nacionalnim sudovima. Uz dopuštenje dotičnog nadležnog suda također može dati i usmena očitovanja.
4. Isključivo u svrhu pripreme svojih očitovanja Komisija može od relevantnog nacionalnog suda zatražiti da joj dostavi ili osigura dostavu svih dokumenata potrebnih za razmatranje predmeta.
5. Nacionalni sudovi ne smiju donijeti odluku koja je u suprotnosti s odlukom koju je Komisija donijela na temelju ove Uredbe. Također izbjegavaju donošenje odluka koje bi bile protivne odluci koju Komisija razmatra u postupku koji je pokrenula na temelju ove Uredbe. U tu svrhu, nacionalni sud može procijeniti je li potrebno da zastane s postupkom. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost nacionalnih sudova da zatraže donošenje odluke o prethodnom pitanju na temelju članka 267. UFEU-a.
Članak 50.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor („Savjetodavni odbor za digitalna tržišta”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.
3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
4. Komisija dostavlja mišljenje odbora adresatu pojedinačne odluke, zajedno s tom odlukom. Komisija objavljuje mišljenje zajedno s pojedinačnom odlukom, vodeći računa o legitimnom interesu u pogledu čuvanja poslovne tajne.
Članak 54.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 2. svibnja 2023.
Međutim, članak 3. stavci 6. i 7. te članci 40., 46., 47., 48., 49. i 50. primjenjuju se 1. studenoga 2022., dok se članci 42. i 43. primjenjuju od 25. lipnja 2023.
No ako datum 25. lipnja 2023. prethodi datumu početka primjene iz drugog podstavka ovog članka, početak primjene članaka 42. i 43. odgađa se do datuma početka primjene iz drugog podstavka ovog članka.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 14. rujna 2022.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
(1) SL C 286, 16.7.2021., str. 64.
(2) SL C 440, 29.10.2021., str. 67.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 5. srpnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 18. srpnja 2022.
(4) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(5) Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).
(6) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
(7) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).
(8) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(9) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).
(10) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).
(11) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).
(12) Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21.4.1993., str. 29.).
(13) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).
(14) Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).
(15) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).
(16) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(17) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(18) Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 Vijeća od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1 4.1.2003., str. 1.).
(19) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(20) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).
(21) Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (SL L 409, 4.12.2020., str. 1.).
(22) SL C 147, 26.4.2021., str. 4.
(23) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).
(24) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).
PRILOG
A. „Općenito”
1. | Cilj je ovog Priloga odrediti metodologiju za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme navedenu u članku 2. stavku 2. Ovaj Prilog služi kao referentna točka kako bi se poduzetniku omogućilo da procijeni dosežu li njegove osnovne usluge platforme kvantitativne pragove iz članka 3. stavka 2. točke (b), na temelju čega bi se pretpostavilo da ispunjava zahtjev iz članka 3. stavka 1. točke (b). Takva referentna točka stoga će biti jednako relevantna za svaku širu procjenu na temelju članka 3. stavka 8. Poduzetnik snosi odgovornost da se na najbolji mogući način uskladi sa zajedničkim načelima i posebnom metodologijom utvrđenom u ovom Prilogu. Ništa u ovom Prilogu ne sprečava Komisiju da, u rokovima utvrđenima u relevantnim odredbama ove Uredbe, od poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme zatraži da pruži sve informacije potrebne za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”. Ništa u ovom Prilogu ne bi smjelo predstavljati pravnu osnovu za praćenje korisnika. Metodologijom iz ovog Priloga ujedno se ne dovode u pitanje obveze utvrđene u ovoj Uredbi, posebice u članku 3. stavcima 3. i 8. te članku 13. stavku 3. Osobito, tražena usklađenost s člankom 13. stavkom 3. podrazumijeva i utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” na temelju preciznog mjerenja ili najbolje dostupne približne vrijednosti, u skladu sa stvarnim kapacitetima za utvrđivanje i izračun kojima poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme raspolaže u relevantnom trenutku. Ta mjerenja ili najbolja dostupna približna vrijednost moraju biti u skladu s onima prijavljenima na temelju članka 15. i uključivati ih. |
2. | U članku 2. točkama 20. i 21. utvrđuju se definicije pojmova „krajnji korisnik” i „poslovni korisnik”, koji su zajedničke svim osnovnim uslugama platforme. |
3. | Kako bi se utvrdio i izračunao broj „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”, u ovom se Prilogu upućuje na pojam „jedinstveni korisnici”. Pojam „jedinstveni korisnici” obuhvaća „aktivne krajnje korisnike” i „aktivne poslovne korisnike” ubrojene samo jednom, za relevantnu osnovnu uslugu platforme, tijekom određenog vremenskog razdoblja (tj. u mjesec dana u slučaju „aktivnih krajnjih korisnika” i u godinu dana u slučaju „aktivnih poslovnih korisnika”), bez obzira na broj njihovih interakcija s relevantnom osnovnom uslugom platforme tijekom tog razdoblja. Time se ne dovodi u pitanje činjenica da ista fizička ili pravna osoba može istodobno biti „aktivni krajnji korisnik” ili „aktivni poslovni korisnik” za različite osnovne usluge platforme. |
B. „Aktivni krajnji korisnici”
1. | Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne krajnje korisnike” utvrđuje se u skladu s najtočnijim mjerilom koje prijavi poduzetnik koji pruža bilo koju osnovnu uslugu platforme, osobito:
|
2. | Broj „mjesečno aktivnih krajnjih korisnika” temelji se na prosječnom broju mjesečno aktivnih krajnjih korisnika tijekom najvećeg dijela financijske godine. Svrha je koncepta „najveći dio financijske godine” omogućiti poduzetniku koji pruža osnovne usluge platforme da zanemari netipične vrijednosti u određenoj godini. Netipične vrijednosti podrazumijevaju vrijednosti koje su znatno izvan onih uobičajenih i predvidljivih. Primjer takvih netipičnih vrijednosti mogao bi biti nepredvidljivi porast ili pad korisničkih interakcija do kojeg je došlo tijekom jednog mjeseca u financijskoj godini. Vrijednosti povezane s pojavama koje se ponavljaju na godišnjoj osnovi, kao što su godišnje akcijske prodaje, ne čine netipične vrijednosti. |
C. „Aktivni poslovni korisnici”
Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne poslovne korisnike” treba utvrditi, ako je primjenjivo, na razini računa, pri čemu svaki zasebni poslovni račun povezan s upotrebom osnovne usluge platforme koju pruža poduzetnik predstavlja jednog jedinstvenog poslovnog korisnika te odgovarajuće osnovne usluge platforme. Ako se koncept „poslovni račun” ne primjenjuje na određenu osnovnu uslugu platforme, relevantni poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme određuje broj jedinstvenih poslovnih korisnika upućivanjem na dotičnog poduzetnika.
