search


keyboard_tab Digital Market Act 2022/1925 HR

BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2022/1925 HR cercato: 'drugim' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl


expand index drugim:


whereas drugim:


definitions:


cloud tag: and the number of total unique words without stopwords is: 2083

 

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Svrha je ove Uredbe doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta utvrđivanjem usklađenih pravila kojima se u cijeloj Uniji za sve poduzetnike osiguravaju pravedna tržišta s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru na kojima djeluju nadzornici pristupa, u korist poslovnih i krajnjih korisnika.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na osnovne usluge platforme koje nadzornici pristupa pružaju ili nude poslovnim korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili krajnjim korisnicima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji, bez obzira na mjesto poslovnog nastana ili boravišta nadzornika pristupa i bez obzira na pravo koje se inače primjenjuje na pružanje usluge.

3.   Ova se Uredba ne primjenjuje na tržišta povezana s:

(a)

elektroničkim komunikacijskim mrežama kako su definirane u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/1972;

(b)

elektroničkim komunikacijskim uslugama kako su definirane u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2018/1972, osim onih koje se odnose na brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge.

4.   U pogledu interpersonalnih komunikacijskih usluga kako su definirane u članku 2. točki 5. Direktive (EU) 2018/1972, ovom se Uredbom ne dovode u pitanje ovlasti i odgovornosti dodijeljene nacionalnim regulatornim i drugim nadležnim tijelima na temelju članka 61. te direktive.

5.   Kako bi se izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta, države članice ne smiju uvoditi dodatne obveze nadzornicima pristupa na temelju zakona te drugih propisa i upravnih mjera radi osiguranja pravednih tržišta s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja. Ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da, u vezi s pitanjima koja nisu obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, poduzetnicima, među ostalim poduzetnicima koji pružaju osnovne usluge platforme, uvedu obveze, pod uvjetom da su te obveze u skladu s pravom Unije i da ne proizlaze iz činjenice da relevantni poduzetnici imaju status nadzornika pristupa u smislu ove Uredbe.

6.   Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a. Njome se isto tako ne dovodi u pitanje primjena:

(a)

nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju protutržišni sporazumi, odluke udruženja poduzetnika, usklađena djelovanja i zlouporaba dominantnog položaja;

(b)

nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju drugi oblici jednostranog postupanja u mjeri u kojoj se primjenjuju na poduzetnike koji nisu nadzornici pristupa ili predstavljaju uvođenje daljnjih obveza nadzornicima pristupa; i

(c)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (23) i nacionalnih pravila o kontroli koncentracija.

7.   Nacionalna tijela ne smiju donositi odluke koje su u suprotnosti s odlukom koju je donijela Komisija na temelju ove Uredbe. Komisija i države članice blisko surađuju i koordiniraju svoje mjere izvršavanja na temelju načela utvrđenih u člancima 37. i 38.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„nadzornik pristupa” znači poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme, čiji je status utvrđen na temelju članka 3.;

2.

„osnovna usluga platforme” znači bilo koje od sljedećeg:

(a)

usluge internetskog posredovanja;

(b)

internetske tražilice;

(c)

usluge internetskih društvenih mreža;

(d)

usluge platformi za razmjenu videozapisa;

(e)

brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge;

(f)

operativni sustavi;

(g)

internetski preglednici;

(h)

virtualni pomoćnici;

(i)

usluge računalstva u oblaku;

(j)

usluge internetskog oglašavanja, uključujući sve oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju, a pruža ih poduzetnik koji pruža bilo koju od osnovnih usluga platforme navedenih u točkama od (a) do (i);

3.

„usluga informacijskog društva” znači svaka usluga kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (b) Direktive (EU) 2015/1535;

4.

„digitalni sektor” znači sektor proizvoda i usluga koji se pružaju putem ili s pomoću usluga informacijskog društva;

5.

„usluge internetskog posredovanja” znači usluge internetskog posredovanja kako su definirane u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2019/1150;

6.

„internetska tražilica” znači internetska tražilica kako je definirana u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2019/1150;

7.

„usluga internetskih društvenih mreža” znači platforma koja krajnjim korisnicima omogućuje da se povežu i međusobno komuniciraju, dijele sadržaj i otkrivaju druge korisnike i sadržaj na više uređaja, a posebno putem razgovora, objava, videozapisa i preporuka;

8.

„usluga platformi za razmjenu videozapisa” znači usluga platformi za razmjenu videozapisa kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (aa) Direktive 2010/13/EU;

9.

„brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga” znači brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga kako je definirana u članku 2. točki 7. Direktive (EU) 2018/1972;

10.

„operativni sustav” znači sistemski softver koji kontrolira osnovne funkcije hardvera ili softvera i omogućuje rad softverskih aplikacija na njemu;

11.

„internetski preglednik” znači softverska aplikacija koja krajnjim korisnicima omogućuje pristup internetskom sadržaju i interakciju s internetskim sadržajem na poslužiteljima koji su spojeni na mreže kao što je internet, uključujući samostalne internetske preglednike i internetske preglednike integrirane ili ugrađene u softver ili slično;

12.

„virtualni pomoćnik” znači softver koji može obrađivati zahtjeve, zadaće ili pitanja, uključujući one na temelju zvučnih, vizualnih i pisanih unosa, gesta ili pokreta te koji na temelju tih zahtjeva, zadaća ili pitanja pruža pristup drugim uslugama ili kontrolira povezane fizičke uređaje;

13.

„usluga računalstva u oblaku” znači usluga računalstva u oblaku kako je definirana u članku 4. točki 19. Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (24);

14.

„trgovine softverskih aplikacija” znači vrsta usluga internetskog posredovanja u kojima su softverske aplikacije glavni posredovani proizvod ili usluga;

15.

„softverska aplikacija” znači svaki digitalni proizvod ili usluga koji rade na operativnom sustavu;

16.

„platna usluga” znači platna usluga kako je definirana u članku 4. točki 3. Direktive (EU) 2015/2366;

17.

„tehnička usluga koja podupire pružanje platne usluge” znači usluga u smislu članka 3. točke (j) Direktive (EU) 2015/2366;

18.

„sustav plaćanja za kupnju unutar aplikacije” znači softverska aplikacija, usluga ili korisničko sučelje koji olakšavaju kupnju digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga u okviru softverske aplikacije, uključujući sadržaj, pretplate, značajke ili funkcije te plaćanja za takve kupnje;

19.

„usluga identifikacije” znači vrsta usluge koja se pruža zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama, a koja omogućuje bilo koju vrstu provjere identiteta krajnjih korisnika ili poslovnih korisnika, bez obzira na tehnologiju koja se primjenjuje;

20.

„krajnji korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja se koristi osnovnim uslugama platforme, osim poslovnog korisnika;

21.

„poslovni korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja djeluje u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu i koristi se osnovnim uslugama platforme za potrebe ili tijekom isporuke robe ili pružanja usluga krajnjim korisnicima;

22.

„rangiranje” znači relativna vidljivost dana robi ili uslugama ponuđenima putem usluga internetskog posredovanja, usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa ili virtualnih pomoćnika ili relevantnost koju su rezultatima pretraživanja dale internetske tražilice, kako je poduzetnici koji pružaju usluge internetskog posredovanja, usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, virtualni pomoćnici ili internetske tražilice predstavljaju, organiziraju ili o njoj informiraju, neovisno o tehnološkim sredstvima koja se upotrebljavaju za takvo predstavljanje, organiziranje ili informiranje te neovisno o tome jesu li predstavili samo jedan rezultat ili informirali samo o jednom rezultatu.

23.

„rezultati pretraživanja” znači sve informacije u bilo kojem formatu, uključujući tekstualne, grafičke, glasovne ili druge izlazne podatke, koje se uzvraćaju kao odgovor na upit za pretraživanje i u vezi s tim upitom, bez obzira na to jesu li te uzvraćene informacije plaćeni ili neplaćeni rezultat, izravan odgovor ili bilo koji proizvod, usluga ili informacija koji su ponuđeni u vezi s organskim rezultatima ili se prikazuju zajedno s njima ili su djelomično ili potpuno u njih ugrađeni;

24.

„podaci” znači svaki digitalni prikaz akata, činjenica ili informacija i svaka kompilacija tih akata, činjenica ili informacija, među ostalim u obliku zvučnog, vizualnog ili audiovizualnog zapisa;

25.

„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

26.

