search


keyboard_tab Data Act 2023/2854 HR

BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2023/2854 HR cercato: 'drugim' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl


expand index drugim:


whereas drugim:


definitions:


cloud tag: and the number of total unique words without stopwords is: 1316

 

Članak 6.

Obveze trećih strana koje primaju podatke na zahtjev korisnika

1.   Treća strana obrađuje podatke koji su joj stavljeni na raspolaganje na temelju članka 5. samo u svrhe i pod uvjetima dogovorenima s korisnikom i podložno pravu Unije o zaštiti osobnih podataka i nacionalnom pravu o zaštiti osobnih podataka, uključujući prava ispitanika u mjeri u kojoj se to odnosi na osobne podatke. Treća strana briše podatke kad više nisu potrebni za dogovorenu svrhu, osim ako je drukčije dogovoreno s korisnikom u vezi s neosobnim podacima.

2.   Treća strana ne smije:

(a)

neopravdano otežavati ostvarivanje izborâ ili pravâ korisnika na temelju članka 5. i ovog članka, među ostalim i nuđenjem izborâ korisniku na način koji nije neutralan, ili prisiljavanjem korisnika, zavaravanjem korisnika ili manipuliranjem korisnikom, ili potkopavanjem ili narušavanjem autonomije, odlučivanja ili izborâ korisnika, među ostalim uz pomoć korisničkog digitalnog sučelja ili njegova dijela;

(b)

neovisno o članku 22. stavku 2. točkama (a) i (c) Uredbe (EU) 2016/679, upotrebljavati podatke koje primi za izradu profila, osim ako je to potrebno za pružanje usluge koju je zatražio korisnik;

(c)

stavljati podatke koje primi na raspolaganje drugoj trećoj strani, osim ako se podaci stavljaju na raspolaganje na temelju ugovora s korisnikom i pod uvjetom da druga treća strana poduzme sve potrebne mjere dogovorene između imatelja podataka i treće strane kako bi se očuvala povjerljivost poslovnih tajni;

(d)

stavljati podatke koje primi na raspolaganje poduzetniku za kojeg je utvrđen status nadzornika pristupa u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2022/1925;

(e)

upotrebljavati podatke koje primi za razvoj proizvoda koji je u konkurenciji s povezanim proizvodom iz kojeg potječu podaci kojima je pristupljeno ili ih dijeliti s drugom trećom stranom u tu svrhu; treće strane također ne smiju upotrebljavati neosobne podatke proizvoda ili neosobne podatke o povezanim uslugama koji su im stavljeni na raspolaganje kako bi stekle uvid u gospodarsko stanje, imovinu i proizvodne metode imatelja podataka ili uporabu od strane imatelja podataka;

(f)

upotrebljavati podatke koje primi na način koji negativno utječe na sigurnost povezanog proizvoda ili povezane usluge;

(g)

zanemariti posebne mjere dogovorene s imateljem podataka ili nositeljem poslovnih tajni u skladu s člankom 5. stavkom 9. i ugroziti povjerljivost poslovnih tajni;

(h)

sprečavati korisnika koji je potrošač, među ostalim i na temelju ugovora, da podatke koje primi stavi na raspolaganje drugim stranama.

Članak 8.

Uvjeti pod kojima imatelji podataka stavljaju podatke na raspolaganje primateljima podataka

1.   Ako je, u odnosima među poduzećima, imatelj podataka obvezan staviti podatke na raspolaganje primatelju podataka u skladu s člankom 5. ili u skladu s drugim primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom donesenim u skladu s pravom Unije, s primateljem podataka dogovara aranžmane za stavljanje podataka na raspolaganje i to čini pod poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima te na transparentan način u skladu s ovim poglavljem i poglavljem IV.

2.   Ugovorna odredba koja se odnosi na pristup podacima i njihovu uporabu ili na odgovornosti i pravna sredstva u slučaju kršenja ili okončanja obveza povezanih s podacima nije obvezujuća ako čini nepoštenu ugovornu odredbu u smislu članka 13. ili ako se njome, na štetu korisnika, isključuje primjena prava korisnika iz poglavlja II., odstupa od tih prava ili mijenja njihov učinak.

