Data Act 2023/2854 HR

1.	„podaci” znači svaki digitalni prikaz akata, činjenica ili informacija i svaka kompilacija tih akata, činjenica ili informacija, među ostalim u obliku zvučnog, vizualnog ili audiovizualnog zapisa;

2.	„metapodaci” znači strukturiran opis sadržaja ili uporabe podataka kojim se olakšavaju pronalaženje i uporaba tih podataka;

3.	„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

4.	„neosobni podaci” znači podaci koji nisu osobni podaci;

„povezani proizvod” znači predmet koji pribavlja, generira ili prikuplja podatke koji se odnose na njegovu uporabu ili okruženje, koji može prenositi podatke proizvoda putem elektroničke komunikacijske usluge, fizičke veze ili pristupa na uređaju i čija glavna funkcija nisu pohrana, obrada ili prijenos podataka u ime bilo koje strane koja nije korisnik;

„povezana usluga” znači digitalna usluga, osim elektroničke komunikacijske usluge, uključujući softver, koja je povezana s proizvodom u trenutku kupnje, najma ili leasinga na takav način da bi njezina odsutnost spriječila povezani proizvod u izvršavanju jedne ili više njegovih funkcija ili koju proizvođač ili treća strana naknadno povezuju s proizvodom radi proširivanja, ažuriranja ili prilagođavanja funkcija povezanog proizvoda;

„obrada” znači svaki postupak ili niz postupaka koji se obavljaju na podacima ili skupovima podataka, bilo automatiziranim ili neautomatiziranim sredstvima, kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, dohvat, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;

„usluga obrade podataka” znači digitalna usluga koja se pruža klijentu i kojom se omogućuje sveprisutan mrežni pristup na zahtjev zajedničkom skupu konfigurabilnih, nadogradivih i elastičnih računalnih resursa centralizirane, distribuirane ili visoko distribuirane prirode koja se može brzo osigurati i isporučiti uz minimalan napor upravljanja ili minimalnu interakciju pružatelja usluga;

9.	„usluga iste vrste” znači skup usluga obrade podataka koje imaju isti glavni cilj, isti model usluge obrade podataka i iste glavne funkcionalnosti;

10.	„usluga podatkovnog posredovanja” znači usluga podatkovnog posredovanja kako je definirana u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2022/868;

11.	„ispitanik” znači ispitanik kako je navedeno u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

12.	„korisnik” znači fizička ili pravna osoba koja je vlasnik povezanog proizvoda ili na koju su u okviru ugovora prenesena privremena prava na uporabu tog povezanog proizvoda ili koja prima povezane usluge;

13.

„imatelj podataka” znači fizička ili pravna osoba koja ima pravo ili obvezu, u skladu s ovom Uredbom, primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom donesenim u skladu s pravom Unije, upotrebljavati ili stavljati na raspolaganje podatke, uključujući, ako je to dogovoreno ugovorom, podatke proizvoda ili podatke o povezanim uslugama koje je dohvatila ili generirala tijekom pružanja povezane usluge;

14.

„primatelj podataka” znači fizička ili pravna osoba koja djeluje u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću, osim korisnika povezanog proizvoda ili povezane usluge, kojoj imatelj podataka stavlja na raspolaganje podatke, uključujući treću stranu slijedom zahtjeva korisnika upućenog imatelju podataka ili u skladu s pravnom obvezom na temelju prava Unije ili nacionalnog zakonodavstva donesenog u skladu s pravom Unije;

15.	„podaci proizvoda” znači podaci generirani uporabom povezanog proizvoda koje je proizvođač dizajnirao tako da ih korisnik, imatelj podataka ili treća strana, uključujući, ako je to relevantno, proizvođač, mogu dohvatiti putem elektroničke komunikacijske usluge, fizičke veze ili pristupa na uređaju;

16.	„podaci o povezanim uslugama” znači podaci koji predstavljaju digitalizaciju korisničkih radnji ili događaja koji se odnose na povezani proizvod, koje je korisnik zabilježio namjerno ili koji su generirani kao nusproizvod djelovanja korisnika tijekom pružanja povezane usluge od strane pružatelja;

17.	„lako dostupni podaci” znači podaci proizvoda i podaci o povezanim uslugama koje imatelj podataka zakonito pribavi ili može zakonito pribaviti iz povezanog proizvoda ili povezane usluge, bez nerazmjernog napora koji nadilazi jednostavnu radnju;

18.	„poslovna tajna” znači poslovna tajna kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2016/943;

19.	„nositelj poslovne tajne” znači nositelj poslovne tajne kako je definiran u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2016/943;

20.	„izrada profila” znači izrada profila kako je definirana u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679;

21.	„stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači svaka isporuka povezanog proizvoda za distribuciju, potrošnju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti uz plaćanje ili besplatno;

22.	„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje povezanog proizvoda na raspolaganje na tržištu Unije;

23.	„potrošač” znači bilo koja fizička osoba koja djeluje u svrhe koje su izvan okvira njezine trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti;

24.	„poduzeće” znači fizička ili pravna osoba koja u vezi s ugovorima i praksama obuhvaćenima ovom Uredbom djeluje u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću;

25.	„malo poduzeće” znači malo poduzeće kako je definirano u članku 2. stavku 2. Priloga Preporuci 2003/361/EZ;

26.	„mikropoduzeće” znači mikropoduzeće kako je definirano u članku 2. stavku 3. Priloga Preporuci 2003/361/EZ;

27.	„tijela Unije” znači tijela, uredi i agencije Unije osnovani aktima donesenima na temelju Ugovora o Europskoj uniji, UFEU-a ili Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju odnosno na temelju tih akata;

28.	„tijelo javnog sektora” znači nacionalna, regionalna ili lokalna tijela država članica i javnopravna tijela država članica ili udruženja koja je osnovalo jedno takvo tijelo ili više njih ili jedno takvo tijelo javnog sektora ili više njih;

29.

„izvanredno stanje” znači iznimna situacija, vremenski ograničena, kao što su izvanredno stanje u području javnog zdravlja, izvanredno stanje koje proizlazi iz prirodnih katastrofa, katastrofa velikih razmjera uzrokovana ljudskim djelovanjem, uključujući veliki kibernetički sigurnosni incident, koja negativno utječe na stanovništvo Unije, ili državu članicu ili njezin dio, uz opasnost od teških i trajnih posljedica na životne uvjete ili gospodarsku stabilnost, financijsku stabilnost ili od znatne i brze degradacije gospodarske imovine u Uniji ili dotičnoj državi članici, a utvrđuje se i službeno proglašava u skladu s relevantnim postupcima na temelju prava Unije ili nacionalnog prava;

30.	„klijent” znači fizička ili pravna osoba koja je stupila u ugovorni odnos s pružateljem usluga obrade podataka s ciljem korištenja jednom ili više uslugom obrade podataka;

31.	„virtualni asistenti” znači softver koji može obrađivati naloge, zadaće ili pitanja, uključujući one koji se temelje na zvučnim i pisanim unosima, gestama ili pokretima te koji na temelju tih naloga, zadaća ili pitanja pruža pristup ostalim uslugama ili upravlja funkcijama povezanih proizvoda;

32.	„digitalni resursi” znači elementi u digitalnom obliku, uključujući aplikacije, za koje klijent ima pravo uporabe, neovisno o ugovornom odnosu s uslugom obrade podataka koju namjerava promijeniti;

33.	„lokalna infrastruktura IKT-a” znači infrastruktura IKT-a i računalni resursi koji su u vlasništvu klijenta, koje je klijent unajmio ili uzeo u leasing, a nalaze se u podatkovnom centru samog klijenta te njima upravlja klijent ili treća strana;

34.