„neosobni podaci” znači podaci koji nisu osobni podaci;

27.

„poduzetnik” znači subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni status i način na koji se financira, uključujući sva povezana poduzeća ili povezane poduzetnike koji čine grupu putem izravne ili neizravne kontrole jednog poduzeća ili poduzetnika nad drugim;

28.

„kontrola” znači mogućnost prevladavajućeg utjecaja na poduzetnika u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 139/2004;

29.

„interoperabilnost” znači sposobnost razmjene informacija i uzajamne upotrebe informacija koje su razmijenjene putem sučelja ili drugih rješenja tako da svi elementi hardvera ili softvera rade s drugim hardverom i softverom i s korisnicima na sve načine na koje bi trebali funkcionirati;

30.

„prihod” znači iznos koji je poduzetnik ostvario u smislu članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 139/2004;

31.

„izrada profila” znači izrada profila kako je definirana u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679;

32.

„privola” znači privola kako je definirana u članku 4. točki 11. Uredbe (EU) 2016/679;

33.

„nacionalni sud” znači sud države članice u smislu članka 267. UFEU-a.

POGLAVLJE II.

NADZORNICI PRISTUPA

Članak 5.

Obveze nadzornika pristupa

1.   Nadzornik pristupa dužan je postupati u skladu sa svim obvezama utvrđenima u ovom članku u odnosu na svaku od svojih osnovnih usluga platforme navedenih u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9.

2.   Nadzornik pristupa ne smije činiti ni jedno od sljedećeg:

(a)

obrađivati, u svrhu pružanja usluga internetskog oglašavanja, osobne podatke krajnjih korisnika koji upotrebljavaju usluge trećih strana koje se koriste osnovnim uslugama platforme nadzornika pristupa;

(b)

kombinirati osobne podatke iz relevantne osnovne usluge platforme s osobnim podacima iz bilo koje dodatne osnovne usluge platforme ili iz bilo koje druge usluge koju pruža nadzornik pristupa ili s osobnim podacima iz usluga trećih strana;

(c)

unakrsno upotrebljavati osobne podatke iz relevantne osnovne usluge platforme u drugim uslugama koje nadzornik pristupa zasebno pruža, uključujući druge osnovne usluge platforme, i obrnuto; ni

(d)

prijavljivati krajnje korisnike na druge usluge nadzornika pristupa radi kombiniranja osobnih podataka,

osim ako je krajnjem korisniku pružena konkretna mogućnost izbora i ako je dao privolu u smislu članka 4. točke 11. i članka 7. Uredbe (EU) 2016/679.

Ako je krajnji korisnik odbio dati privolu koja se daje za potrebe prvog podstavka ili ju je povukao, nadzornik pristupa ne smije ponoviti svoj zahtjev za privolu u istu svrhu više od jednom u razdoblju od jedne godine.

Ovim stavkom ne dovodi se u pitanje mogućnost nadzornika pristupa da se, ako je primjenjivo, osloni na članak 6. stavak 1., točke (c), (d) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.

3.   Nadzornik pristupa ne smije sprečavati poslovne korisnike da krajnjim korisnicima nude iste proizvode ili usluge putem usluga internetskog posredovanja trećih strana ili preko vlastitih kanala za izravnu prodaju na internetu po cijenama ili pod uvjetima koji se razlikuju od onih koji se nude putem usluga internetskog posredovanja nadzornika pristupa.

4.   Nadzornik pristupa poslovnim korisnicima besplatno dopušta da krajnje korisnike koje su stekli putem njegove osnovne usluge platforme ili putem drugih kanala informiraju o ponudama i promoviraju ih, među ostalim pod različitim uvjetima, i da sklapaju ugovore s tim krajnjim korisnicima bez obzira na to koriste li se u tu svrhu osnovnim uslugama platforme nadzornika pristupa.

5.   Nadzornik pristupa krajnjim korisnicima dopušta pristup sadržaju, pretplatama, značajkama ili drugim proizvodima i njihovu upotrebu putem njegovih osnovnih usluga platforme, uključujući ako su ti krajnji korisnici takve proizvode stekli od relevantnog poslovnog korisnika, a da se pritom nisu koristili osnovnim uslugama platforme nadzornika pristupa.

6.   Nadzornik pristupa ni izravno ni neizravno ne smije sprečavati ni ograničavati poslovne korisnike ili krajnje korisnike da pokrenu bilo koje pitanje njegove neusklađenosti s relevantnim pravom Unije ili nacionalnim pravom pred bilo kojim relevantnim javnim tijelom, uključujući nacionalne sudove, u vezi s bilo kojom njegovom praksom. Time se ne dovodi u pitanje pravo poslovnih korisnika i nadzornika pristupa da u svojim sporazumima utvrde uvjete upotrebe zakonitih mehanizama za rješavanje pritužbi.

7.   Nadzornik pristupa od krajnjih korisnika ne smije zahtijevati da upotrebljavaju njegovu uslugu identifikacije, stroj internetskog preglednika ili platnu uslugu, ili njegove tehničke usluge koje podupiru pružanje platnih usluga, kao što su sustavi plaćanja za kupnju unutar aplikacije, ili od poslovnih korisnika zahtijevati da upotrebljavaju ili nude te usluge ili osiguravaju interoperabilnost s njima, u kontekstu usluga koje pružaju poslovni korisnici koji se koriste osnovnim uslugama platforme tog nadzornika pristupa.

8.   Nadzornik pristupa od poslovnih korisnika ili krajnjih korisnika ne smije zahtijevati da se pretplate ili registriraju na bilo koju dodatnu osnovnu uslugu platforme navedenu u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9. ili onu koja doseže pragove iz članka 3. stavka 2. točke (b) kao uvjet za mogućnost korištenja, pristupa, prijave ili registracije u vezi s bilo kojom od osnovnih usluga platforme tog nadzornika pristupa koje su navedene na temelju tog članka.

9.   Nadzornik pristupa svakom oglašivaču kojem pruža usluge internetskog oglašavanja ili trećim stranama koje su ovlastili oglašivači, na zahtjev oglašivača, svakodnevno i besplatno daje informacije o svakom oglasu koji je oglašivač objavio u vezi sa sljedećim:

(a)

cijenom i pristojbama koje plaća taj oglašivač, uključujući sve odbitke i dodatne naknade za svaku relevantnu uslugu internetskog oglašavanja koju pruža nadzornik pristupa,

(b)

naknadom koja se isplaćuje izdavaču, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, podložno privoli izdavača; i

(c)

mjerilima na temelju kojih se računaju cijene, pristojbe i naknade.

U slučaju da izdavač ne da privolu za dijeljenje informacija o naknadi koju je primio, kako je navedeno u prvom podstavku točki (b), nadzornik pristupa svakom oglašivaču besplatno pruža informacije o prosječnoj dnevnoj naknadi koju taj izdavač dobije, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, za relevantne oglase.

10.   Nadzornik pristupa svakom izdavaču kojem pruža usluge internetskog oglašavanja ili trećim stranama koje su ovlastili izdavači, na zahtjev izdavača, svakodnevno daje besplatne informacije o svakom oglasu koji je prikazan na izdavačevom prostoru, u vezi sa sljedećim:

(a)

naknadom koju je taj izdavač primio i pristojbama koje je platio, uključujući sve odbitke i dodatne naknade za svaku relevantnu uslugu internetskog oglašavanja koju pruža nadzornik pristupa,

(b)

cijenom koju je platio oglašivač, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, podložno privoli oglašivača; i

(c)

mjerilima na temelju kojih se računaju cijene i naknade.

U slučaju da oglašivač ne da privolu za dijeljenje informacija, nadzornik pristupa svakom izdavaču besplatno pruža informacije o prosječnoj dnevnoj cijeni koju taj oglašivač plati, uključujući sve odbitke i dodatne naknade, za relevantne oglase.

Članak 6.

Obveze nadzornika pristupa podložne dodatnom preciziranju na temelju članka 8.

1.   Nadzornik pristupa dužan je postupati u skladu sa svim obvezama utvrđenima u ovom članku u odnosu na svaku od svojih osnovnih usluga platforme navedenih u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9.

2.   Pri tržišnom natjecanju s poslovnim korisnicima, nadzornik pristupa ne smije upotrebljavati podatke koji nisu javno dostupni, a koje su ti poslovni korisnici generirali ili pružili prilikom upotrebe relevantnih osnovnih usluga platforme ili usluga koje se pružaju zajedno s relevantnim osnovnim uslugama platforme ili kao potpora relevantnim osnovnim uslugama platforme, uključujući podatke koje su generirali ili pružili klijenti tih poslovnih korisnika.