3.   Imatelj podataka pri stavljanju podataka na raspolaganje ne smije, u pogledu aranžmana za stavljanje podataka na raspolaganje, diskriminirati usporedive kategorije primatelja podataka, uključujući partnerska poduzeća ili povezana poduzeća imatelja podataka. Ako primatelj podataka smatra da su uvjeti pod kojima su mu podaci stavljeni na raspolaganje diskriminirajući, imatelj podataka bez nepotrebne odgode primatelju podataka na temelju njegova obrazloženog zahtjeva pruža informacije iz kojih je vidljivo da nije bilo diskriminacije.

4.   Imatelj podataka ne smije stavljati podatke na raspolaganje primatelju podataka, među ostalim ni na isključivoj osnovi, osim ako to od njega zatraži korisnik u skladu s poglavljem II.

5.   Imatelji podataka i primatelji podataka nisu obvezni pružiti nikakve informacije osim onih koje su potrebne za provjeru usklađenosti s dogovorenim ugovornim odredbama za stavljanje podataka na raspolaganje ili s njihovim obvezama na temelju ove Uredbe ili drugog primjenjivog prava Unije ili nacionalnog zakonodavstva donesenog u skladu s pravom Unije.

6.   Osim ako je drukčije predviđeno u pravu Unije, uključujući članak 4. stavak 6. i članak 5. stavak 9. ove Uredbe, ili u nacionalnom zakonodavstvu donesenom u skladu s pravom Unije, obvezom stavljanja podataka na raspolaganje primatelju podataka ne obvezuje se na otkrivanje poslovnih tajni.

Članak 9.

Naknada za stavljanje podataka na raspolaganje

1.   Naknada za stavljanje podataka na raspolaganje u odnosima među poduzećima o kojoj su se dogovorili imatelj podataka i primatelj podataka mora biti nediskriminirajuća i razumna i može uključivati maržu.

2.   Kada se dogovaraju o naknadi imatelj podataka i primatelj podataka posebno uzimaju u obzir:

(a)

troškove nastale pri stavljanju podataka na raspolaganje, uključujući posebno troškove potrebne za formatiranje podataka, širenje podataka elektroničkim putem i njihovu pohranu;

(b)

ulaganja u prikupljanje i izradu podataka, ako je to primjenjivo, uzimajući u obzir jesu li druge strane doprinijele pribavljanju, generiranju ili prikupljanju dotičnih podataka.

3.   Naknada iz stavka 1. može također ovisiti o količini, formatu i prirodi podataka.

4.   Ako je primatelj podataka MSP ili neprofitna istraživačka organizacija i ako takav primatelj podataka nema partnerska poduzeća ili povezana poduzeća koja se ne smatraju MSP-ovima, dogovorena naknada ne smije premašiti troškove iz stavka 2. točke (a).

5.   Komisija donosi smjernice za izračun razumne naknade, uzimajući u obzir savjete Europskog odbora za inovacije u području podataka (EDIB) iz članka 42.

6.   Ovim se člankom ne sprečava da se drugim pravom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom donesenim u skladu s pravom Unije isključi naknada za stavljanje podataka na raspolaganje ili predvidi niža naknada.

7.   Imatelj podataka primatelju podataka pruža informacije u kojima se osnova za izračun naknade navodi dovoljno detaljno kako bi primatelj podataka mogao procijeniti jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavaka od 1. do 4.

Članak 16.

Odnos s drugim obvezama stavljanja podataka na raspolaganje tijelima javnog sektora, Komisiji, Europskoj središnjoj banci i tijelima Unije

1.   Ovo poglavlje ne utječe na obveze utvrđene u pravu Unije ili nacionalnom pravu u svrhu izvješćivanja, ispunjavanja zahtjevâ za pristup informacijama ili dokazivanja ili provjere usklađenosti s pravnim obvezama.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na tijela javnog sektora, Komisiju, Europsku središnju banku ili tijela Unije koji provode aktivnosti za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili prekršaja ili za izvršavanje kaznenih sankcija ili na carinsku ili poreznu upravu. Ovo poglavlje ne utječe na primjenjivo pravo Unije i primjenjivo nacionalno pravo koje se odnosi na sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili prekršaja ili na izvršavanje kaznenih ili administrativnih sankcija ili na carinsku ili poreznu upravu.

