search


keyboard_tab EIDAS 2014/0910 HR

BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2014/0910 HR cercato: 'što' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl


just index što:


whereas što:


definitions:


cloud tag: and the number of total unique words without stopwords is: 721

 

Članak 6.

Uzajamno priznavanje

1.   Kada se prema nacionalnom pravu ili nacionalnom administrativnom praksom zahtijeva elektronička identifikacija pomoću sredstva elektroničke identifikacije i autentikacije radi pristupa usluzi koju tijelo javnog sektora pruža online u jednoj državi članici, sredstvo elektroničke identifikacije izdano u drugoj državi članici priznaje se u prvoj državi članici za potrebe prekogranične autentikacije na tu uslugu online, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

sredstvo elektroničke identifikacije izdano je u okviru sustava elektroničke identifikacije koji je uvršten na popis koji je objavila Komisija na temelju članka 9.;

(b)

razina sigurnosti tih sredstava elektroničke identifikacije odgovara razini sigurnosti koja je jednaka ili viša od razine sigurnosti koju zahtijeva nadležno tijelo javnog sektora radi pristupa toj usluzi online u prvoj državi članici ili viša od te razine, pod uvjetom da razina sigurnosti tih sredstava elektroničke identifikacije odgovara značajnoj ili visokoj razini sigurnosti;

(c)

odgovarajuće tijelo javnog sektora primjenjuje značajnu ili visoku razinu sigurnosti u odnosu na pristupanje toj usluzi online.

Takvo priznavanje mora uslijediti najkasnije 12 mjeseci nakon što Komisija objavi popis iz prvog podstavka točke (a).

2.   Sredstvo elektroničke identifikacije koje se izdaje u okviru sustava elektroničke identifikacije uvrštenog na popis koji je objavila Komisija na temelju članka 9. i koji odgovara niskoj razini sigurnosti, tijela javnog sektora mogu priznati za potrebe prekogranične autentikacije na uslugu koju ta tijela pružaju online.

Članak 11.

Odgovornost

1.   Država članica koja provodi prijavljivanje odgovorna je za štetu koja je namjerno ili nepažnjom prouzročena svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi nepoštovanjem obveza pri prekograničnoj transakciji prema članku 7. točkama (d) i (f).

2.   Strana koja izdaje sredstva elektroničke identifikacije odgovara za štetu koja je namjerno ili nepažnjom prouzročena svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi nepoštovanjem obveza pri prekograničnoj transakciji iz članka 7. točke (e).

3.   Strana koja provodi postupak autentikacije odgovorna je za štetu koja je namjerno ili nepažnjom prouzročena svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi nepoštovanjem obveze osiguravanja ispravne provedbe autentikacije iz članka 7. točke (f) pri prekograničnoj transakciji.

4.   Stavci 1., 2. i 3. primjenjuju se u skladu s nacionalnim pravilima o odgovornosti.

5.   Stavci 1., 2. i 3. ne dovode u pitanje odgovornost prema nacionalnom pravu stranaka transakcije u kojoj se koriste sredstva elektroničke identifikacije obuhvaćena sustavom elektroničke identifikacije prijavljenim na temelju članka 9. stavka 1.

Članak 13.

Odgovornost i teret dokaza

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., pružatelji usluga povjerenja odgovorni su za štetu koja je namjerno ili nepažnjom prouzročena svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi zbog nepoštovanja obveza prema ovoj Uredbi.

Teret dokazivanja namjere ili nepažnje nekvalificiranog pružatelja usluga povjerenja je na fizičkoj ili pravnoj osobi koja zahtijeva naknadu štete iz prvog podstavka.

Namjera ili nepažnja kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja pretpostavlja se, osim ako kvalificirani pružatelj usluga povjerenja dokaže da je šteta iz prvog podstavka nastala bez namjere ili nepažnje tog kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja.

2.   U slučaju kada pružatelji usluga povjerenja propisno i unaprijed obavijeste svoje korisnike o ograničenjima pri korištenju uslugama koje pružaju i kada su ta ograničenja prepoznatljiva za treće strane, pružatelji usluga povjerenja ne odgovaraju za štete koje nastanu zbog korištenja uslugama kojim se prekoračuju naznačena ograničenja.

3.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se u skladu s nacionalnim pravilima o odgovornosti.

Članak 17.