„promjena” znači proces koji uključuje izvornog pružatelja usluga obrade podataka, klijenta usluge obrade podataka i, ako je to relevantno, odredišnog pružatelja usluga obrade podataka, u kojem klijent usluge obrade podataka prelazi s korištenja jednom uslugom obrade podataka na drugu uslugu iste vrste ili na drugu uslugu koju nudi drugi pružatelj usluga obrade podataka ili na lokalnu infrastrukturu IKT-a, među ostalim izdvajanjem, pretvaranjem i učitavanjem podataka;

35.	„naknade za izlaz podataka” znači naknade za prijenos podataka koje se naplaćuju klijentima za izdvajanje njihovih podataka putem mreže iz infrastrukture IKT-a pružatelja usluga obrade podataka u sustav drugog pružatelja ili u lokalnu infrastrukturu IKT-a;

36.

„naknade za promjenu” znači naknade, osim standardnih naknada za usluge ili sankcija za prijevremeni raskid ugovora, koje pružatelj usluga obrade podataka nameće klijentu za radnje propisane ovom Uredbom za promjenu, tj. prebacivanje na sustav drugog pružatelja usluga ili na lokalnu infrastrukturu IKT-a, uključujući naknade za izlaz podataka;

37.

„funkcionalna ekvivalentnost” znači ponovna uspostava, na temelju klijentovih podataka koji se mogu izvesti i klijentovih digitalnih resursa, minimalne razine funkcionalnosti u okruženju nove usluge obrade podataka iste vrste usluge nakon procesa promjene, ako odredišna usluga obrade podataka daje materijalno usporediv rezultat kao odgovor na isti ulazni podatak za zajedničke značajke isporučene klijentu na temelju ugovora;

38.

„podaci koji se mogu izvesti” za potrebe članaka od 23. do 31. i članka 35. znači ulazni podaci i izlazni podaci, uključujući metapodatke, koji su izravno ili neizravno generirani ili su zajednički generirani, klijentovim korištenjem uslugom obrade podataka, isključujući imovinu ili podatke pružateljâ usluga obrade podataka odnosno imovinu ili podatke trećih strana, koji su zaštićeni pravima intelektualnog vlasništva ili koji čine poslovne tajne;

39.	„pametni ugovor” znači računalni program koji se upotrebljava za automatizirano izvršenje sporazuma ili njegova dijela, pri čemu se upotrebljava slijed elektroničkih zapisa podataka i osigurava njihova cjelovitost i točnost kronološkog redoslijeda;

40.	„interoperabilnost” znači sposobnost dvaju ili više podatkovnih prostora ili komunikacijskih mreža, sustava, povezanih proizvoda, aplikacija ili komponenata da razmjenjuju i upotrebljavaju podatke radi obavljanja svojih funkcija;

41.	„otvorena specifikacija interoperabilnosti” znači tehnička specifikacija u području informacijske i komunikacijske tehnologije usmjerena na postizanje interoperabilnosti među uslugama obrade podataka;

42.	„zajedničke specifikacije” znači dokument koji nije norma, koji sadržava tehnička rješenja koja služe kao sredstvo za ispunjavanje određenih zahtjeva i obveza utvrđenih u okviru ove Uredbe;

43.	„usklađena norma” znači usklađena norma kako je definirana u članku 2. točki 1. podtočki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012;

POGLAVLJE II.

DIJELJENJE PODATAKA IZMEĐU PODUZEĆA I POTROŠAČA TE MEĐU PODUZEĆIMA

Članak 3.

Obveza osiguravanja pristupa korisniku podacima proizvoda i podacima o povezanim uslugama

1. Povezani proizvodi osmišljavaju se i proizvode, a povezane usluge osmišljavaju se i pružaju tako da su podaci proizvoda i podaci o povezanim uslugama, uključujući relevantne metapodatke potrebne za tumačenje i uporabu tih podataka, dostupni korisniku automatski, na jednostavan i siguran način, besplatno, u sveobuhvatnom, strukturiranom, uobičajenom i strojno čitljivom formatu, te da su mu, ako je to relevantno i tehnički izvedivo, izravno dostupni.

2. Prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, najmu ili leasingu povezanog proizvoda, prodavatelj, najmodavac ili davatelj leasinga, koji mogu biti proizvođač, pruža korisniku barem informacije o sljedećem, na jasan i razumljiv način:

(a)	vrsti, formatu i procijenjenoj količini podataka proizvoda koje povezani proizvod može generirati;

(b)	može li povezani proizvod generirati podatke kontinuirano i u stvarnom vremenu;

(c)	može li povezani proizvod pohranjivati podatke na uređaju ili na udaljenom poslužitelju, uključujući, ako je to primjenjivo, predviđeno trajanje zadržavanja;

(d)	načinu na koji korisnik može pristupiti podacima, dohvatiti podatke ili ih, ako je to relevantno, obrisati, uključujući tehnička sredstva s pomoću kojih se to može učiniti kao i njihove uvjete za uporabu i kvalitetu usluge.

3. Prije sklapanja ugovora o pružanju povezane usluge pružatelj takve povezane usluge pruža korisniku barem informacije o sljedećem, na jasan i razumljiv način:

(a)

prirodi, procijenjenoj količini i učestalosti prikupljanja podataka proizvoda za koje se očekuje da će ih potencijalni imatelj podataka pribaviti i, ako je to relevantno, aranžmanima za pristup korisnika takvim podacima ili dohvaćanje takvih podataka, među ostalim i aranžmanima za pohranu potencijalnog imatelja podataka i trajanju zadržavanja podataka;

(b)	prirodi i procijenjenoj količini podataka o povezanim uslugama koje je potrebno generirati i aranžmanima za pristup korisnika takvim podacima ili dohvaćanje takvih podataka, među ostalim i aranžmanima za pohranu potencijalnog imatelja podataka i trajanju zadržavanja podataka;

(c)	tome očekuje li potencijalni imatelj podataka da će on sam upotrebljavati lako dostupne podatke i o svrhama u koje se ti podaci moraju upotrebljavati te o tome namjerava li dopustiti jednoj ili više trećih strana da upotrebljavaju podatke u svrhe dogovorene s korisnikom;