Članak 17.

Zahtjevi za stavljanje podataka na raspolaganje

1.   Kad zahtijeva podatke na temelju članka 14., tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije:

(a)

navodi koji se podaci zahtijevaju, uključujući relevantne metapodatke potrebne za tumačenje i uporabu tih podataka;

(b)

dokazuje da su ispunjeni potrebni uvjeti za postojanje iznimne potrebe kako je navedeno u članku 15. u čiju su svrhu podaci zatraženi;

(c)

objašnjava svrhu zahtjeva, predviđenu uporabu traženih podataka, među ostalim, ako je to primjenjivo, upotrebljava li ih treća strana u skladu sa stavkom 4. ovog članka, trajanje te uporabe i, ako je to relevantno, način na koji se obradom osobnih podataka odgovara na iznimnu potrebu;

(d)

navodi, ako je moguće, kada se očekuje da će sve stranke koje imaju pristup podacima izbrisati podatke;

(e)

obrazlaže odabir imatelja podataka kojem je zahtjev upućen;

(f)

navodi sva druga tijela javnog sektora ili Komisiju, Europsku središnju banku ili tijela Unije i treće strane za koje se očekuje da se traženi podaci s njima dijele;

(g)

ako su zatraženi osobni podaci, navodi sve tehničke i organizacijske mjere koje su potrebne i razmjerne za provedbu načelâ zaštite podataka i potrebne zaštitne mjere, kao što je pseudonimizacija, te može li imatelj podataka primijeniti anonimizaciju prije stavljanja podataka na raspolaganje;

(h)

navodi pravnu odredbu kojom se tijelu javnog sektora, Komisiji, Europskoj središnjoj banci ili tijelu Unije koji su podnijeli zahtjev dodjeljuje specifična zadaća koja se obavlja u javnom interesu, a koja je relevantna za zahtjev za podatke;

(i)

navodi rok do kojeg se podaci moraju staviti na raspolaganje i rok iz članka 18. stavka 2. do kojeg imatelj podataka može odbiti zahtjev ili zatražiti njegovu izmjenu;

(j)

ulaže maksimalne napore za izbjegavanje da ispunjavanje zahtjeva za podatke dovede do odgovornosti imatelja podataka za povredu prava Unije ili nacionalnog prava.

2.   Zahtjev za podatke podnesen na temelju stavka 1. ovog članka:

(a)

podnosi se u pisanom obliku i sastavljen je na jasnom, jezgrovitom i jednostavnom jeziku razumljivom imatelju podataka;

(b)

precizan je u pogledu vrste traženih podataka i odgovara podacima nad kojima imatelj podataka ima kontrolu u trenutku podnošenja zahtjeva;

(c)

razmjeran je iznimnoj potrebi i propisno obrazložen s obzirom na granularnost i količinu traženih podataka te učestalost pristupa traženim podacima;

(d)

poštuje legitimne ciljeve imatelja podataka, uz preuzimanje obveze osiguravanja zaštite poslovnih tajni u skladu s člankom 19. stavkom 3., te uzimajući u obzir troškove i trud potrebne za stavljanje podataka na raspolaganje;

(e)

odnosi se na neosobne podatke, a samo ako se dokaže da to nije dovoljno da se odgovori na iznimnu potrebu za uporabom podataka, u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a), zahtijeva osobne podatke u pseudonimiziranom obliku te utvrđuje tehničke i organizacijske mjere koje se moraju poduzeti radi zaštite podataka;

(f)

obavješćuje imatelja podataka o sankcijama koje u skladu s člankom 40. izriče nadležno tijelo imenovano u skladu s člankom 37. u slučaju neispunjavanja zahtjeva;