Nadzorno tijelo

1.   Države članice određuju nadzorno tijelo s poslovnim nastanom na njihovom državnom području ili, prema uzajamnom dogovoru s drugom državom članicom, nadzorno tijelo s poslovnim nastanom u toj drugoj državi članici. To tijelo je odgovorno za zadaće nadzora u državi članici koja ga određuje.

Nadzornim se tijelima dodjeljuju potrebne ovlasti i odgovarajuća sredstva za obavljanje njihovih zadaća.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o nazivima i adresama svojih nadzornih tijela koja su odredile.

3.   Uloga nadzornog tijela jest sljedeća:

(a)

da nadzire kvalificirane pružatelje usluga povjerenja s poslovnim nastanom na državnom području države članice koja ga određuje kako bi se osiguralo, putem prethodnih (ex ante) i naknadnih (ex post) aktivnosti nadzora, da ti kvalificirani pružatelji usluga povjerenja i kvalificirane usluge povjerenja koje oni pružaju ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi;

(b)

da, prema potrebi, poduzima mjere u odnosu na nekvalificirane pružatelje usluga povjerenja s poslovnim nastanom na državnom području države članice koja ga određuje, putem naknadnih (ex post) aktivnosti nadzora, kada primi obavijest da ti nekvalificirani pružatelji usluga povjerenja ili usluge povjerenja koje oni pružaju navodno ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

4.   Za potrebe stavka 3. i podložno u njemu predviđenim ograničenjima, zadaće nadzornog tijela posebno uključuju:

(a)

suradnju s drugim nadzornim tijelima i pružanje pomoći tim tijelima u skladu s člankom 18.;

(b)

analiziranje izvješćâ o ocjenjivanju sukladnosti iz članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1.;

(c)

obavješćivanje drugih nadzornih tijela i javnosti o povredama sigurnosti ili gubitku cjelovitosti u skladu s člankom 19. stavkom 2.;

(d)

izvješćivanje Komisije o svojim glavnim aktivnostima u skladu sa stavkom 6. ovog članka;

(e)

obavljanje revizija ili zahtijevanje od tijela za ocjenjivanje sukladnosti da provede ocjenjivanje sukladnosti kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja u skladu s člankom 20. stavkom 2.;

(f)

suradnju s tijelima za zaštitu podataka, a posebice obavješćujući ih, bez odgađanja, o rezultatima revizija kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja, u slučaju kada se čini da je došlo do povrede pravila o zaštiti osobnih podataka;

(g)

dodjeljivanje kvalificiranog statusa pružateljima usluga povjerenja i uslugama koje oni pružaju i ukidanje tog statusa u skladu s člancima 20. i 21.;

(h)

obavješćivanje tijela odgovornog za nacionalni pouzdani popis iz članka 22. stavka 3. o odlukama o dodjeljivanju ili ukidanju kvalificiranog statusa, osim ako je to tijelo ujedno i nadzorno tijelo;

(i)

provjeravanje postojanja i pravilne primjene odredaba o planovima prekida u slučajevima kada kvalificirani pružatelj usluga povjerenja prekine svoje aktivnosti, uključujući način na koji se održava dostupnost informacija u skladu s člankom 24. stavkom 2. točkom (h);

(j)

zahtijevanje od pružatelja usluga povjerenja da otklone svako nepoštovanje zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi.

5.   Države članice mogu od nadzornog tijela zahtijevati da uspostavi, održava i ažurira infrastrukturu povjerenja u skladu s uvjetima prema nacionalnom pravu.

6.   Svako nadzorno tijelo Komisiji do 31. ožujka svake godine dostavlja izvješće o svojim glavnim aktivnostima u prethodnoj kalendarskoj godini, zajedno sa sažetkom obavijesti o povredama koje je primilo od pružatelja usluga povjerenja u skladu s člankom 19. stavkom 2.

7.   Komisija stavlja na raspolaganje državama članicama godišnje izvješće iz stavka 6.

8.   Komisija može provedbenim aktima utvrditi oblike i postupke izvješća iz stavka 6. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 2.

Članak 18.