Za potrebe prvog podstavka, podaci koji nisu javno dostupni uključuju sve agregirane i neagregirane podatke koje generiraju poslovni korisnici koji se mogu izvesti iz ili prikupiti putem komercijalnih aktivnosti poslovnih korisnika ili njihovih klijenata, uključujući podatke o klikovima, pretraživanju, pregledima i glasovne podatke, koje se odvijaju na relevantnim osnovnim uslugama platforme ili uslugama koje se pružaju zajedno s relevantnim osnovnim uslugama platforme ili kao potpora relevantnim osnovnim uslugama platforme nadzornika pristupa.

3.   Nadzornik pristupa krajnjim korisnicima dopušta i tehnički omogućuje da lako deinstaliraju bilo koju softversku aplikaciju u operativnom sustavu nadzornika pristupa, čime se ne dovodi u pitanje mogućnost tog nadzornika pristupa da ograniči takvu deinstalaciju softverskih aplikacija koje su ključne za rad operativnog sustava ili uređaja i koje treće strane tehnički ne mogu samostalno ponuditi.

Nadzornik pristupa krajnjim korisnicima dopušta i tehnički omogućuje da lako promijene zadane postavke u operativnom sustavu, virtualnom pomoćniku i internetskom pregledniku nadzornika pristupa kojima se krajnji korisnici usmjeravaju ili upućuju na proizvode ili usluge koje nudi nadzornik pristupa. To uključuje i da se od krajnjih korisnika traži da, u trenutku kada krajnji korisnici prvi put upotrebljavaju internetsku tražilicu, virtualnog pomoćnika ili internetski preglednik nadzornika pristupa navedene u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9., s popisa glavnih dostupnih pružatelja usluga odaberu internetsku tražilicu, virtualnog pomoćnika ili internetski preglednik na koje operativni sustav nadzornika pristupa automatski usmjerava ili upućuje korisnike, i internetsku tražilicu na koju virtualni pomoćnik i internetski preglednik nadzornika pristupa automatski usmjerava ili upućuje korisnike.

4.   Nadzornik pristupa dopušta i tehnički omogućuje instalaciju i djelotvornu upotrebu softverskih aplikacija treće strane ili trgovina softverskih aplikacija treće strane koje upotrebljavaju njegov operativni sustav ili su interoperabilne s njegovim operativnim sustavom i dopušta da se tim softverskim aplikacijama ili trgovinama softverskih aplikacija može pristupiti sredstvima koja nisu relevantne osnovne usluge platforme tog nadzornika pristupa. Ako je primjenjivo, nadzornik pristupa ne smije sprečavati da preuzete softverske aplikacije treće strane ili trgovine softverskih aplikacija treće strane od krajnjih korisnika zatraže da odluče žele li tu preuzetu softversku aplikaciju ili trgovinu softverskih aplikacija postaviti kao zadanu. Nadzornik pristupa dužan je tehnički omogućiti krajnjim korisnicima koji tu preuzetu softversku aplikaciju ili trgovinu softverskih aplikacija odluče postaviti kao zadanu da tu promjenu lako provedu.

Nadzornika pristupa ne smije se sprečavati u poduzimanju mjera kojima osigurava da softverske aplikacije treće strane ili trgovine softverskih aplikacija treće strane ne ugrožavaju integritet hardvera ili operativnog sustava koje pruža nadzornik pristupa, u mjeri u kojoj su te mjere nužne i razmjerne te pod uvjetom da ih je nadzornik pristupa opravdao.

Nadalje, nadzornika pristupa ne smije se sprečavati u primjeni mjera i postavki osim zadanih postavki, kojima se krajnjim korisnicima omogućuje da djelotvorno štite sigurnost u odnosu na softverske aplikacije treće strane ili trgovine softverskih aplikacija treće strane, u mjeri u kojoj te mjere i postavke osim zadanih postavki ne prelaze ono što je nužno i razmjerno te pod uvjetom da ih je nadzornik pristupa opravdao.

5.   Nadzornik pristupa pri rangiranju i povezanom indeksiranju i pretraživanju radi indeksiranja ne smije davati prednost vlastitim uslugama i proizvodima u odnosu na slične usluge ili proizvode treće strane. Nadzornik pristupa primjenjuje transparentne, pravedne i nediskriminirajuće uvjete za takvo rangiranje.

6.   Nadzornik pristupa ni tehnički ni na neki drugi način ne smije ograničavati mogućnosti krajnjih korisnika da jedne softverske aplikacije i usluge, kojima se pristupa putem osnovnih usluga platforme nadzornika pristupa, zamijene drugima i pretplate se na njih, uključujući i odabir usluga pristupa internetu za krajnje korisnike.

7.   Nadzornik pristupa pružateljima usluga i pružateljima hardvera dopušta besplatnu i djelotvornu interoperabilnost i pristup u svrhu interoperabilnosti s istim hardverskim i softverskim značajkama kojima se pristupa ili kojima se upravlja putem operativnog sustava ili virtualnog pomoćnika navedenima u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9., kao što su one koje su dostupne za usluge ili hardver koje pruža nadzornik pristupa. Nadalje, nadzornik pristupa dopušta poslovnim korisnicima i alternativnim pružateljima usluga koje se pružaju zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora osnovnim uslugama platforme, besplatnu i djelotvornu interoperabilnost i pristup u svrhu interoperabilnosti s istim operativnim sustavom, hardverskim ili softverskim značajkama, neovisno o tome jesu li te značajke dio operativnog sustava, kao što su one koje su dostupne tom nadzorniku pristupa, ili kojima se taj nadzornik pristupa koristi, pri pružanju takvih usluga.

Nadzornika pristupa ne sprečava se u poduzimanju nužnih i razmjernih mjera, kojima se osigurava da se interoperabilnošću ne ugrožava integritet operativnog sustava, virtualnog pomoćnika te hardverskih ili softverskih značajki koje pruža taj nadzornik pristupa, pod uvjetom da je nadzornik pristupa propisno opravdao takve mjere.

8.   Nadzornik pristupa oglašivačima i izdavačima, kao i trećim stranama koje su oglašivači i izdavači ovlastili, na njihov zahtjev i besplatno, pruža pristup svojim alatima za mjerenje uspješnosti i podacima koji su oglašivačima i izdavačima potrebni za provedbu vlastite neovisne provjere oglasnog prostora, što uključuje agregirane i neagregirane podatke. Takvi podaci pružaju se na način da se oglašivačima i izdavačima omogućuje da upotrebljavaju vlastite alate za provjeru i mjerenje radi procjene uspješnosti osnovnih usluga platforme koje pružaju nadzornici pristupa.

9.   Nadzornik pristupa krajnjim korisnicima i trećim stranama koje je ovlastio krajnji korisnik, na njihov zahtjev i besplatno, osigurava djelotvornu prenosivost podataka koje je pružio krajnji korisnik ili podataka koje je krajnji korisnik generirao svojom aktivnošću u kontekstu upotrebe relevantne osnovne usluge platforme, među ostalim besplatnim osiguravanjem alata za olakšavanje djelotvornog ostvarivanja takve prenosivosti podataka, uključujući putem pružanja kontinuiranog pristupa takvim podacima u stvarnom vremenu.

10.   Nadzornik pristupa poslovnim korisnicima i trećim stranama koje je ovlastio poslovni korisnik, na njihov zahtjev i besplatno, pruža djelotvoran, visokokvalitetan, kontinuiran pristup u stvarnom vremenu agregiranim i neagregiranim podacima te upotrebu tih podataka, uključujući osobne podatke, koje su dali ili generirali, u kontekstu upotrebe relevantnih osnovnih usluga platforme ili usluga koje se pružaju zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama, ti poslovni korisnici te krajnji korisnici prilikom upotrebe proizvoda ili usluga koje pružaju ti poslovni korisnici. U pogledu osobnih podataka nadzornik pristupa omogućuje takav pristup osobnim podacima i njihovu upotrebu samo ako su podaci izravno povezani s upotrebom koju su ostvarili krajnji korisnici u vezi s proizvodima ili uslugama koje relevantni poslovni korisnik nudi putem relevantne osnovne usluge platforme i kada se krajnji korisnici odluče za takvo dijeljenje davanjem privole.