(g)

ako je zahtjev podnijelo tijelo javnog sektora, dostavlja se koordinatoru podataka iz članka 37. države članice u kojoj je tijelo javnog sektora koje je podnijelo zahtjev osnovano, koji zahtjev objavljuje na internetu bez nepotrebne odgode osim ako koordinator podataka smatra da bi takva objava ugrozila javnu sigurnost;

(h)

ako je zahtjev podnijela Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije, stavlja se na raspolaganje na internetu bez nepotrebne odgode;

(i)

ako su zatraženi osobni podaci, o tome se bez nepotrebne odgode obavješćuje nadzorno tijelo odgovorno za praćenje primjene Uredbe (EU) 2016/679 u državi članici u kojoj je tijelo javnog sektora osnovano.

Europska središnja banka i tijela Unije obavješćuju Komisiju o svojim zahtjevima.

3.   Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije podatke pribavljene na temelju ovog poglavlja ne stavlja na raspolaganje za ponovnu uporabu kako je definirana u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2022/868 ili članku 2. točki 11. Direktive (EU) 2019/1024. Uredba (EU) 2022/868 i Direktiva (EU) 2019/1024 ne primjenjuju se na podatke u posjedu tijelâ javnog sektora pribavljene na temelju ovog poglavlja.

4.   Stavkom 3. ovog članka ne sprečava se tijelo javnog sektora, Komisiju, Europsku središnju banku ili tijelo Unije da podatke pribavljene na temelju ovog poglavlja razmjenjuje s drugim tijelom javnog sektora ili Komisijom, Europskom središnjom bankom ili tijelom Unije radi obavljanja zadaća iz članka 15., kako je navedeno u zahtjevu u skladu sa stavkom 1. točkom (f) ovog članka, ili da podatke stavlja na raspolaganje trećoj strani ako su toj trećoj strani delegirali, u okviru javno dostupnog sporazuma, tehničke preglede ili druge funkcije. Obveze tijelâ javnog sektora u skladu s člankom 19., osobito zaštitne mjere za čuvanje povjerljivosti poslovnih tajni, primjenjuju se i na takve treće strane. Ako tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije dostavlja ili stavlja na raspolaganje podatke na temelju ovog stavka, o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje imatelja podataka od kojeg su podaci primljeni.

5.   Ako imatelj podataka smatra da su njegova prava na temelju ovog poglavlja povrijeđena prijenosom podataka ili stavljanjem podataka na raspolaganje, može podnijeti pritužbu nadležnom tijelu države članice u kojoj imatelj podataka ima poslovni nastan imenovanom u skladu s člankom 37.

6.   Komisija izrađuje predložak za zahtjeve na temelju ovog članka.

Članak 18.

Ispunjavanje zahtjevâ za podatke

1.   Imatelj podataka koji primi zahtjev za stavljanje podataka na raspolaganje na temelju ovog poglavlja bez nepotrebne odgode stavlja podatke na raspolaganje tijelu javnog sektora, Komisiji, Europskoj središnjoj banci ili tijelu Unije koje je podnijelo zahtjev, pri čemu uzima u obzir potrebne tehničke, organizacijske i pravne mjere.

2.   Ne dovodeći u pitanje posebne potrebe u pogledu dostupnosti podataka definirane u pravu Unije ili u nacionalnom pravu, imatelj podataka može odbiti zahtjev za stavljanje podataka na raspolaganje na temelju ovog poglavlja ili zatražiti njegovu izmjenu bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije pet radnih dana nakon primitka zahtjeva za dostavu podataka koji su potrebni kako bi se odgovorilo na izvanredno stanje te bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju najkasnije 30 radnih dana nakon primitka takvog zahtjeva u drugim slučajevima iznimne potrebe na temelju bilo kojeg od sljedećih razloga:

(a)

imatelj podataka nema kontrolu nad traženim podacima;

(b)

sličan zahtjev u istu svrhu prethodno je podnijelo drugo tijelo javnog sektora ili Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije, a imatelj podataka nije obaviješten o brisanju podataka u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (c);

(c)

zahtjev ne ispunjava uvjete utvrđene u članku 17. stavcima 1. i 2.