(d)	identitetu potencijalnog imatelja podataka, kao što su njegov trgovački naziv i geografska adresa na kojoj ima poslovni nastan, i, ako je to primjenjivo, drugih strana koje obrađuju podatke;

(e)	sredstvima komunikacije kojima se omogućuju brzo stupanje u kontakt s potencijalnim imateljem podataka i učinkovita komunikacija s njim;

(f)	načinu na koji korisnik može zatražiti da se podaci dijele s trećom stranom, i ako je to primjenjivo, da se obustavi dijeljenje podataka;

(g)	pravu korisnika da nadležnom tijelu imenovanom u skladu s člankom 37. podnese pritužbu zbog navodne povrede bilo koje od odredbi ovog poglavlja;

(h)	tome je li potencijalni imatelj podataka nositelj poslovnih tajni sadržanih u podacima kojima se može pristupiti preko povezanog proizvoda ili koji su generirani tijekom pružanja povezane usluge i, ako potencijalni imatelj podataka nije nositelj poslovne tajne, identitet nositelja poslovne tajne;

(i)	trajanju ugovora između korisnika i potencijalnog imatelja podataka te aranžmanima za raskid takvog ugovora.

Članak 6.

Obveze trećih strana koje primaju podatke na zahtjev korisnika

1. Treća strana obrađuje podatke koji su joj stavljeni na raspolaganje na temelju članka 5. samo u svrhe i pod uvjetima dogovorenima s korisnikom i podložno pravu Unije o zaštiti osobnih podataka i nacionalnom pravu o zaštiti osobnih podataka, uključujući prava ispitanika u mjeri u kojoj se to odnosi na osobne podatke. Treća strana briše podatke kad više nisu potrebni za dogovorenu svrhu, osim ako je drukčije dogovoreno s korisnikom u vezi s neosobnim podacima.

2. Treća strana ne smije:

(a)

neopravdano otežavati ostvarivanje izborâ ili pravâ korisnika na temelju članka 5. i ovog članka, među ostalim i nuđenjem izborâ korisniku na način koji nije neutralan, ili prisiljavanjem korisnika, zavaravanjem korisnika ili manipuliranjem korisnikom, ili potkopavanjem ili narušavanjem autonomije, odlučivanja ili izborâ korisnika, među ostalim uz pomoć korisničkog digitalnog sučelja ili njegova dijela;

(b)	neovisno o članku 22. stavku 2. točkama (a) i (c) Uredbe (EU) 2016/679, upotrebljavati podatke koje primi za izradu profila, osim ako je to potrebno za pružanje usluge koju je zatražio korisnik;

(c)

stavljati podatke koje primi na raspolaganje drugoj trećoj strani, osim ako se podaci stavljaju na raspolaganje na temelju ugovora s korisnikom i pod uvjetom da druga treća strana poduzme sve potrebne mjere dogovorene između imatelja podataka i treće strane kako bi se očuvala povjerljivost poslovnih tajni;

(d)	stavljati podatke koje primi na raspolaganje poduzetniku za kojeg je utvrđen status nadzornika pristupa u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2022/1925;

(e)

upotrebljavati podatke koje primi za razvoj proizvoda koji je u konkurenciji s povezanim proizvodom iz kojeg potječu podaci kojima je pristupljeno ili ih dijeliti s drugom trećom stranom u tu svrhu; treće strane također ne smiju upotrebljavati neosobne podatke proizvoda ili neosobne podatke o povezanim uslugama koji su im stavljeni na raspolaganje kako bi stekle uvid u gospodarsko stanje, imovinu i proizvodne metode imatelja podataka ili uporabu od strane imatelja podataka;

(f)	upotrebljavati podatke koje primi na način koji negativno utječe na sigurnost povezanog proizvoda ili povezane usluge;

(g)	zanemariti posebne mjere dogovorene s imateljem podataka ili nositeljem poslovnih tajni u skladu s člankom 5. stavkom 9. i ugroziti povjerljivost poslovnih tajni;

(h)	sprečavati korisnika koji je potrošač, među ostalim i na temelju ugovora, da podatke koje primi stavi na raspolaganje drugim stranama.

Članak 19.

Obveze tijelâ javnog sektora, Komisije, Europske središnje banke i tijelâ Unije

1. Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije koje primi podatke u skladu sa zahtjevom podnesenim na temelju članka 14.:

(a)	ne smije upotrebljavati podatke na način koji nije u skladu sa svrhom u koju su podaci zatraženi;

(b)	moralo je provesti tehničke i organizacijske mjere kojima se čuvaju povjerljivost i cjelovitost traženih podataka i sigurnost prijenosâ podataka, osobito osobnih podataka, te zaštititi prava i slobode ispitanikâ;

(c)

mora izbrisati podatke čim više nisu potrebni za navedenu svrhu i bez nepotrebne odgode obavijestiti imatelja podataka te pojedince ili organizacije koji su primili podatke u skladu s člankom 21. stavkom 1. da su podaci izbrisani, osim ako se arhiviranje podataka zahtijeva u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom o javnom pristupu dokumentima u kontekstu obveza u pogledu transparentnosti.

2. Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka, tijelo Unije ili treća strana koja primi podatke na temelju ovog poglavlja:

(a)	ne smije iskorištavati podatke ili uvid u ekonomsko stanje, imovinu i proizvodne ili operativne metode imatelja podataka za razvoj ili unapređenje povezanog proizvoda ili povezane usluge koji su u konkurenciji s povezanim proizvodom ili povezanom uslugom imatelja podataka;

(b)	ne smije dijeliti podatke s drugom trećom stranom u bilo koju od svrha iz točke (a).

3. Otkrivanje poslovnih tajni tijelu javnog sektora, Komisiji, Europskoj središnjoj banci ili tijelu Unije zahtijeva se samo u mjeri u kojoj je to nužno za postizanje svrhe zahtjeva na temelju članka 15. U tom slučaju imatelj podataka ili, ako nije riječ o istoj osobi, nositelj poslovne tajne utvrđuje koji su podaci zaštićeni kao poslovne tajne, uključujući u relevantnim metapodacima. Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije, prije otkrivanja poslovnih tajni, poduzimaju sve potrebne i primjerene tehničke i organizacijske mjere kako bi očuvali povjerljivost poslovnih tajni, što prema potrebi uključuje uporabu modela ugovornih odredbi, tehničkih standarda i primjenu kodeksa ponašanja.

4. Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije odgovorno je za sigurnost podataka koje prima.

Članak 21.

Dijeljenje podataka pribavljenih u kontekstu iznimne potrebe s istraživačkim organizacijama ili tijelima za statistiku

1. Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije ima pravo dijeliti podatke dobivene na temelju ovog poglavlja:

(a)	s pojedincima ili organizacijama radi provođenja znanstvenih istraživanja ili analiza usklađenih sa svrhom u koju su podaci zatraženi; ili

(b)	s nacionalnim zavodima za statistiku i Eurostatom radi izrade službene statistike.