Uzajamna pomoć

1.   Nadzorna tijela surađuju s ciljem razmjenjivanja dobre prakse.

Nadzorno tijelo, po primitku obrazloženog zahtjeva drugog nadzornog tijela, tom tijelu pruža pomoć kako bi se aktivnosti nadzornih tijela mogle provoditi na dosljedan način. Uzajamna pomoć može posebno obuhvaćati zahtjeve za informacijama i nadzorne mjere, kao što su zahtjevi za provođenje kontrola koje se odnose na izvješća o ocjenjivanju sukladnosti, kako je navedeno u člancima 20. i 21.

2.   Nadzorno tijelo kojemu je upućen zahtjev za pomoć može odbiti taj zahtjev zbog bilo kojeg od sljedećih razloga:

(a)

nadzorno tijelo nije nadležno za pružanje tražene pomoći;

(b)

tražena pomoć nije razmjerna aktivnostima nadzora nadzornog tijela koje se provode u skladu s člankom 17.;

(c)

pružanje tražene pomoći ne bi bilo u skladu s ovom Uredbom.

3.   Prema potrebi, države članice mogu ovlastiti svoja nadzorna tijela da provode zajedničke istrage u kojima sudjeluje osoblje nadzornih tijela iz drugih država članica. Dogovore i postupke za takva zajednička djelovanja dogovaraju i uspostavljaju dotične države članice u skladu sa svojim nacionalnim pravima.

Članak 19.

Sigurnosni zahtjevi primjenjivi na pružatelje usluga povjerenja

1.   Kvalificirani i nekvalificirani pružatelji usluga povjerenja poduzimaju odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere za upravljanje rizicima koji prijete sigurnosti usluga povjerenja koje oni pružaju. Uzimajući u obzir najnovija tehnološka rješenja, tim se mjerama osigurava da razina sigurnosti odgovara stupnju rizika. Posebno se poduzimaju mjere za sprečavanje i smanjivanje utjecaja sigurnosnih incidenata te za obavješćivanje dionika o neželjenim učincima bilo kakvih incidenata te vrste.

2.   Kvalificirani i nekvalificirani pružatelji usluga povjerenja obavješćuju, bez odgađanja, ali u svakom slučaju u roku od 24 sata od saznanja za iste, nadzorno tijelo i, prema potrebi, druga odgovarajuća tijela, kao što je nadležno nacionalno tijelo za sigurnost informacija ili tijelo za zaštitu podataka, o svakoj povredi sigurnosti ili gubitku cjelovitosti koji imaju značajan utjecaj na pruženu uslugu povjerenja ili u njoj sadržane osobne podatke.

Ako je izgledno da bi povreda sigurnosti ili gubitak cjelovitosti mogli nepovoljno utjecati na fizičku ili pravnu osobu kojoj su pružene usluge povjerenja, pružatelj usluga povjerenja o povredi ili gubitku cjelovitosti bez odgađanja obavješćuje i tu fizičku ili pravnu osobu.

Prema potrebi, posebno ako se povreda sigurnosti ili gubitak cjelovitosti odnosi na dvije države članice ili više njih, prijavljeno nadzorno tijelo obavješćuje nadzorna tijela u drugim državama članicama na koje se to odnosi i ENISA-u.

Prijavljeno nadzorno tijelo obavješćuje javnost ili zahtijeva od pružatelja usluga povjerenja da to učini ako utvrdi da je otkrivanje povrede sigurnosti ili gubitka cjelovitosti u javnom interesu.

3.   Nadzorno tijelo jednom godišnje dostavlja ENISA-i sažetak obavijesti o povredi sigurnosti i gubitku cjelovitosti koje je primilo od pružateljâ usluga povjerenja.

4.   Komisija može provedbenim aktima:

(a)

podrobnije odrediti mjere iz stavka 1.; i

(b)

odrediti oblike i postupke, uključujući rokove, primjenjive za potrebe stavka 2.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 2.

ODJELJAK 3.

Kvalificirane usluge povjerenja

Članak 20.

Nadzor kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja

1.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti obavlja reviziju pružatelja kvalificiranih usluga povjerenja o njihovu trošku i najmanje svaka 24 mjeseca. Svrha revizija sastoji se u potvrđivanju da kvalificirani pružatelji usluga povjerenja i kvalificirane usluge povjerenja koje oni pružaju ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. Kvalificirani pružatelji usluga povjerenja nadzornom tijelu podnose izvješće o ocjenjivanju sukladnosti u roku od tri radna dana od njegova primitka.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., nadzorno tijelo može u bilo kojem trenutku obaviti reviziju ili zahtijevati od tijela za ocjenjivanje sukladnosti da obavi ocjenjivanje sukladnosti pružatelja kvalificiranih usluga povjerenja, o trošku tih pružatelja usluga povjerenja, kako bi potvrdilo da pružatelji usluga povjerenja i kvalificirane usluge povjerenja koje oni pružaju ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. U slučaju kada se čini da je došlo do povrede pravila o zaštiti osobnih podataka, nadzorno tijelo obavješćuje tijela za zaštitu podataka o rezultatima svojih revizija.