11.   Nadzornik pristupa svim poduzetnicima koji su treća strana i koji pružaju usluge internetske tražilice na njihov zahtjev i pod pravednim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima daje pristup podacima o rangiranju, upitima, klikovima i pregledima u vezi s besplatnim i plaćenim pretraživanjem koje generiraju krajnji korisnici na njegovim internetskim tražilicama. Svi takvi podaci o upitima, klikovima i pregledima koji predstavljaju osobne podatke moraju biti u anonimiziranom obliku.

12.   Nadzornik pristupa za poslovne korisnike primjenjuje pravedne, razumne i nediskriminirajuće opće uvjete pristupa svojim trgovinama softverskih aplikacija, internetskim tražilicama i uslugama internetskih društvenih mreža navedenima u odluci o utvrđivanju statusa u skladu s člankom 3. stavkom 9.

Nadzornik pristupa u tu svrhu objavljuje opće uvjete pristupa, uključujući alternativni mehanizam za rješavanje sporova.

Komisija procjenjuje jesu li objavljeni opći uvjeti pristupa u skladu s ovim stavkom.

13.   Nadzornik pristupa ne smije imati nerazmjerne opće uvjete za otkazivanje pružanja osnovnih usluga platforme. Nadzornik pristupa osigurava da se uvjeti otkazivanja mogu ispuniti bez nepotrebnih poteškoća.

Članak 12.

Ažuriranje obveza nadzornika pristupa

1.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi dopunila ovu Uredbu u pogledu obveza utvrđenih u člancima 5. i 6. Ti delegirani akti temelje se na istraživanju tržišta na temelju članka 19., kojim se utvrdila potreba ažuriranja tih obveza kako bi se riješilo pitanje praksi kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili koje su nepoštene na isti način kao i prakse na koje se odnose obveze utvrđene u člancima 5. i 6.

2.   Područje primjene delegiranog akta donesenog u skladu sa stavkom 1. ograničeno je na:

(a)

proširenje obveze koja se primjenjuje samo na određene osnovne usluge platforme na druge osnovne usluge platforme navedene u članku 2. točki 2.;

(b)

proširenje obveze koja koristi određenim poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima tako da koristi i drugim poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima;

(c)

određivanje načina na koji nadzornici pristupa trebaju ispuniti obveze utvrđene u člancima 5. i 6. kako bi se osigurala djelotvorna usklađenost s tim obvezama;

(d)

proširenje obveze koja se primjenjuje samo na određene usluge koje se pružaju zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama tako da se primjenjuje i na druge usluge koje se pružaju zajedno s osnovnim uslugama platforme ili kao potpora tim uslugama;

(e)

proširenje obveze koja se primjenjuje samo na određene vrste podataka tako da se primjenjuje i na druge vrste podataka;

(f)

dodavanje dodatnih uvjeta ako se obvezom uvode određeni uvjeti u pogledu ponašanja nadzornika pristupa; ili

(g)

primjenu obveze kojom se uređuje odnos između nekoliko osnovnih usluga platforme koje pruža nadzornik pristupa na odnos između osnovne usluge platforme i drugih usluga nadzornika pristupa.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 49. kako bi se ova Uredba izmijenila u pogledu popisa osnovnih funkcija utvrđenih u članku 7. stavku 2., dodavanjem ili uklanjanjem funkcija brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga.

Ti delegirani akti temelje se na istraživanju tržišta na temelju članka 19., kojim se utvrdila potreba ažuriranja tih obveza kako bi se riješilo pitanje praksi kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili koje su nepoštene na isti način kao i prakse na koje se odnose obveze utvrđene u članku 7.

4.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi dopunila ovu Uredbu u pogledu obveza iz članka 7. određivanjem načina na koji se te obveze trebaju ispuniti kako bi se osigurala djelotvorna usklađenost s tim obvezama. Ti delegirani akti temelje se na istraživanju tržišta na temelju članka 19., kojim se utvrdila potreba ažuriranja tih obveza kako bi se riješilo pitanje praksi kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili koje su nepoštene na isti način kao i prakse na koje se odnose obveze utvrđene u članku 7.

5.   Smatra se da se praksom iz stavaka 1., 3., i 4. ograničava mogućnost tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili da je ta praksa nepoštena u sljedećim slučajevima:

(a)

tom se praksom služe nadzornici pristupa te se njome mogu ometati inovacije i ograničavati izbor za poslovne korisnike i krajnje korisnike jer:

i.

trajno utječe ili bi mogla utjecati na mogućnost neograničenog tržišnog natjecanja u području osnovnih usluga platforme ili drugih usluga u digitalnom sektoru zbog stvaranja ili jačanja prepreka ulasku na tržište za druge poduzetnike ili širenju u svojstvu pružatelja osnovne usluge platforme ili drugih usluga u digitalnom sektoru; ili

ii.

sprečava druge subjekte da imaju jednak pristup ključnom ulaznom elementu kao nadzornik pristupa; ili

(b)

ako postoji neravnoteža između prava i obveza poslovnih korisnika te nadzornik pristupa stječe prednost u odnosu na poslovne korisnike koja je nerazmjerna usluzi koju taj nadzornik pristupa pruža tim poslovnim korisnicima.

Članak 13.

Sprečavanje izbjegavanja obveza

1.   Poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme ne smije segmentirati, dijeliti, fragmentirati, razdvajati te usluge ni provoditi njihovu potpodjelu ugovornim, komercijalnim, tehničkim ili bilo kojim drugim sredstvima kako bi se izbjegli kvantitativni pragovi utvrđeni u članku 3. stavku 2. Nijednom od takvih praksi poduzetnika ne sprečava se Komisiju da za tog poduzetnika utvrdi status nadzornika pristupa u skladu s člankom 3. stavkom 4.

2.   Kada sumnja da poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme primjenjuje praksu utvrđenu u stavku 1., Komisija od tog poduzetnika može zahtijevati sve informacije koje smatra potrebnima kako bi utvrdila je li taj poduzetnik primijenio takvu praksu.

3.   Nadzornik pristupa osigurava potpunu i djelotvornu usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7.

4.   Nadzornik pristupa ne smije se ponašati ni na koji način kojim se narušava djelotvorna usklađenost s obvezama iz članaka 5., 6. i 7. bez obzira na to je li to ponašanje ugovorne, komercijalne, tehničke ili bilo kakve druge naravi, ili se sastoji od upotrebe bihevioralnih tehnika ili dizajna sučelja.

5.   Ako je za prikupljanje, obradu, unakrsnu upotrebu i dijeljenje osobnih podataka radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom potrebna privola, nadzornik pristupa poduzima potrebne mjere kako bi poslovnim korisnicima omogućio izravno dobivanje potrebne privole za obradu takvih podataka ako je ta privola potrebna na temelju Uredbe (EU) 2016/679 ili Direktive 2002/58/EZ ili kako bi se uskladio s pravilima i načelima Unije o zaštiti podataka i privatnosti na druge načine, uključujući, prema potrebi, davanjem podataka poslovnim korisnicima u odgovarajućem anonimiziranom obliku. Dobivanje te privole nadzornik pristupa ne smije otežati poslovnom korisniku više nego za vlastite usluge.

6.   Nadzornik pristupa ne smije pogoršavati uvjete ili kvalitetu bilo koje od osnovnih usluga platforme koje pruža poslovnim korisnicima ili krajnjim korisnicima koji iskorištavaju prava ili mogućnosti izbora utvrđene u člancima 5., 6. i 7. niti nepotrebno otežavati ostvarivanje tih prava ili mogućnosti, uključujući nuđenjem odabira krajnjem korisniku na način koji nije neutralan, ili narušavanjem autonomije, odlučivanja ili slobode izbora krajnjih korisnika ili poslovnih korisnika putem strukture, dizajna, funkcije ili načina rada korisničkog sučelja ili njegova dijela.

7.   Ako nadzornik pristupa izbjegava ili pokušava izbjeći neku od obveza iz članaka 5., 6. ili 7. na način opisan u stavcima 4., 5. i 6. ovog članka, Komisija može pokrenuti postupak na temelju članka 20. i donijeti provedbeni akt iz članka 8. stavka 2. radi utvrđivanja mjera koje nadzornik pristupa treba provesti.

8.   Stavkom 6. ovog članka ne dovode se u pitanje ovlasti Komisije na temelju članaka 29., 30. i 31.

Članak 18.