2. Pojedinci ili organizacije koji prime podatke na temelju stavka 1. moraju djelovati na neprofitnoj osnovi ili u kontekstu misije javnog interesa priznate u pravu Unije ili nacionalnom pravu. To ne uključuje organizacije na koje komercijalna poduzeća imaju znatan utjecaj, što vjerojatno može rezultirati povlaštenim pristupom rezultatima istraživanja.

3. Pojedinci ili organizacije koji prime podatke na temelju stavka 1. ovog članka moraju ispunjavati iste obveze koje se primjenjuju na tijela javnog sektora, Komisiju, Europsku središnju banku ili tijela Unije na temelju članka 17. stavka 3. i članka 19.

4. Neovisno o članku 19. stavku 1. točki (c), pojedinci ili organizacije koji prime podatke na temelju stavka 1. ovog članka mogu zadržati podatke primljene u svrhu u koju su podaci zatraženi najviše šest mjeseci nakon što tijela javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka i tijela Unije izbrišu te podatke.

5. Ako tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije podatke namjerava dostaviti ili staviti na raspolaganje na temelju stavka 1. ovog članka, o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje imatelja podataka od kojeg su podaci primljeni te navodi identitet i podatke za kontakt organizacije ili pojedinca koji primaju podatke, svrhu dostave podataka ili stavljanja podataka na raspolaganje, razdoblje u kojem se podaci trebaju upotrebljavati te poduzete mjere tehničke zaštite i organizacijske mjere, među ostalim i ako je riječ o osobnim podacima ili poslovnim tajnama. Ako se imatelj podataka ne slaže s dostavom podataka ili stavljanjem podataka na raspolaganje, može podnijeti pritužbu nadležnom tijelu države članice u kojoj imatelj podataka ima poslovni nastan imenovanom u skladu s člankom 37.

Članak 23.

Uklanjanje prepreka djelotvornoj promjeni

Pružatelji usluga obrade podataka poduzimaju mjere predviđene u člancima 25., 26., 27., 29. i 30. kako bi se klijentima omogućilo da prijeđu na uslugu obrade podataka, koja obuhvaća uslugu iste vrste, a koju pruža drugi pružatelj usluga obrade podataka ili na lokalnu infrastrukturu IKT-a ili, ako je relevantno, da istodobno koriste više pružatelja usluga obrade podataka. Ponajprije, pružatelji usluga obrade podataka ne smiju nametati pretkomercijalne, komercijalne, tehničke, ugovorne i organizacijske prepreke te moraju ukloniti takve prepreke koje sprečavaju klijente da:

(a)	raskinu ugovor o usluzi obrade podataka nakon isteka maksimalnog otkaznog roka i uspješnog dovršetka procesa promjene, u skladu s člankom 25.;

(b)	sklope nove ugovore s drugim pružateljem usluga obrade podataka koji pruža uslugu iste vrste;

(c)	prenesu klijentove podatke koji se mogu izvesti i klijentove digitalne resurse drugom pružatelju usluga obrade podataka ili na lokalnu infrastrukturu IKT-a, među ostalim i nakon iskorištavanja besplatne ponude;

(d)	u skladu s člankom 24., postignu funkcionalnu ekvivalentnost u korištenju novom uslugom obrade podataka u okruženju IKT-a drugog pružatelja usluga obrade podataka koji pruža uslugu iste vrste;

(e)	razdvoje, ako je to tehnički izvedivo, usluge obrade podataka iz članka 30. stavka 1. od drugih usluga obrade podataka koje pruža pružatelj usluga obrade podataka.

Članak 25.

Ugovorne odredbe koje se odnose na promjenu

1. Prava klijenta i obveze pružatelja usluga obrade podataka koje se odnose na promjenu pružatelja takvih usluga ili, ako je to primjenjivo, na prebacivanje na lokalnu infrastrukturu IKT-a jasno se navode u pisanom ugovoru. Pružatelj usluga obrade podataka stavlja taj ugovor na raspolaganje klijentu prije potpisivanja ugovora na način kojim se klijentu omogućuje da pohrani i reproducira ugovor.

2. Ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2019/770, ugovor iz stavka 1. ovog članka sadržava barem sljedeće:

(a)

klauzule kojima se klijentu omogućuju da se na zahtjev prebaci na uslugu obrade podataka koju nudi drugi pružatelj usluga obrade podataka ili da sve podatke koji se mogu izvesti i digitalne resurse premjesti na lokalnu infrastrukturu IKT-a bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju najkasnije u obveznom maksimalnom prijelaznom razdoblju od 30 kalendarskih dana, koje počinje nakon isteka maksimalnog otkaznog roka iz točke (d), a tijekom kojeg se ugovor o pružanju usluge i dalje primjenjuje i tijekom kojeg pružatelj usluga obrade podataka:

i.	u procesu promjene pruža razumnu pomoć klijentu i trećim stranama koje je klijent ovlastio;

ii.	postupa s dužnom pažnjom radi održavanja kontinuiteta poslovanja te nastavlja pružati funkcije ili usluge na temelju ugovora;

iii.	pruža jasne informacije o poznatim rizicima za kontinuitet u pružanju funkcija ili usluga od strane izvornog pružatelja usluga obrade podataka;

iv.	osigurava održavanje visoke razine sigurnosti tijekom cijelog procesa promjene, osobito sigurnosti podataka tijekom njihova prijenosa i kontinuirane sigurnosti podataka tijekom razdoblja dohvata navedenog u točki (g), u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom;

(b)	obvezu pružatelja usluga obrade podataka da podupire izlaznu strategiju klijenta koja je relevantna za ugovorene usluge, među ostalim pružanjem svih relevantnih informacija;

(c)

klauzulu kojom se utvrđuje da se ugovor smatra raskinutim te da se klijenta obavješćuje o raskidu u jednom od sljedećih slučajeva:

i.	ako je to primjenjivo, nakon uspješnog dovršetka procesa promjene;

ii.	nakon isteka maksimalnog otkaznog roka iz točke (d) ako klijent ne želi promijeniti pružatelja usluga, nego želi izbrisati svoje podatke koji se mogu izvesti i svoje digitalne resurse nakon otkazivanja usluge;

(d)	maksimalni otkazni rok za pokretanje procesa promjene, koji ne smije biti dulji od dva mjeseca;

(e)	iscrpno navođenje svih kategorija podataka i digitalnih resursa koji se mogu prenijeti tijekom procesa promjene, uključujući barem sve podatke koji se mogu izvesti;

(f)

iscrpno navođenje kategorija podataka koji su specifični za interno funkcioniranje pružateljeve usluge obrade podataka, a koje treba izuzeti od podataka koji se mogu izvesti u skladu s točkom (e) ovog stavka ako postoji rizik od povrede pružateljevih poslovnih tajnih, pod uvjetom da se takvim iznimkama ne ometa niti odgađa proces promjene predviđen u članku 23.;

(g)	minimalno razdoblje za dohvat podataka od najmanje 30 kalendarskih dana, koje počinje nakon isteka prijelaznog razdoblja o kojem su se dogovorili klijent i pružatelj usluga obrade podataka u skladu s točkom (a) ovog stavka i stavkom 4.;

(h)

klauzulu kojom se jamči potpuno brisanje svih podataka koji se mogu izvesti i digitalnih resursa koje izravno generira klijent, ili koji se izravno odnose na klijenta, nakon isteka razdoblja dohvata iz točke (g) ili nakon isteka alternativnoga dogovorenog razdoblja na datum koji je kasniji od datuma isteka razdoblja dohvata iz točke (g), pod uvjetom da je proces promjene uspješno dovršen;

(i)	naknade za promjenu koje mogu nametnuti pružatelji usluga obrade podataka u skladu s člankom 29.