3.   U slučaju kada nadzorno tijelo zahtijeva od pružatelja kvalificiranih usluga povjerenja da otkloni bilo kakvo nepoštovanje zahtjeva prema ovoj Uredbi i kada pružatelj usluge ne postupi u skladu s tim zahtjevom, te ako je to primjenjivo i u roku koji odredi nadzorno tijelo, nadzorno tijelo može, posebno uzimajući u obzir opseg, trajanje i posljedice tog nepoštovanja, ukinuti kvalificirani status tog pružatelja usluge ili obuhvaćene usluge koju on pruža te može za potrebe ažuriranja pouzdanih popisa iz članka 22. stavka 1. obavijestiti tijelo iz članka 22. stavka 3. Nadzorno tijelo obavješćuje kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja o ukidanju njegova kvalificiranog statusa ili kvalificiranog statusa dotične usluge.

4.   Komisija može provedbenim aktima utvrditi referentne brojeve sljedećih normi:

(a)

akreditacije tijela za ocjenu sukladnosti i za izvješće o ocjenjivanju sukladnosti iz stavka 1.;

(b)

pravila revizije prema kojima će tijela za ocjenjivanje sukladnosti provoditi ocjenjivanje sukladnosti kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja kako je navedeno u stavku 1.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 2.

Članak 21.

Početak pružanja kvalificirane usluge povjerenja

1.   Ako pružatelji usluga povjerenja bez kvalificiranog statusa namjeravaju započeti s pružanjem kvalificiranih usluga povjerenja, oni nadzornom tijelu podnose prijavu o svojoj namjeri zajedno s izvješćem o ocjenjivanju sukladnosti koje je izdalo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti.

2.   Nadzorno tijelo provjerava je li pružatelj usluga povjerenja sukladan odnosno jesu li usluge povjerenja koje on pruža sukladne sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i posebno sa zahtjevima za kvalificirane pružatelje usluga povjerenja i za kvalificirane usluge povjerenja koje oni pružaju.

Ako nadzorno tijelo zaključi da su pružatelj usluga povjerenja i usluge povjerenja koje on pruža sukladni zahtjevima iz prvog podstavka, nadzorno tijelo odobrava kvalificirani status pružatelju usluga povjerenja i uslugama povjerenja koje on pruža te obavješćuje tijelo iz članka 22. stavka 3. u svrhu ažuriranja pouzdanih popisa iz članka 22. stavka 1., najkasnije tri mjeseca nakon prijave u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

Ako provjera nije dovršena u roku od tri mjeseca od obavješćivanja, nadzorno tijelo o tome obavješćuje pružatelja usluga povjerenja, navodeći razloge za kašnjenje i rok do kojeg provjera mora biti dovršena.

3.   Pružatelji kvalificiranih usluga povjerenja mogu početi pružati kvalificiranu uslugu povjerenja nakon što kvalificirani status bude naznačen na pouzdanim popisima iz članka 22. stavka 1.

4.   Komisija može provedbenim aktima utvrditi oblike i postupke za potrebe stavaka 1. i 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 2.

Članak 23.

EU znak pouzdanosti za kvalificirane usluge povjerenja

1.   Nakon što kvalificirani status iz članka 21. stavka 2. drugog podstavka bude naznačen na popisu pružatelja usluga povjerenja iz članka 22. stavka 1., pružatelji kvalificiranih usluga povjerenja mogu se koristiti EU znakom pouzdanosti kako bi na jednostavan, prepoznatljiv i jasan način naznačili kvalificirane usluge povjerenja koje pružaju.

2.   Pri korištenju EU znakom pouzdanosti za kvalificirane usluge povjerenja iz stavka 1. kvalificirani pružatelji usluga povjerenja osiguravaju da na njihovim mrežnim stranicama bude dostupna poveznica na odgovarajući popis pružatelja usluga povjerenja.