Istraživanje tržišta u vezi sa sustavnom neusklađenosti

1.   Komisija može provesti istraživanje tržišta kako bi ispitala je li nadzornik pristupa sustavno neusklađen. Komisija zaključuje to istraživanje tržišta u roku od 12 mjeseci od datuma iz članka 16. stavka 3. točke (a). Ako istraživanje tržišta pokaže da je nadzornik pristupa sustavno kršio jednu ili više obveza utvrđenih u člancima 5., 6. ili 7. te je zadržao, ojačao ili proširio svoj položaj nadzornika pristupa u odnosu na zahtjeve utvrđene u članku 3. stavku 1., Komisija može donijeti provedbeni akt u kojem se za takvog nadzornika pristupa određuju korektivne mjere praćenja poslovanja ili strukturne korektivne mjere koje su razmjerne i potrebne za osiguravanje djelotvorne usklađenosti s ovom Uredbom. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 50. stavka 2.

2.   Korektivna mjera izrečena u skladu sa stavkom 1. ovog članka može, u mjeri u kojoj je razmjerna i potrebna za očuvanje ili ponovnu uspostavu pravednosti i mogućnosti neograničenog tržišnog natjecanja na koje utječe sustavna neusklađenost, uključivati zabranu, tijekom ograničenog razdoblja, da nadzornik pristupa provede koncentraciju u smislu članka 3. Uredbe (EZ) br. 139/2004 u vezi s osnovnim uslugama platforme ili drugim uslugama koje se pružaju u digitalnom sektoru ili koje omogućuju prikupljanje podataka na koje utječe sustavna neusklađenost.

3.   Smatra se da je nadzornik pristupa sustavno neusklađen s obvezama iz članaka 5., 6. i 7. ako je Komisija donijela najmanje tri odluke o neusklađenosti na temelju članka 29. protiv nadzornika pristupa u vezi s nekom od njegovih osnovnih usluga platforme u razdoblju od osam godina prije donošenja odluke o pokretanju istraživanja tržišta s obzirom na moguće donošenje odluke na temelju ovog članka.

4.   Komisija svoje preliminarne nalaze dostavlja dotičnom nadzorniku pristupa u roku od šest mjeseci od datuma iz članka 16. stavka 3. točke (a). U svojim preliminarnim nalazima Komisija iznosi preliminarno mišljenje o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka i koju korektivnu mjeru ili korektivne mjere preliminarno smatra potrebnima i razmjernima.

5.   Kako bi omogućila zainteresiranim trećim stranama da na djelotvoran način dostave primjedbe, Komisija, u isto vrijeme kada nadzorniku pristupa dostavlja preliminarne nalaze u skladu sa stavkom 4. ili što prije nakon toga, objavljuje sažetak predmeta koji nije povjerljiv i korektivne mjere čije izricanje razmatra. Komisija utvrđuje razumni rok u kojem se trebaju dostaviti takve primjedbe.

6.   Ako namjerava donijeti odluku na temelju stavka 1. ovog članka kojom će obveze koje je nadzornik pristupa ponudio preuzeti u skladu s člankom 25. postati obvezujuće, Komisija objavljuje sažetak predmeta koji nije povjerljiv i glavni sadržaj obveza. Zainteresirane treće strane mogu dostaviti svoje primjedbe u razumnom roku koji utvrdi Komisija.

7.   Tijekom istraživanja tržišta Komisija može produljiti postupak ako je takvo produljenje opravdano iz objektivnih razloga i razmjerno. Produljenje se može primijeniti na rok do kojeg Komisija treba objaviti svoje preliminarne nalaze ili na rok za donošenje konačne odluke. Ukupno trajanje svih produljenja na temelju ovog stavka ne smije biti dulje od šest mjeseci.

8.   Kako bi osigurala djelotvornu usklađenost nadzornika pristupa s njegovim obvezama utvrđenima u člancima 5., 6. i 7., Komisija redovito preispituje korektivne mjere koje izriče u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka. Komisija ima pravo mijenjati te korektivne mjere ako nakon novog istraživanja tržišta utvrdi da nisu djelotvorne.

Članak 22.

Ovlast za obavljanje razgovora i uzimanje izjava

1.   Za potrebe izvršavanja svojih dužnosti na temelju ove Uredbe, Komisija može u svrhu prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja na to pristane. Komisija ima pravo takve razgovore zabilježiti bilo kojim tehničkim sredstvom.

2.   Ako se razgovor na temelju stavka 1. ovog članka održava u prostorima poduzetnika, Komisija obavješćuje nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području održava razgovor. Ako tako zatraži navedeno tijelo, njegovi službenici mogu pružati pomoć službenicima i drugim osobama u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za obavljanje razgovora.

Članak 23.

Ovlasti za provođenje inspekcija

1.   Za potrebe izvršavanja svojih dužnosti na temelju ove Uredbe, Komisija može provoditi sve potrebne inspekcije poduzetnika ili udruženja poduzetnika.

2.   Službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za provođenje inspekcije ovlašteni su:

(a)

ući u sve prostore, na zemljišta i u prijevozna sredstva poduzetnika i udruženja poduzetnika;

(b)

izvršiti uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju, bez obzira na medij na kojem su pohranjene;

(c)

uzeti ili zahtijevati, u bilo kojem obliku, preslike ili izvatke iz takvih poslovnih knjiga ili poslovne dokumentacije;

(d)

zahtijevati od poduzetnika ili udruženja poduzetnika da osiguraju pristup svojoj organizaciji, funkcioniranju, IT sustavu, algoritmima, postupanju s podacima i poslovnim praksama te da pruže objašnjenja u vezi s njima, kao i zabilježiti ili dokumentirati dana objašnjenja bilo kojim tehničkim sredstvom;

(e)

zapečatiti sve poslovne prostore, poslovne knjige ili poslovnu dokumentaciju za vrijeme trajanja inspekcije i u mjeri potrebnoj za njezino provođenje;

(f)

zatražiti od bilo kojeg predstavnika ili člana osoblja poduzetnika ili udruženja poduzetnika objašnjenja u vezi s činjenicama ili dokumentacijom koje se odnose na predmet i svrhu inspekcije te zabilježiti odgovore bilo kojim tehničkim sredstvom.

3.   Za potrebe provođenja inspekcija Komisija može zatražiti pomoć revizora ili stručnjaka koje je ona imenovala na temelju članka 26. stavka 2. te pomoć nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija.

4.   Tijekom inspekcija Komisija, revizori ili stručnjaci koje je ona imenovala te nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija mogu od poduzetnika ili udruženja poduzetnika zahtijevati da osiguraju pristup svojoj organizaciji, funkcioniranju, IT sustavu, algoritmima, postupanju s podacima i poslovnim praksama te da pruže objašnjenja u vezi s njima. Komisija i revizori ili stručnjaci koje je ona imenovala te nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija mogu uputiti pitanja bilo kojem predstavniku ili članu osoblja.

5.   Službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je Komisija ovlastila za provođenje inspekcije izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha inspekcije te novčane kazne predviđene u članku 30. koje su primjenjive u slučaju da su predočene tražene poslovne knjige ili druga poslovna dokumentacija nepotpune ili ako su odgovori na pitanja upućena u skladu sa stavcima 2. i 4. ovog članka netočni ili obmanjujući. Komisija o inspekciji pravodobno prije njezina početka obavješćuje nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija.

6.   Poduzetnici ili udruženja poduzetnika dužni su podvrgnuti se inspekciji naloženoj odlukom Komisije. U toj se odluci navode predmet, svrha i datum početka inspekcije te novčane kazne i periodični penali predviđeni u članku 30. odnosno članku 31., kao i pravo na preispitivanje te odluke pred Sudom.

7.   Službenici nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. i na čijem se državnom području treba provesti inspekcija te osobe koje je ono ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev tog tijela ili Komisije, aktivno pomažu službenicima i drugim osobama u njihovoj pratnji koje je ovlastila Komisija. Oni u tu svrhu imaju ovlasti navedene u stavcima 2. i 4. ovog članka.

8.   Ako službenici i druge osobe u njihovoj pratnji koje je ovlastila Komisija ustanove da se poduzetnik ili udruženje poduzetnika protivi inspekciji naloženoj na temelju ovog članka, dotična država članica pruža im potrebnu pomoć tako što, prema potrebi, traži pomoć policije ili ekvivalentnog tijela za izvršavanje zakonodavstva kako bi im se omogućilo provođenje inspekcije.