3.   Ako imatelj podataka odluči odbiti zahtjev ili zatražiti njegovu izmjenu u skladu sa stavkom 2. točkom (b), navodi koje je tijelo javnog sektora ili Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije prethodno podnijelo zahtjev u istu svrhu.

4.   Ako traženi podaci uključuju osobne podatke, imatelj podataka propisno anonimizira podatke, osim ako ispunjavanje zahtjeva za stavljanje podataka na raspolaganje tijelu javnog sektora, Komisiji, Europskoj središnjoj banci ili tijelu Unije iziskuje otkrivanje osobnih podataka. U takvim slučajevima imatelj podataka pseudonimizira podatke.

5.   Ako tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije želi osporiti odbijanje imatelja podataka da dostavi tražene podatke, ili ako imatelj podataka želi osporiti zahtjev, a to se pitanje ne može riješiti odgovarajućom izmjenom zahtjeva, pitanje se upućuje nadležnom tijelu države članice u kojoj imatelj podataka ima poslovni nastan imenovanom u skladu s člankom 37.

Članak 23.

Uklanjanje prepreka djelotvornoj promjeni

Pružatelji usluga obrade podataka poduzimaju mjere predviđene u člancima 25., 26., 27., 29. i 30. kako bi se klijentima omogućilo da prijeđu na uslugu obrade podataka, koja obuhvaća uslugu iste vrste, a koju pruža drugi pružatelj usluga obrade podataka ili na lokalnu infrastrukturu IKT-a ili, ako je relevantno, da istodobno koriste više pružatelja usluga obrade podataka. Ponajprije, pružatelji usluga obrade podataka ne smiju nametati pretkomercijalne, komercijalne, tehničke, ugovorne i organizacijske prepreke te moraju ukloniti takve prepreke koje sprečavaju klijente da:

(a)

raskinu ugovor o usluzi obrade podataka nakon isteka maksimalnog otkaznog roka i uspješnog dovršetka procesa promjene, u skladu s člankom 25.;

(b)

sklope nove ugovore s drugim pružateljem usluga obrade podataka koji pruža uslugu iste vrste;

(c)

prenesu klijentove podatke koji se mogu izvesti i klijentove digitalne resurse drugom pružatelju usluga obrade podataka ili na lokalnu infrastrukturu IKT-a, među ostalim i nakon iskorištavanja besplatne ponude;

(d)

u skladu s člankom 24., postignu funkcionalnu ekvivalentnost u korištenju novom uslugom obrade podataka u okruženju IKT-a drugog pružatelja usluga obrade podataka koji pruža uslugu iste vrste;

(e)

razdvoje, ako je to tehnički izvedivo, usluge obrade podataka iz članka 30. stavka 1. od drugih usluga obrade podataka koje pruža pružatelj usluga obrade podataka.

Članak 26.

Obveza informiranja za pružatelje usluga obrade podataka

Pružatelj usluga obrade podataka klijentu pruža:

(a)

informacije o dostupnim postupcima za promjenu usluge obrade podataka i prijenos na uslugu obrade podataka, uključujući informacije o dostupnim metodama i formatima promjene i prijenosa, kao i o tehničkim i drugim ograničenjima koja su poznata pružatelju usluga obrade podataka.

(b)

upućivanje na ažurirani internetski registar koji vode pružatelj usluga obrade podataka, s pojedinostima o svim podatkovnim strukturama i formatima podataka kao i o relevantnim normama i otvorenim specifikacijama interoperabilnosti, u kojem su dostupni podaci koji se mogu izvesti navedeni u članku 25. stavku 2. točki (e).

Članak 33.