3. Ugovor iz stavka 1. uključuje klauzule kojima se predviđa da klijent može obavijestiti pružatelja usluga obrade podataka o svojoj odluci da izvrši jednu ili više sljedećih radnji nakon isteka maksimalnog otkaznog roka iz stavka 2. točke (d):

(a)	prebaci se na drugog pružatelja usluga obrade podataka, u kojem slučaju klijent daje potrebne pojedinosti tom pružatelju;

(b)	prebaci se na lokalnu infrastrukturu IKT-a;

(c)	izbriše svoje podatke koji se mogu izvesti i digitalne resurse.

4. Ako je obvezno maksimalno prijelazno razdoblje kako je predviđeno u stavku 2. točki (a) tehnički neizvedivo, pružatelj usluga obrade podataka o tome obavješćuje klijenta u roku od 14 radnih dana od podnošenja zahtjeva za promjenu i propisno obrazlaže tehničku neizvedivost te navodi alternativno prijelazno razdoblje koje ne smije biti dulje od sedam mjeseci. U skladu sa stavkom 1. kontinuitet pružanja usluge osigurava se tijekom cijelog alternativnog prijelaznog razdoblja.

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 4., ugovor iz stavka 1. uključuje klauzule kojima se klijentu daje pravo da jednom produlji prijelazno razdoblje za razdoblje koje klijent smatra primjerenim za svoje potrebe.

Članak 33.

Bitni zahtjevi u pogledu interoperabilnosti podataka, mehanizama i usluga dijeljenja podataka te zajedničkih europskih podatkovnih prostora

1. Sudionici u podatkovnim prostorima koji nude podatke ili podatkovne usluge drugim sudionicima moraju ispunjavati sljedeće bitne zahtjeve radi olakšavanja interoperabilnosti podataka, mehanizama i usluga dijeljenja podataka te zajedničkih europskih podatkovnih prostora, koji su interoperabilni okviri specifični za određenu namjenu ili sektor ili međusektorski interoperabilni okviri koji sadržavaju zajedničke norme i prakse za dijeljenje ili zajedničku obradu podataka radi, među ostalim, razvoja novih proizvoda i usluga, znanstvenog istraživanja ili inicijativa civilnog društva:

(a)

sadržaj skupa podataka, ograničenja uporabe, licencije, metodologija prikupljanja podataka, kvaliteta podataka i nesigurnost moraju biti dovoljno opisani, ako je to primjenjivo, u strojno čitljivom formatu, kako bi se primatelju omogućilo pronalaženje podataka, pristup tim podacima i njihova uporaba;

(b)	strukture podataka, formati podataka, rječnici, sustavi klasifikacije, taksonomije te popisi kodova, ako su dostupni, moraju biti opisani na javno dostupan i dosljedan način;

(c)

tehnička sredstva za pristup podacima, kao što su sučelja za programiranje aplikacija, te uvjeti njihove uporabe i kvaliteta usluge moraju biti dovoljno opisani da omoguće automatski pristup podacima i prijenos podataka među stranama, među ostalim i kontinuirano, u obliku skupnog preuzimanja ili u stvarnom vremenu u strojno čitljivom formatu, ako je to tehnički izvedivo i ne ometa dobro funkcioniranje povezanog proizvoda;

(d)	ako je to primjenjivo, moraju se osigurati sredstva za omogućivanje interoperabilnosti alata za automatizaciju izvršenja sporazumâ o dijeljenju podataka, kao što su pametni ugovori.

Zahtjevi mogu biti generički ili se mogu odnositi na specifične sektore, pri čemu se u potpunosti uzima u obzir međusobna povezanost sa zahtjevima koji proizlaze iz drugog prava Unije ili nacionalnog prava.

2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 45. ove Uredbe radi dopune ove Uredbe dodatnim utvrđivanjem bitnih zahtjeva utvrđenih u stavku 1. ovog članka, u vezi s onim zahtjevima koji po svojoj prirodi ne mogu proizvesti željeni učinak osim ako su dodatno utvrđeni u obvezujućim pravnim aktima Unije te kako se bi na odgovarajući način odražavala tehnološka i tržišna kretanja.

Pri donošenju delegiranih akata Komisija uzima u obzir savjete EDIB-a u skladu s člankom 42. točkom (c) podtočkom iii.

3. Smatra se da sudionici u podatkovnim prostorima koji nude podatke ili podatkovne usluge drugim sudionicima u podatkovnim prostorima koji udovoljavaju usklađenim normama ili njihovim dijelovima, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. u mjeri u kojoj su ti zahtjevi obuhvaćeni takvim usklađenim normama ili njihovi dijelovima.

4. Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 traži od jedne europske organizacije za normizaciju ili više njih da izrade usklađene norme koje ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka.

5. Komisija može provedbenim aktima donijeti zajedničke specifikacije koje obuhvaćaju neke od bitnih zahtjeva utvrđenih u stavku 1. ili sve takve zahtjeve ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

Komisija je u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 zatražila od jedne europske organizacije za normizaciju ili više njih da izradi usklađenu normu koja ispunjava bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka te:

i.	zahtjev nije prihvaćen;

ii.	usklađene norme koje se odnose na taj zahtjev nisu dostavljene u roku određenom u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012; ili

iii.	usklađene norme nisu u skladu sa zahtjevom; i

(b)	upućivanje na usklađene norme koje obuhvaćaju relevantne bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka nije objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 niti se objava takvog upućivanja očekuje u razumnom roku.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

6. Prije izrade nacrta provedbenog akta iz stavka 5. ovog članka Komisija obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 da smatra da su uvjeti iz stavka 5. ovog članka ispunjeni.

7. Pri izradi nacrta provedbenog akta iz stavka 5. Komisija uzima u obzir savjete EDIB-a i stajališta drugih relevantnih tijela ili stručnih skupina te se na odgovarajući način savjetuje sa svim relevantnim dionicima.