9.   Ako je za pomoć predviđenu u stavku 8. ovog članka prema nacionalnim pravilima potrebno odobrenje pravosudnog tijela, Komisija ili nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. ili službenici koje su oni ovlastili podnose zahtjev za to odobrenje. Takvo odobrenje može se zatražiti i kao mjera predostrožnosti.

10.   Ako se podnese zahtjev za odobrenje iz stavka 9. ovog članka, nacionalno pravosudno tijelo provjerava vjerodostojnost odluke Komisije te da predviđene prisilne mjere nisu proizvoljne ni prekomjerne uzimajući u obzir predmet inspekcije. Pri provjeri proporcionalnosti prisilnih mjera nacionalno pravosudno tijelo može od Komisije, izravno ili putem nacionalnog nadležnog tijela države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6., zatražiti detaljna objašnjenja, posebice u vezi s razlozima Komisijine sumnje da je došlo do kršenja ove Uredbe, kao i u vezi s težinom kršenja na koje se sumnja i načinom na koji je uključen dotični poduzetnik. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne može dovesti u pitanje potrebu inspekcije niti zahtijevati informacije iz spisa Komisije. Zakonitost odluke Komisije preispituje samo Sud.

Članak 30.

Novčane kazne

1.   Komisija u odluci o neusklađenosti može nadzorniku pristupa izreći novčane kazne koje ne premašuju 10 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ako utvrdi da taj nadzornik pristupa namjerno ili iz nepažnje ne postupa u skladu s:

(a)

bilo kojom obvezom utvrđenom u člancima 5., 6. ili 7.;

(b)

mjerama koje je Komisija utvrdila u odluci donesenoj na temelju članka 8. stavka 2.;

(c)

korektivnim mjerama izrečenima na temelju članka 18. stavka 1.;

(d)

privremenim mjerama određenima na temelju članka 24.; ili

(e)

obvezama koje su postale pravno obvezujuće na temelju članka 25.

2.   Neovisno o stavku 1. ovog članka, u odluci o neusklađenosti Komisija može nadzorniku pristupa izreći novčane kazne u visini do 20 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ako utvrdi da je taj nadzornik pristupa u vezi s istom osnovnom uslugom platforme počinio kršenje obveze utvrđene u člancima 5., 6. ili 7. koje je jednako ili slično kršenju za koje je u odluci neusklađenosti donesenoj u prethodnih osam godina utvrđeno da ga je počinio.

3.   Komisija može donijeti odluku kojom se poduzetnicima, uključujući ako je primjenjivo nadzornike pristupa, i udruženjima poduzetnika izriču novčane kazne koje ne smiju premašiti 1 % njihova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini u slučaju da namjerno ili iz nepažnje:

(a)

ne dostave informacije koje su potrebne kako bi se procijenila mogućnost da se za njih utvrdi status nadzornika pristupa na temelju članka 3. ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije;

(b)

ne ispune obvezu obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 3. stavkom 3.;

(c)

ne dostave informacije ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 14.;

(d)

ne dostave opis ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 15.;

(e)

ne omoguće pristup podacima, algoritmima ili informacijama o testiranju kao odgovoru na zahtjev podnesen na temelju članka 21. stavka 3.;

(f)

ne dostave zatražene informacije u roku utvrđenom u skladu s člankom 21. stavkom 3. ili dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije ili objašnjenja zatražena na temelju članka 21. ili dana u okviru razgovora na temelju članka 22.;

(g)

u roku koji je odredila Komisija ne isprave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije koje je dao predstavnik ili član osoblja ili ne pružaju ili odbijaju pružiti potpune informacije o činjenicama koje se odnose na predmet i svrhu inspekcije na temelju članka 23.;

(h)

odbiju podvrgnuti se inspekciji na temelju članka 23.;

(i)

ne postupe u skladu s obvezama koje je Komisija uvela na temelju članka 26.;

(j)

ne uvedu funkciju praćenja usklađenosti u skladu s člankom 28.; ili

(k)

ne ispune uvjete za uvid u spis Komisije na temelju članka 34. stavka 4.

4.   Pri određivanju iznosa novčane kazne Komisija u obzir uzima težinu, trajanje, ponavljanje te, u slučaju novčanih kazni izrečenih na temelju stavka 3., prouzročeno kašnjenje postupka.

5.   Ako se novčana kazna izrekne udruženju poduzetnika uzimajući u obzir prihod njegovih članova na svjetskoj razini, a to udruženje nije solventno, ono je dužno od svojih članova zatražiti uplatu doprinosa radi podmirivanja iznosa novčane kazne.

Ako se ti doprinosi ne uplate udruženju poduzetnika u roku koji je odredila Komisija, ona može zatražiti plaćanje novčane kazne izravno od bilo kojeg poduzetnika čiji su predstavnici bili članovi tijela tog udruženja nadležnih za donošenje odluka.

Nakon što zatraži plaćanje u skladu s drugim podstavkom, Komisija može zatražiti plaćanje preostalog iznosa od bilo kojeg člana udruženja poduzetnika, ako je to potrebno kako bi se osiguralo plaćanje cijelog iznosa novčane kazne.

Međutim, Komisija ne smije zahtijevati plaćanje na temelju drugog ili trećeg podstavka od poduzetnika koji dokažu da nisu proveli odluku udruženja poduzetnika kojom je prekršena ova Uredba te nisu znali da ona postoji ili su se od nje aktivno ogradili prije nego što je Komisija pokrenula postupak na temelju članka 20.

Financijska obveza svakog poduzetnika za plaćanje novčane kazne ne smije premašiti 20 % njegova ukupnog prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini.

Članak 38.

Suradnja i koordinacija s nacionalnim nadležnim tijelima koja provode pravila o tržišnom natjecanju

1.   Komisija i nacionalna nadležna tijela država članica koja provode pravila iz članka 1. stavka 6. surađuju i međusobno se obavješćuju o svojim mjerama izvršavanja putem Europske mreže za tržišno natjecanje (ECN). Ovlašteni su jedni drugima dostavljati sve informacije u vezi s činjeničnim ili pravnim pitanjima, uključujući povjerljive informacije. Ako nadležno tijelo nije član ECN-a, Komisija uspostavlja potrebne aranžmane za suradnju i razmjenu informacija o slučajevima koji se odnose na izvršavanje ove Uredbe i izvršavanje slučajeva iz članka 1. stavka 6. od strane tih tijela. Komisija može utvrditi takve aranžmane u provedbenom aktu kako je navedeno u članku 46. stavku 1. točki l.

2.   Ako nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. namjerava pokrenuti istragu u odnosu na nadzornike pristupa na temelju nacionalnih zakona iz članka 1. stavka 6., ono pisanim putem obavješćuje Komisiju o prvoj službenoj istražnoj mjeri, prije ili odmah nakon pokretanja takve mjere. Te se informacije mogu dostaviti i nacionalnim nadležnim tijelima drugih država članica koja provode pravila iz članka 1. stavka 6.

3.   Ako nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. namjerava uvesti obveze za nadzornike pristupa na temelju nacionalnih zakona iz članka 1. stavka 6., ono najkasnije 30 dana prije donošenja tih obveza Komisiji dostavlja nacrt mjere u kojem se navodi obrazloženje. U slučaju privremenih mjera, nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. dostavlja Komisiji nacrt predviđenih mjera što je prije moguće, a najkasnije odmah nakon donošenja takvih mjera. Te se informacije mogu dostaviti i nacionalnim nadležnim tijelima drugih država članica koja provode pravila iz članka 1. stavka (6).

4.   Mehanizmi informiranja iz stavaka 2. i 3. ne primjenjuju se na odluke predviđene na temelju nacionalnih pravila o koncentracijama.

5.   Informacije razmijenjene na temelju stavaka od 1. do 3. ovog članka razmjenjuju se i upotrebljavaju samo u svrhu koordinacije izvršavanja ove Uredbe i pravila iz članka 1. stavka 6.

6.   Komisija može zatražiti od nacionalnih nadležnih tijela država članica koja provode pravila iz članka 1. stavka 6. da podupru svako njezino istraživanje tržišta na temelju ove Uredbe.

7.   Ako za to ima nadležnost i istražne ovlasti na temelju nacionalnog prava, nacionalno nadležno tijelo države članice koje provodi pravila iz članka 1. stavka 6. može na vlastitu inicijativu provesti istragu moguće neusklađenosti s člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe na svojem državnom području. Prije nego što poduzme prvu službenu istražnu mjeru, to tijelo pisanim putem obavješćuje Komisiju.

