keyboard_tab EIDAS 2014/0910 HR

(13) Države članice bi i dalje trebale biti u mogućnosti koristiti se sredstvima za potrebe elektroničke identifikacije radi pristupa online uslugama ili uvoditi takva sredstva.

  također bi trebale moći odlučiti hoće li uključiti privatni sektor u pružanje tih sredstava.

  Države članice ne bi trebale biti obvezne Komisiji prijaviti svoje sustave elektroničke identifikacije.

  Države članice mogu birati hoće li Komisiji prijaviti sve sustave, pojedine sustave ili joj uopće neće prijaviti sustave elektroničke identifikacije koji se koriste na nacionalnoj razini za pristup barem javnim online uslugama ili specifičnim uslugama.

(21) Ovom bi se Uredbom također trebao uspostaviti opći pravni okvir za korištenje uslugama povjerenja.

  Međutim, njome se ne bi trebalo uvesti opću obvezu njihovog korištenja ili uvođenja pristupne točke za sve postojeće usluge povjerenja.

  Posebice, ona ne bi smjela obuhvaćati pružanje usluga koje se isključivo koriste unutar zatvorenih sustava među utvrđenom skupinom sudionika koji nemaju nikakav utjecaj na treće strane.

  Primjerice, sustavi uspostavljeni u poduzećima ili upravama javnih tijela radi upravljanja internim postupcima koji koriste usluge povjerenja ne bi trebali biti podložni zahtjevima ove Uredbe.

  Samo usluge povjerenja koje se pružaju javnosti i koje imaju učinke na treće strane trebale bi ispunjavati zahtjeve utvrđene u Uredbi.

  Ova Uredba ne bi trebala obuhvaćati ni aspekte koji se odnose na sklapanje i valjanost ugovorâ ili drugih pravnih obveza ako postoje zahtjevi vezani uz oblik utvrđeni nacionalnim pravom ili pravom Unije.

  Osim toga, ona ne bi trebala utjecati na nacionalne zahtjeve vezane uz oblik koji vrijede za javne registre, a posebno trgovačke registre i zemljišne knjige.

(30) Države članice trebale bi odrediti nadzorno tijelo ili nadzorna tijela za provedbu nadzornih aktivnosti prema ovoj Uredbi.

  Države članice također bi trebale moći odlučivati, na temelju uzajamnog dogovora s drugom državom članicom, o određivanju nadzornog tijela na državnom području te druge države članice.

(48) Iako je za osiguravanje uzajamnog priznavanja elektroničkih potpisa potrebna visoka razina sigurnosti, u posebnim slučajevima, kao na primjer u kontekstu Odluke Komisije 2009/767/EZ (10), elektronički potpisi s nižom razinom sigurnosne zaštite također bi trebali biti prihvaćeni.

(74) Radi osiguravanja pravne sigurnosti za tržišne operatore koji već koriste kvalificirane certifikate izdane fizičkim osobama u skladu s Direktivom 1999/93/EZ, potrebno je osigurati dovoljno dugo prijelazno razdoblje.

  Slično tome, trebalo bi uspostaviti prijelazne mjere za sredstva za sigurnu izradu potpisa, čija je sukladnost utvrđena u skladu s Direktivom 1999/93/EZ, kao i za pružatelje usluga certificiranja koji su izdali kvalificirane certifikate prije 1.

  srpnja 2016.

  Naposljetku, također je potrebno Komisiji osigurati sredstva za donošenje provedbenih akata i delegiranih akata prije tog datuma.