8. Smatra se da sudionici u podatkovnim prostorima koji nude podatke ili podatkovne usluge drugim sudionicima u podatkovnim prostorima koji udovoljavaju zajedničkim specifikacijama utvrđenima provedbenim aktima iz stavka 5. ili njihovim dijelovima ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. u mjeri u kojoj su ti zahtjevi obuhvaćeni takvim zajedničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima.

9. Ako europska organizacija za normizaciju usvoji usklađenu normu te je predloži Komisiji u svrhu objavljivanja upućivanja na tu usklađenu normu u Službenom listu Europske unije, Komisija ocjenjuje usklađenu normu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012. Ako se u Službenom listu Europske unije objavi upućivanje na usklađenu normu, Komisija stavlja izvan snage provedbene akte iz stavka 5. ovog članka ili njihove dijelove koji obuhvaćaju iste bitne zahtjeve kao što su oni obuhvaćeni tom usklađenom normom.

10. Ako država članica smatra da zajednička specifikacija ne ispunjava u potpunosti bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1., ona o tome obavješćuje Komisiju dostavljanjem detaljnog objašnjenja. Komisija ocjenjuje to detaljno objašnjenje te, ako je to primjereno, mijenja provedbeni akt kojim se utvrđuje dotična zajednička specifikacija.

11. Komisija može donijeti smjernice uzimajući u obzir prijedlog EDIB-a u skladu s člankom 30. točkom (h) Uredbe (EU) 2022/868 kojima se utvrđuju interoperabilni okviri zajedničkih normi i praksi za funkcioniranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora.

Članak 35.

Interoperabilnost usluga obrade podataka

1. Otvorene specifikacije interoperabilnosti i usklađene norme za interoperabilnost usluga obrade podataka:

(a)	postižu, ako je to tehnički izvedivo, interoperabilnost među različitim uslugama obrade podataka koje obuhvaćaju uslugu iste vrste;

(b)	poboljšavaju prenosivost digitalnih resursa među različitim uslugama obrade podataka koje obuhvaćaju uslugu iste vrste;

(c)	olakšavaju, ako je to tehnički izvedivo, funkcionalnu ekvivalentnost različitih usluga obrade podataka iz članka 30. stavka 1. koje obuhvaćaju uslugu iste vrste;

(d)	nemaju negativan utjecaj na sigurnost i cjelovitost usluga obrade podataka i podataka;

(e)	osmišljene su na takav način da omogućavaju tehnički napredak i uključivanje novih funkcija i inovacija u usluge obrade podataka.

2. Otvorene specifikacije interoperabilnosti i usklađene norme za interoperabilnost usluga obrade podataka na odgovarajući način odgovaraju na:

(a)	aspekte interoperabilnosti u oblaku koji se odnose na interoperabilnost prometa podataka, sintaktičku interoperabilnost, semantičku interoperabilnost podataka, interoperabilnost u pogledu ponašanja te interoperabilnost politike;

(b)	aspekte prenosivosti podataka u oblaku koji se odnose na sintaktičku prenosivost podataka, semantičku prenosivost podataka i prenosivost podatkovnih politika;

(c)	aspekte aplikacija u oblaku koji se odnose na sintaktičku prenosivost aplikacija, prenosivost uputa za aplikacije, prenosivost metapodataka aplikacija, prenosivost u pogledu ponašanja aplikacija te prenosivost politika aplikacija.

3. Otvorene specifikacije interoperabilnosti moraju biti u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) br. 1025/2012.

4. Nakon što uzme u obzir relevantne međunarodne i europske norme i inicijative za samoregulaciju, Komisija može, u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012, zatražiti od jedne europske organizacije za normizaciju ili više njih da izrade usklađene norme koje ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavcima 1. i 2. ovog članka.

5. Komisija provedbenim aktima može donijeti zajedničke specifikacije utemeljene na otvorenim specifikacijama interoperabilnosti koje obuhvaćaju sve bitne zahtjeve utvrđene u stavcima 1. i 2.

6. Pri izradi nacrta provedbenog akta iz stavka 5. ovog članka Komisija uzima u obzir stajališta relevantnih nadležnih tijela iz članka 37. stavka 5. točke (h) i drugih relevantnih tijela ili stručnih skupina te se na odgovarajući način savjetuje sa svim relevantnim dionicima.

7. Ako država članica smatra da zajednička specifikacija ne ispunjava u potpunosti bitne zahtjeve utvrđene u stavcima 1. i 2., ona o tome obavješćuje Komisiju dostavljanjem detaljnog objašnjenja. Komisija ocjenjuje to detaljno pojašnjenje te može, ako je to primjereno, izmijeniti provedbeni akt kojim se utvrđuje dotična zajednička specifikacija.

8. Za potrebe članka 30. stavka 3. Komisija provedbenim aktima objavljuje upućivanja na usklađene norme i zajedničke specifikacije za interoperabilnost usluga obrade podataka u Unijinu središnjem repozitoriju normi za interoperabilnost usluga obrade podataka.

9. Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

Članak 36.

Bitni zahtjevi u pogledu pametnih ugovora za izvršavanje sporazumâ o dijeljenju podataka

1. Prodavatelj aplikacije u kojoj se koriste pametni ugovori ili, ako takav prodavatelj ne postoji, osoba čija trgovačka, poslovna ili profesionalna djelatnost uključuje uvođenje pametnih ugovora za druge u kontekstu izvršavanja sporazuma o stavljanju podataka na raspolaganje ili njegova dijela osigurava da ti pametni ugovori ispunjavaju sljedeće bitne zahtjeve:

(a)	stabilnost i kontrola pristupa radi osiguravanja da je pametni ugovor osmišljen tako da omogućuje mehanizme kontrole pristupa i vrlo visok stupanj stabilnosti kako bi se izbjegle funkcionalne pogreške i postigla otpornost na manipulaciju trećih strana;

(b)

sigurno okončanje i prekid radi osiguravanja da postoji mehanizam za okončanje kontinuiranog izvršavanja transakcija i da pametni ugovor uključuje interne funkcije kojima se ugovor može vratiti na početne postavke ili mu se može narediti da zaustavi ili prekine izvršavanje operacije, a posebno kako bi se izbjegla buduća slučajna izvršenja;

(c)

arhiviranje i kontinuitet podataka radi osiguravanja, u okolnostima u kojima se pametni ugovor mora raskinuti ili obustaviti, da postoji mogućnost za arhiviranje podataka o transakcijama, logike pametnog ugovora i koda radi vođenja evidencije o prijašnjim operacijama provedenima na podacima (mogućnost revizije);

(d)	kontrola pristupa radi osiguravanja da je pametni ugovor zaštićen strogim mehanizmima kontrole pristupa na razini upravljanja i na razini pametnih ugovora; i

(e)	dosljednost radi osiguravanja dosljednosti s uvjetima sporazuma o dijeljenju podataka koji se izvršava pametnim ugovorom.