Komisijinim pokretanjem postupka na temelju članka 20. nacionalna nadležna tijela država članica koja provode pravila iz članka 1. stavka 6. lišavaju se mogućnosti da provedu takvu istragu ili takva istraga završava ako je već u tijeku. Ta tijela izvješćuju Komisiju o nalazima takve istrage kako bi poduprla Komisiju u njezinoj ulozi jedinog izvršitelja ove Uredbe.

Članak 46.

Provedbene odredbe

1.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni aranžmani za primjenu sljedećeg:

(a)

oblika, sadržaja i drugih pojedinosti obavijesti i podnesaka na temelju članka 3.;

(b)

oblika, sadržaja i drugih pojedinosti tehničkih mjera koje nadzornici pristupa provode kako bi osigurali da postupaju u skladu s člankom 5., 6. ili 7.;

(c)

operativnih ili tehničkih aranžmana za provedbu interoperabilnosti brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga na temelju članka 7.;

(d)

oblika, sadržaja i drugih pojedinosti obrazloženog zahtjeva na temelju članka 8. stavka 3.;

(e)

oblika, sadržaja i drugih pojedinosti obrazloženih zahtjeva na temelju članaka 9. i 10.;

(f)

oblika, sadržaja i drugih pojedinosti regulatornih izvješća dostavljenih na temelju članka 11.;

(g)

metodologije i postupka za revidirani opis tehnika koje se upotrebljavaju za izradu profila potrošača iz članka 15. stavka 1.; Komisija se pri izradi nacrta provedbenog akta u tu svrhu savjetuje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, a može se savjetovati i s Europskim odborom za zaštitu podataka, civilnim društvom i drugim relevantnim stručnjacima;

(h)

oblika, sadržaja i drugih pojedinosti obavijesti i podnesaka dostavljenih na temelju članaka 14. i 15.;

(i)

praktičnih aranžmana za postupak u vezi s istraživanjima tržišta na temelju članaka 17., 18. i 19. te za postupak na temelju članaka 24., 25. i 29.;

(j)

praktičnih aranžmana za ostvarivanje prava na saslušanje predviđenog u članku 34.;

(k)

praktičnih aranžmana za uvjete otkrivanja informacija predviđene u članku 34.;

(l)

praktičnih aranžmana za suradnju i koordinaciju između Komisije i nacionalnih tijela predviđene u člancima 37. i 38.; i

(m)

praktičnih aranžmana za izračun i produljenje rokova.

2.   Provedbeni akti iz stavka 1. točaka od (a) do (k) i točke (m) ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 50. stavka 2.

Provedbeni akt iz stavka 1. točke (l) ovog članka donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 3.

3.   Prije donošenja bilo kojeg provedbenog akta na temelju stavka 1. Komisija objavljuje njihov nacrt te poziva sve zainteresirane strane da dostave primjedbe u roku koji ne smije biti kraći od mjesec dana.

Članak 54.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 2. svibnja 2023.

Međutim, članak 3. stavci 6. i 7. te članci 40., 46., 47., 48., 49. i 50. primjenjuju se 1. studenoga 2022., dok se članci 42. i 43. primjenjuju od 25. lipnja 2023.

No ako datum 25. lipnja 2023. prethodi datumu početka primjene iz drugog podstavka ovog članka, početak primjene članaka 42. i 43. odgađa se do datuma početka primjene iz drugog podstavka ovog članka.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. rujna 2022.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

M. BEK


(1)  SL C 286, 16.7.2021., str. 64.

(2)  SL C 440, 29.10.2021., str. 67.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 5. srpnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 18. srpnja 2022.

(4)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).

(6)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(7)  Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

(8)  Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).

(9)  Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(10)  Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).

(11)  Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).

(12)  Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21.4.1993., str. 29.).

(13)  Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).

(14)  Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).

(15)  Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).

(16)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(17)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(18)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 Vijeća od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1 4.1.2003., str. 1.).

(19)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(20)  Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(21)  Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (SL L 409, 4.12.2020., str. 1.).

(22)  SL C 147, 26.4.2021., str. 4.

(23)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(24)  Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).


PRILOG

A.   „Općenito”

1.

Cilj je ovog Priloga odrediti metodologiju za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme navedenu u članku 2. stavku 2. Ovaj Prilog služi kao referentna točka kako bi se poduzetniku omogućilo da procijeni dosežu li njegove osnovne usluge platforme kvantitativne pragove iz članka 3. stavka 2. točke (b), na temelju čega bi se pretpostavilo da ispunjava zahtjev iz članka 3. stavka 1. točke (b). Takva referentna točka stoga će biti jednako relevantna za svaku širu procjenu na temelju članka 3. stavka 8. Poduzetnik snosi odgovornost da se na najbolji mogući način uskladi sa zajedničkim načelima i posebnom metodologijom utvrđenom u ovom Prilogu. Ništa u ovom Prilogu ne sprečava Komisiju da, u rokovima utvrđenima u relevantnim odredbama ove Uredbe, od poduzetnika koji pruža osnovne usluge platforme zatraži da pruži sve informacije potrebne za utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”. Ništa u ovom Prilogu ne bi smjelo predstavljati pravnu osnovu za praćenje korisnika. Metodologijom iz ovog Priloga ujedno se ne dovode u pitanje obveze utvrđene u ovoj Uredbi, posebice u članku 3. stavcima 3. i 8. te članku 13. stavku 3. Osobito, tražena usklađenost s člankom 13. stavkom 3. podrazumijeva i utvrđivanje i izračun „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” na temelju preciznog mjerenja ili najbolje dostupne približne vrijednosti, u skladu sa stvarnim kapacitetima za utvrđivanje i izračun kojima poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme raspolaže u relevantnom trenutku. Ta mjerenja ili najbolja dostupna približna vrijednost moraju biti u skladu s onima prijavljenima na temelju članka 15. i uključivati ih.

2.

U članku 2. točkama 20. i 21. utvrđuju se definicije pojmova „krajnji korisnik” i „poslovni korisnik”, koji su zajedničke svim osnovnim uslugama platforme.

3.

Kako bi se utvrdio i izračunao broj „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”, u ovom se Prilogu upućuje na pojam „jedinstveni korisnici”. Pojam „jedinstveni korisnici” obuhvaća „aktivne krajnje korisnike” i „aktivne poslovne korisnike” ubrojene samo jednom, za relevantnu osnovnu uslugu platforme, tijekom određenog vremenskog razdoblja (tj. u mjesec dana u slučaju „aktivnih krajnjih korisnika” i u godinu dana u slučaju „aktivnih poslovnih korisnika”), bez obzira na broj njihovih interakcija s relevantnom osnovnom uslugom platforme tijekom tog razdoblja. Time se ne dovodi u pitanje činjenica da ista fizička ili pravna osoba može istodobno biti „aktivni krajnji korisnik” ili „aktivni poslovni korisnik” za različite osnovne usluge platforme.

B.   „Aktivni krajnji korisnici”

1.

Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne krajnje korisnike” utvrđuje se u skladu s najtočnijim mjerilom koje prijavi poduzetnik koji pruža bilo koju osnovnu uslugu platforme, osobito:

a.

smatra se da bi prikupljanje podataka o upotrebi osnovnih usluga platforme iz okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava podrazumijevalo prima facie najmanji rizik od udvostručavanja, na primjer u odnosu na ponašanje korisnika na više uređaja ili platformi. Stoga poduzetnik dostavlja agregirane anonimizirane podatke o broju jedinstvenih krajnjih korisnika prema odgovarajućoj osnovnoj usluzi platforme na temelju okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, ako takvi podaci postoje;

b.

u slučaju osnovnih usluga platforme kojima također pristupaju krajnji korisnici izvan okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, poduzetnik ujedno dostavlja agregirane anonimizirane podatke o broju jedinstvenih krajnjih korisnika odgovarajuće osnovne usluge platforme na temelju alternativnog mjerila koje obuhvaća i krajnje korisnike izvan okruženja u kojima se zahtijeva registracija ili prijava, kao što su adrese internetskog protokola, identifikatori kolačića ili drugi identifikatori, kao što su oznake za radiofrekvencijsku identifikaciju, pod uvjetom da su te adrese ili identifikatori objektivno nužni za pružanje osnovnih usluga platforme.

2.