D. „Dostavljanje informacija”
1. | Poduzetnik koji na temelju članka 3. stavka 3. Komisiji dostavlja informacije o broju aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika po osnovnoj usluzi platforme snosi odgovornost za osiguravanje potpunosti i točnosti tih informacija. U tom pogledu:
|
2. | Za potrebe izračuna broja „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”:
|
E. „Posebne definicije”
U tablici u nastavku navedene su posebne definicije „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme.
Osnovne usluge platforme | Aktivni krajnji korisnici | Aktivni poslovni korisnici |
Usluge internetskog posredovanja | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetskog posredovanja, primjerice putem aktivne prijave, postavljanja upita, klika ili kliznog pomicanja, ili su barem jednom u mjesec dana zaključili transakciju putem usluge internetskog posredovanja | Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su tijekom cijele godine imali barem jedan proizvod uvršten u uslugu internetskog posredovanja ili su u godini dana zaključili transakciju koju je omogućila usluga internetskog posredovanja |
Internetske tražilice | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili internetskom tražilicom, primjerice putem postavljanja upita | Broj jedinstvenih poslovnih korisnika s poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu) koje je u godini dana indeksirala internetska tražilica ili su dio njezina indeksa |
Usluge internetskih društvenih mreža | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetske društvene mreže, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave ili komentara | Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji imaju poslovni popis ili poslovni račun na usluzi internetske društvene mreže i koji su se barem jednom u godini dana koristili tom uslugom, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave, komentara ili upotrebe njezinih alata namijenjenih poduzetnicima |
Usluge platformi za razmjenu videozapisa | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom platforme za razmjenu videozapisa, primjerice putem pokretanja segmenta audiovizualnog sadržaja, postavljanja upita ili prijenosa audiovizualnog sadržaja, što osobito uključuje videozapise koje su izradili korisnici | Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili barem jedan audiovizualni sadržaj koji je prenesen ili pokrenut na usluzi platforme za razmjenu videozapisa |
Brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj | Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su se barem jednom u godinu dana koristili poslovnim računom ili su drukčije pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj radi izravne komunikacije s krajnjim korisnikom |
Operativni sustavi | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uređajem s operativnim sustavom koji je aktiviran, ažuriran ili upotrijebljen | Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana objavili, ažurirali ili ponudili barem jednu softversku aplikaciju ili softverski program koji upotrebljavaju programski jezik ili bilo koji alat za razvoj softvera u okviru operativnog sustava ili funkcioniraju na bilo koji način u operativnom sustavu |
Virtualni pomoćnik | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili virtualnim pomoćnikom na bilo koji način, primjerice putem njegove aktivacije, postavljanja upita, pristupa usluzi naredbom ili kontrole uređaja za pametni dom | Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana ponudili barem jednu softversku aplikaciju virtualnog pomoćnika ili funkciju za dostupnost postojeće softverske aplikacije putem virtualnog pomoćnika |
Internetski preglednici | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana koristili internetskim preglednikom, primjerice putem unosa upita ili internetske adrese u polje za URL u internetskom pregledniku | Broj jedinstvenih poslovnih korisnika čijim se poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u komercijalnom ili profesionalnom svojstvu) pristupilo barem jednom u godini dana putem internetskog preglednika ili koji su ponudili programski priključak, proširenje ili dodatke koji se upotrebljavaju u internetskom pregledniku |
Usluge računalstva u oblaku | Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili bilo kojom uslugom računalstva u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku u zamjenu za bilo koju vrstu naknade, bez obzira na to isplaćuje li se ta naknada u istom mjesecu | Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili bilo koju uslugu računalstva u oblaku smještenu u infrastrukturi u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku |
Usluge internetskog oglašavanja | Za vlastitu prodaju oglasnog prostora: Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju): Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas koji je aktivirao uslugu posredovanja u oglašavanju | Za vlastitu prodaju oglasnog prostora: Broj jedinstvenih oglašivača koji su u godini dana ostvarili barem jedan prikaz oglasa Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju): Broj jedinstvenih poslovnih korisnika (uključujući oglašivače, izdavače ili druge posrednike) koji su u godini dana ostvarili interakciju putem usluge posredovanja u oglašavanju ili su se koristili tom uslugom |