2. Prodavatelj pametnog ugovora ili, ako takav prodavatelj ne postoji, osoba čija trgovačka, poslovna ili profesionalna djelatnost uključuje uvođenje pametnih ugovora za druge u kontekstu izvršavanja sporazuma o stavljanju podataka na raspolaganje ili njegova dijela provodi ocjenjivanje sukladnosti u cilju ispunjenja bitnih zahtjeva utvrđenih u stavku 1. te, nakon ispunjenja tih zahtjeva, izdaje EU izjavu o sukladnosti.

3. Sastavljanjem EU izjave o sukladnosti prodavatelj aplikacije u kojoj se koriste pametni ugovori ili, ako takav prodavatelj ne postoji, osoba čija trgovačka, poslovna ili profesionalna djelatnost uključuje uvođenje pametnih ugovora za druge u kontekstu izvršavanja sporazuma o stavljanju podataka na raspolaganje ili njegova dijela odgovorni su za usklađenost s bitnim zahtjevima utvrđenima u stavku 1.

4. Smatra se da pametni ugovor koji udovoljava usklađenim normama ili njihovim relevantnim dijelovima, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, ispunjava bitne zahtjeve utvrđene u stavka 1. u mjeri u kojoj su ti zahtjevi obuhvaćeni takvim usklađenim normama ili njihovim dijelovima.

5. Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 traži od jedne europske organizacije za normizaciju ili više njih da izrade usklađene norme koje ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka.

6. Komisija može provedbenim aktima donijeti zajedničke specifikacije koje obuhvaćaju neke od bitnih zahtjeva utvrđenih u stavku 1. ili sve takve zahtjeve ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

i.	zahtjev nije prihvaćen;

ii.	usklađene norme koje se odnose na taj zahtjev nisu dostavljene u roku određenom u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012; ili

iii.	usklađene norme nisu u skladu sa zahtjevom; i

(b)	upućivanje na usklađene norme koje obuhvaćaju relevantne bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka nije objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 niti se objava takvog upućivanja očekuje u razumnom roku.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

7. Prije izrade nacrta provedbenog akta iz stavka 6. ovog članka Komisija obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 da smatra da su uvjeti iz stavka 6. ovog članka ispunjeni.

8. Pri izradi nacrta provedbenog akta iz stavka 6. Komisija uzima u obzir savjete EDIB-a i stajališta drugih relevantnih tijela ili stručnih skupina te se na odgovarajući način savjetuje sa svim relevantnim dionicima.

9. Smatra se da prodavatelj pametnog ugovora ili, ako takav prodavatelj ne postoji, osoba čija trgovačka, poslovna ili profesionalna djelatnost uključuje uvođenje pametnih ugovora za druge u kontekstu izvršavanja sporazuma o stavljanju podataka na raspolaganje ili njegova dijela koji udovoljava zajedničkim specifikacijama utvrđenima provedbenim aktima iz stavka 6. ili njihovim dijelovima ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. u mjeri u kojoj su ti zahtjevi obuhvaćeni takvim zajedničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima.

10. Ako europska organizacija za normizaciju usvoji usklađenu normu te je predloži Komisiji u svrhu objavljivanja upućivanja na tu usklađenu normu u Službenom listu Europske unije, Komisija ocjenjuje usklađenu normu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012. Ako se u Službenom listu Europske unije objavi upućivanje na usklađenu normu, Komisija stavlja izvan snage provedbene akte iz stavka 6. ovog članka ili njihove dijelove koji obuhvaćaju iste bitne zahtjeve kao što su oni obuhvaćeni tom usklađenom normom.

11. Ako država članica smatra da zajednička specifikacija ne ispunjava u potpunosti bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1., ona o tome obavješćuje Komisiju dostavljanjem detaljnog objašnjenja. Komisija ocjenjuje to detaljno objašnjenje te može, ako je to primjereno, izmijeniti provedbeni akt kojim se utvrđuje dotična zajednička specifikacija.

POGLAVLJE IX.

PROVEDBA I IZVRŠAVANJE

Članak 37.

Nadležna tijela i koordinatori podataka

1. Svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela koja će biti odgovorna za primjenu i izvršavanje ove Uredbe (nadležna tijela). Države članice mogu osnovati jedno ili više novih tijela ili se mogu osloniti na postojeća tijelima.

2. Ako država članica imenuje više nadležnih tijela, među njima imenuje koordinatora podataka kako bi olakšala suradnju među nadležnim tijelima i pomogla subjektima obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na primjenu i izvršavanje. Nadležna tijela surađuju međusobno pri izvršavanju svojih zadaća i ovlasti koje su im dodijeljene na temelju stavka 5.

3. Nadzorna tijela odgovorna za praćenje primjene Uredbe (EU) 2016/679 odgovorna su za praćenje primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se to odnosi na zaštitu osobnih podataka. Poglavlja VI. i VII. Uredbe (EU) 2016/679 primjenjuju se mutatis mutandis.

Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se ona odnosi na Komisiju, Europsku središnju banku ili tijela Unije. Ako je to relevantno, članak 62. Uredbe (EU) 2018/1725 primjenjuje se mutatis mutandis.

Zadaće i ovlasti nadzornih tijela iz ovog stavka izvršavaju se s obzirom na obradu osobnih podataka.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka:

(a)	u vezi s posebnim sektorskim pitanjima pristupa podacima i uporabe podataka povezanima s primjenom ove Uredbe poštuje se nadležnost sektorskih tijela;

(b)	nadležno tijelo odgovorno za primjenu i izvršavanje članaka od 23. do 31. te članaka 34. i 35. mora imati iskustvo u području podataka i elektroničkim komunikacijskim uslugama.

5. Države članice osiguravaju da su zadaće i ovlasti nadležnih tijela jasno definirane i da uključuju:

(a)	promicanje podatkovne pismenosti i informiranje korisnika i subjekata obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe o pravima i obvezama koji se na njoj temelje;

(b)

rješavanje pritužaba koje proizlaze iz navodnih povreda ove Uredbe, među ostalim u vezi s poslovnim tajnama, i istraživanje predmeta pritužaba, u mjeri u kojoj je to primjereno, te redovito obavješćivanje podnositelja pritužaba, ako je to relevantno u skladu s nacionalnim pravom, o napretku i ishodu istrage, i to u razumnom roku, posebno ako je potrebna daljnja istraga ili koordinacija s drugim nadležnim tijelom;

(c)	provedbu istraga o pitanjima koja se odnose na primjenu ove Uredbe, među ostalim na temelju informacija primljenih od drugog nadležnog tijela ili drugog tijela javne vlasti;

(d)	izricanje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih financijskih sankcija koje mogu uključivati periodične sankcije i sankcije s retroaktivnim učinkom, ili pokretanje sudskih postupaka radi izricanja novčanih kazni;

(e)	praćenje tehnološkog i relevantnog komercijalnog razvoja koji je važan za stavljanje podataka na raspolaganje i njihovu uporabu;