3.   Komisija do 1. srpnja 2015. provedbenim aktima propisuje specifikacije u odnosu na oblik te posebno izgled, sastav, veličinu i dizajn EU znaka pouzdanosti za kvalificirane usluge povjerenja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 48. stavka 2.

Članak 25.

Pravni učinci elektroničkih potpisa

1.   Elektroničkom potpisu se kao dokazu u sudskim postupcima ne smiju uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjava sve zahtjeve za kvalificirani elektronički potpis.

2.   Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis.

3.   Kvalificirani elektronički potpis koji se temelji na kvalificiranom certifikatu izdanom u jednoj državi članici priznaje se kao kvalificirani elektronički potpis u svim ostalim državama članicama.

Članak 35.

Pravni učinci elektroničkih pečata

1.   Elektroničkom pečatu se kao dokazu u sudskim postupcima ne smiju uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjava sve zahtjeve za kvalificirani elektronički pečat.

2.   Za kvalificirani elektronički pečat predmnijeva se cjelovitost podataka i točnost izvora podataka s kojima je kvalificirani elektronički pečat povezan.

3.   Kvalificirani elektronički pečat koji se temelji na kvalificiranom certifikatu izdanom u jednoj državi članici priznaje se kao kvalificirani elektronički pečat u svim ostalim državama članicama.

Članak 41.

Pravni učinak elektroničkih vremenskih žigova

1.   Elektroničkom vremenskom žigu se kao dokazu u sudskim postupcima ne smiju uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjava sve zahtjeve kvalificiranog elektroničkog vremenskog žiga.

2.   Za kvalificirani elektronički vremenski žig predmnijeva se točnost datuma i vremena koje pokazuje te cjelovitost podataka s kojima su datum i vrijeme povezani.

3.   Kvalificirani elektronički vremenski žig izdan u jednoj državi članici priznaje se kao kvalificirani elektronički vremenski žig u svim državama članicama.

Članak 43.

Pravni učinak usluge elektroničke preporučene dostave

1.   Podacima poslanima i primljenima uporabom usluge elektroničke preporučene dostave ne smije se kao dokazima u sudskim postupcima uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što su oni u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjavaju sve zahtjeve kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave.

2.   Za podatke poslane i primljene uporabom kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave predmnijeva se cjelovitost podataka, slanje tih podataka od strane identificiranog pošiljatelja, njihov primitak od strane identificiranog primatelja te točnost datuma i vremena slanja i primitka podataka kako su naznačeni kvalificiranom uslugom elektroničke preporučene dostave.

Članak 46.

Pravni učinci elektroničkih dokumenata

Elektroničkom dokumentu se kao dokazu u sudskim postupcima ne smiju uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku.

POGLAVLJE V.

DELEGIRANJA OVLASTI I PROVEDBENE ODREDBE

Članak 51.

Prijelazne mjere

1.   Sredstva za sigurnu izradu potpisa čija je sukladnost utvrđena u skladu s člankom 3. stavkom 4. Direktive 1999/93/EZ smatraju se kvalificiranim sredstvima za izradu elektroničkih potpisa prema ovoj Uredbi.

2.   Kvalificirani certifikati izdani fizičkim osobama prema Direktivi 1999/93/EZ smatraju se kvalificiranim certifikatima za elektroničke potpise prema ovoj Uredbi do njihova isteka.

3.   Pružatelj usluga certificiranja koji izdaje kvalificirane certifikate u skladu s Direktivom 1999/93/EZ podnosi izvješće o ocjenjivanju sukladnosti nadzornom tijelu što je prije moguće, no najkasnije do 1. srpnja 2017. Do podnošenja takvog izvješća o ocjenjivanju sukladnosti i dovršetka ocjenjivanja od strane nadzornog tijela taj se pružatelj usluga certificiranja smatra kvalificiranim pružateljem usluga povjerenja prema ovoj Uredbi.

4.   Ako pružatelj usluga certificiranja koji izdaje kvalificirane certifikate prema Direktivi 1999/93/EZ nadzornom tijelu ne podnese izvješće o ocjenjivanju sukladnosti u roku iz stavka 3., taj se pružatelj usluga certificiranja ne smatra kvalificiranim pružateljem usluga povjerenja prema ovoj Uredbi od 2. srpnja 2017.


whereas









keyboard_arrow_down