Broj „mjesečno aktivnih krajnjih korisnika” temelji se na prosječnom broju mjesečno aktivnih krajnjih korisnika tijekom najvećeg dijela financijske godine. Svrha je koncepta „najveći dio financijske godine” omogućiti poduzetniku koji pruža osnovne usluge platforme da zanemari netipične vrijednosti u određenoj godini. Netipične vrijednosti podrazumijevaju vrijednosti koje su znatno izvan onih uobičajenih i predvidljivih. Primjer takvih netipičnih vrijednosti mogao bi biti nepredvidljivi porast ili pad korisničkih interakcija do kojeg je došlo tijekom jednog mjeseca u financijskoj godini. Vrijednosti povezane s pojavama koje se ponavljaju na godišnjoj osnovi, kao što su godišnje akcijske prodaje, ne čine netipične vrijednosti.

C.   „Aktivni poslovni korisnici”

Broj „jedinstvenih korisnika” s obzirom na „aktivne poslovne korisnike” treba utvrditi, ako je primjenjivo, na razini računa, pri čemu svaki zasebni poslovni račun povezan s upotrebom osnovne usluge platforme koju pruža poduzetnik predstavlja jednog jedinstvenog poslovnog korisnika te odgovarajuće osnovne usluge platforme. Ako se koncept „poslovni račun” ne primjenjuje na određenu osnovnu uslugu platforme, relevantni poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme određuje broj jedinstvenih poslovnih korisnika upućivanjem na dotičnog poduzetnika.

D.   „Dostavljanje informacija”

1.

Poduzetnik koji na temelju članka 3. stavka 3. Komisiji dostavlja informacije o broju aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika po osnovnoj usluzi platforme snosi odgovornost za osiguravanje potpunosti i točnosti tih informacija. U tom pogledu:

a.

poduzetnik snosi odgovornost za dostavljanje podataka za odgovarajuću osnovnu uslugu platforme tako da se izbjegava umanjivanje ili uvećavanje broja aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika (na primjer, ako korisnici pristupaju osnovnim uslugama platforme na različitim platformama ili uređajima) pri njihovu prebrojavanju;

b.

poduzetnik snosi odgovornost za pružanje preciznih i sažetih objašnjenja u vezi s metodologijom upotrijebljenom za dobivanje informacija i za svaki rizik od umanjivanja ili uvećavanja broja aktivnih krajnjih korisnika i aktivnih poslovnih korisnika za odgovarajuću osnovnu uslugu platforme pri njihovu prebrojavanju te za rješenja usvojena za uklanjanje tog rizika;

c.

poduzetnik dostavlja podatke koji se temelje na alternativnom mjerilu kada Komisija izrazi zabrinutost u pogledu točnosti podataka koje je dostavio poduzetnik koji pruža osnovne usluge platforme.

2.

Za potrebe izračuna broja „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika”:

a.

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme ne utvrđuje osnovne usluge platforme koje pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2. kao zasebne uglavnom na temelju toga što se pružaju upotrebom različitih naziva domena, bilo da se radi o nacionalnim vršnim domenama (ccTLD) ili generičkim vršnim domenama (gTLD), ili bilo kojih geografskih atributa;

b.

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme smatra zasebnima one osnovne usluge platforme koje njihovi krajnji korisnici ili njihovi poslovni korisnici, ili i jedni i drugi, čak i ako su njihovi krajnji korisnici ili poslovni korisnici možda isti, upotrebljavaju u različite svrhe, čak i ako one pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.;

c.

poduzetnik koji pruža jednu ili više osnovnih usluga platforme smatra zasebnima one osnovne usluge platforme koje relevantni poduzetnik nudi na integriran način, ali koje:

i.

ne pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.; ili

ii.

njihovi krajnji korisnici ili njihovi poslovni korisnici, ili i jedni i drugi, čak i ako su njihovi krajnji korisnici i poslovni korisnici možda isti, upotrebljavaju u različite svrhe, čak i ako one pripadaju istoj kategoriji osnovnih usluga platforme na temelju članka 2. točke 2.;

E.   „Posebne definicije”

U tablici u nastavku navedene su posebne definicije „aktivnih krajnjih korisnika” i „aktivnih poslovnih korisnika” za svaku osnovnu uslugu platforme.

Osnovne usluge platforme

Aktivni krajnji korisnici

Aktivni poslovni korisnici

Usluge internetskog posredovanja

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetskog posredovanja, primjerice putem aktivne prijave, postavljanja upita, klika ili kliznog pomicanja, ili su barem jednom u mjesec dana zaključili transakciju putem usluge internetskog posredovanja

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su tijekom cijele godine imali barem jedan proizvod uvršten u uslugu internetskog posredovanja ili su u godini dana zaključili transakciju koju je omogućila usluga internetskog posredovanja

Internetske tražilice

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili internetskom tražilicom, primjerice putem postavljanja upita

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika s poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu) koje je u godini dana indeksirala internetska tražilica ili su dio njezina indeksa

Usluge internetskih društvenih mreža

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom internetske društvene mreže, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave ili komentara

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji imaju poslovni popis ili poslovni račun na usluzi internetske društvene mreže i koji su se barem jednom u godini dana koristili tom uslugom, primjerice putem aktivne prijave, otvaranja stranice, kliznog pomicanja, klika, reakcije, postavljanja upita, objave, komentara ili upotrebe njezinih alata namijenjenih poduzetnicima

Usluge platformi za razmjenu videozapisa

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uslugom platforme za razmjenu videozapisa, primjerice putem pokretanja segmenta audiovizualnog sadržaja, postavljanja upita ili prijenosa audiovizualnog sadržaja, što osobito uključuje videozapise koje su izradili korisnici

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili barem jedan audiovizualni sadržaj koji je prenesen ili pokrenut na usluzi platforme za razmjenu videozapisa

Brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su se barem jednom u godinu dana koristili poslovnim računom ili su drukčije pokrenuli komunikaciju putem brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge ili na bilo koji način sudjelovali u njoj radi izravne komunikacije s krajnjim korisnikom

Operativni sustavi

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili uređajem s operativnim sustavom koji je aktiviran, ažuriran ili upotrijebljen

Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana objavili, ažurirali ili ponudili barem jednu softversku aplikaciju ili softverski program koji upotrebljavaju programski jezik ili bilo koji alat za razvoj softvera u okviru operativnog sustava ili funkcioniraju na bilo koji način u operativnom sustavu

Virtualni pomoćnik

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili virtualnim pomoćnikom na bilo koji način, primjerice putem njegove aktivacije, postavljanja upita, pristupa usluzi naredbom ili kontrole uređaja za pametni dom

Broj jedinstvenih programera koji su u godini dana ponudili barem jednu softversku aplikaciju virtualnog pomoćnika ili funkciju za dostupnost postojeće softverske aplikacije putem virtualnog pomoćnika

Internetski preglednici

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su barem jednom u mjesec dana koristili internetskim preglednikom, primjerice putem unosa upita ili internetske adrese u polje za URL u internetskom pregledniku

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika čijim se poslovnim internetskim stranicama (tj. internetskim stranicama koje se koriste u komercijalnom ili profesionalnom svojstvu) pristupilo barem jednom u godini dana putem internetskog preglednika ili koji su ponudili programski priključak, proširenje ili dodatke koji se upotrebljavaju u internetskom pregledniku

Usluge računalstva u oblaku

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika koji su se barem jednom u mjesec dana koristili bilo kojom uslugom računalstva u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku u zamjenu za bilo koju vrstu naknade, bez obzira na to isplaćuje li se ta naknada u istom mjesecu

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika koji su u godini dana pružili bilo koju uslugu računalstva u oblaku smještenu u infrastrukturi u oblaku relevantnog pružatelja usluga računalstva u oblaku

Usluge internetskog oglašavanja

Za vlastitu prodaju oglasnog prostora:

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas

Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju):

Broj jedinstvenih krajnjih korisnika kojima se barem jednom u mjesec dana prikazao oglas koji je aktivirao uslugu posredovanja u oglašavanju

Za vlastitu prodaju oglasnog prostora:

Broj jedinstvenih oglašivača koji su u godini dana ostvarili barem jedan prikaz oglasa

Za usluge posredovanja u oglašavanju (uključujući oglašivačke mreže, burze oglasa i sve druge usluge posredovanja u oglašavanju):

Broj jedinstvenih poslovnih korisnika (uključujući oglašivače, izdavače ili druge posrednike) koji su u godini dana ostvarili interakciju putem usluge posredovanja u oglašavanju ili su se koristili tom uslugom



whereas









keyboard_arrow_down