(f)

suradnju s nadležnim tijelima drugih država članica i, ako je relevantno, s Komisijom ili EDIB-om, radi osiguravanja dosljedne i učinkovite primjene ove Uredbe, među ostalim i razmjene svih relevantnih informacija elektroničkim putem, bez nepotrebne odgode, među ostalim i u pogledu stavka 10. ovog članka;

(g)

suradnju s relevantnim nadležnim tijelima odgovornima za provedbu drugih pravnih akata Unije ili nacionalnih pravnih akata, među ostalim i s tijelima nadležnima u području podataka i za elektroničke komunikacijske usluge, s nadzornim tijelom odgovornim za praćenje primjene Uredbe (EU) 2016/679 ili sa sektorskim tijelima, kako bi se osiguralo dosljedno izvršavanje ove Uredbe u odnosu na drugo pravo Unije i nacionalno pravo;

(h)	suradnju s relevantnim nadležnim tijelima kako bi se osiguralo dosljedno izvršavanje članaka od 23. do 31. te članaka 34. i 35. u odnosu na drugo pravo Unije i samoregulaciju koji se primjenjuju na pružatelje usluga obrade podataka;

(i)	osiguravanje da se naknade za promjenu ukinu u skladu s člankom 29.;

(j)	razmatranje zahtjeva za podatke podnesenih na temelju poglavlja V.

Ako je imenovan, koordinator podataka olakšava suradnju iz prvog podstavka točaka (f), (g) i (h) i pomaže nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

6. Koordinator podataka, ako je takvo nadležno tijelo imenovano:

(a)	djeluje kao jedinstvena kontaktna točka za sva pitanja povezana s primjenom ove Uredbe;

(b)	osigurava da su na internetu javno dostupni zahtjevi za stavljanje podataka na raspolaganje koje su podnijela tijela javnog sektora u slučaju iznimne potrebe iz poglavlja V. i promiče dobrovoljne sporazume o dijeljenju podataka između tijelâ javnog sektora i imateljâ podataka;

(c)	jednom godišnje obavješćuje Komisiju o odbijanjima o kojima je obaviješteno na temelju članka 4. stavaka 2. i 8. te članka 5. stavka 11.

7. Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima nadležnih tijela te o njihovim zadaćama i ovlastima te, ako je to primjenjivo, o nazivu odnosno imenu koordinatora podataka. Komisija vodi javni registar tih tijela.

8. Pri obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih ovlasti u skladu s ovom Uredbom nadležna tijela nepristrana su i nisu pod vanjskim utjecajem, bilo izravnim ili neizravnim, te ne traže niti primaju upute u pogledu pojedinačnih slučajeva od nijednog drugog tijela javne vlasti odnosno nijedne privatne strane.

9. Države članice osiguravaju da nadležna tijela raspolažu dostatnim ljudskim i tehničkim resursima i relevantnim stručnim znanjem za djelotvorno obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

10. Subjekti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe podliježu nadležnosti države članice u kojoj imaju poslovni nastan. Ako subjekt ima poslovni nastan u više država članica, smatra se da je u nadležnosti države članice u kojoj ima glavni poslovni nastan, odnosno u kojoj ima mjesto poslovanja ili registrirano sjedište iz kojeg se obavljaju glavne financijske funkcije i operativna kontrola.

11. Svi subjekti koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i koji stavljaju povezane proizvode na raspolaganje ili nude usluge u Uniji, a nemaju poslovni nastan u Uniji, moraju imenovati pravnog zastupnika u jednoj od država članica.

12. Za potrebe osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom subjekt obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe koji stavlja povezane proizvode na raspolaganje ili nudi usluge u Uniji ovlašćuje pravnog zastupnika kako bi se osim tom subjektu ili umjesto njemu nadzorna tijela obraćala tom pravnom zastupniku u vezi sa svim pitanjima povezanima s tim subjektom. Taj pravni zastupnik surađuje s nadležnim tijelima i na zahtjev im pruža sveobuhvatan prikaz mjera i radnji koje je poduzeo subjekt koji je obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe i koji stavlja povezane proizvode na raspolaganje ili nudi usluge u Uniji kako bi osigurao usklađenost s ovom Uredbom.

13. Smatra se da je subjekt koji je obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe i koji stavlja povezane proizvode na raspolaganje ili nudi usluge u Uniji u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov pravni zastupnik. Imenovanjem pravnog zastupnika od strane takvog subjekta ne dovode se u pitanje odgovornost takvog subjekta i bilo kakvi pravni postupci koji bi mogli biti pokrenuti protiv takvog subjekta. Dok subjekt ne imenuje pravnog zastupnika u skladu s ovim člankom u nadležnosti je svih država članica, ako je to primjenjivo, za potrebe osiguravanja primjene i izvršavanja ove Uredbe. Svako nadležno tijelo može izvršavati svoju nadležnost, među ostalim izricanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija, pod uvjetom da subjekt nije predmetom drugog postupka izvršavanja na temelju ove Uredbe, koji vodi drugo nadležno tijelo zbog istih činjenica.

14. Nadležna tijela ovlaštena su od korisnika, imatelja podataka ili primatelja podataka, ili njihovih pravnih zastupnika, koji su u nadležnosti njihove države članice zatražiti sve informacije potrebne za provjeru usklađenosti s ovom Uredbom. Svaki zahtjev za informacije mora biti razmjeran izvršenju povezane zadaće i obrazložen.

15. Ako nadležno tijelo u jednoj državi članici traži pomoć ili mjere izvršavanja od nadležnog tijela u drugoj državi članici, ono podnosi obrazložen zahtjev. Nadležno tijelo po primitku takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja odgovor u kojem navodi koje su radnje poduzete ili se planiraju poduzeti.

16. Nadležna tijela poštuju načela povjerljivosti i čuvanja profesionalne i poslovne tajne te štite osobne podatke u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Sve informacije razmijenjene u kontekstu zahtjeva za pomoć i pružene u skladu s ovim člankom smiju se upotrebljavati samo u vezi s onim pitanjem za koje su zatražene.

Članak 39.

Pravo na djelotvoran pravni lijek

1. Neovisno o pravnim sredstvima u upravnom ili izvansudskom postupku, svaka pogođena fizička i pravna osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek u odnosu na pravno obvezujuće odluke koje su donijela nadležna tijela.

2. Ako nadležno tijelo ne postupi na temelju pritužbe, svaka pogođena fizička i pravna osoba, u skladu s nacionalnim pravom, ima pravo na djelotvoran pravni lijek ili pristup preispitivanju koje provodi nepristrano tijelo s odgovarajućim stručnim znanjem.

3. Postupci na temelju ovog članka pokreću se pred sudovima države članice nadležnog tijela protiv kojeg se pravno sredstvo podnosi pojedinačno ili, ako je to relevantno, kolektivno putem zastupnikâ jedne fizičke ili pravne osobe ili više njih.

whereas

keyboard_tab Data Act 2023/2854 HR

Data Act 2023/2854 HR