Bitni zahtjevi u pogledu interoperabilnosti podataka, mehanizama i usluga dijeljenja podataka te zajedničkih europskih podatkovnih prostora

1.   Sudionici u podatkovnim prostorima koji nude podatke ili podatkovne usluge drugim sudionicima moraju ispunjavati sljedeće bitne zahtjeve radi olakšavanja interoperabilnosti podataka, mehanizama i usluga dijeljenja podataka te zajedničkih europskih podatkovnih prostora, koji su interoperabilni okviri specifični za određenu namjenu ili sektor ili međusektorski interoperabilni okviri koji sadržavaju zajedničke norme i prakse za dijeljenje ili zajedničku obradu podataka radi, među ostalim, razvoja novih proizvoda i usluga, znanstvenog istraživanja ili inicijativa civilnog društva:

(a)

sadržaj skupa podataka, ograničenja uporabe, licencije, metodologija prikupljanja podataka, kvaliteta podataka i nesigurnost moraju biti dovoljno opisani, ako je to primjenjivo, u strojno čitljivom formatu, kako bi se primatelju omogućilo pronalaženje podataka, pristup tim podacima i njihova uporaba;

(b)

strukture podataka, formati podataka, rječnici, sustavi klasifikacije, taksonomije te popisi kodova, ako su dostupni, moraju biti opisani na javno dostupan i dosljedan način;

(c)

tehnička sredstva za pristup podacima, kao što su sučelja za programiranje aplikacija, te uvjeti njihove uporabe i kvaliteta usluge moraju biti dovoljno opisani da omoguće automatski pristup podacima i prijenos podataka među stranama, među ostalim i kontinuirano, u obliku skupnog preuzimanja ili u stvarnom vremenu u strojno čitljivom formatu, ako je to tehnički izvedivo i ne ometa dobro funkcioniranje povezanog proizvoda;

(d)

ako je to primjenjivo, moraju se osigurati sredstva za omogućivanje interoperabilnosti alata za automatizaciju izvršenja sporazumâ o dijeljenju podataka, kao što su pametni ugovori.

Zahtjevi mogu biti generički ili se mogu odnositi na specifične sektore, pri čemu se u potpunosti uzima u obzir međusobna povezanost sa zahtjevima koji proizlaze iz drugog prava Unije ili nacionalnog prava.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 45. ove Uredbe radi dopune ove Uredbe dodatnim utvrđivanjem bitnih zahtjeva utvrđenih u stavku 1. ovog članka, u vezi s onim zahtjevima koji po svojoj prirodi ne mogu proizvesti željeni učinak osim ako su dodatno utvrđeni u obvezujućim pravnim aktima Unije te kako se bi na odgovarajući način odražavala tehnološka i tržišna kretanja.

Pri donošenju delegiranih akata Komisija uzima u obzir savjete EDIB-a u skladu s člankom 42. točkom (c) podtočkom iii.

3.   Smatra se da sudionici u podatkovnim prostorima koji nude podatke ili podatkovne usluge drugim sudionicima u podatkovnim prostorima koji udovoljavaju usklađenim normama ili njihovim dijelovima, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. u mjeri u kojoj su ti zahtjevi obuhvaćeni takvim usklađenim normama ili njihovi dijelovima.

4.   Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 traži od jedne europske organizacije za normizaciju ili više njih da izrade usklađene norme koje ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka.

5.   Komisija može provedbenim aktima donijeti zajedničke specifikacije koje obuhvaćaju neke od bitnih zahtjeva utvrđenih u stavku 1. ili sve takve zahtjeve ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

Komisija je u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 zatražila od jedne europske organizacije za normizaciju ili više njih da izradi usklađenu normu koja ispunjava bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka te:

i.

zahtjev nije prihvaćen;

ii.

usklađene norme koje se odnose na taj zahtjev nisu dostavljene u roku određenom u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012; ili

iii.

usklađene norme nisu u skladu sa zahtjevom; i

(b)

upućivanje na usklađene norme koje obuhvaćaju relevantne bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka nije objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 niti se objava takvog upućivanja očekuje u razumnom roku.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

6.   Prije izrade nacrta provedbenog akta iz stavka 5. ovog članka Komisija obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 da smatra da su uvjeti iz stavka 5. ovog članka ispunjeni.

7.   Pri izradi nacrta provedbenog akta iz stavka 5. Komisija uzima u obzir savjete EDIB-a i stajališta drugih relevantnih tijela ili stručnih skupina te se na odgovarajući način savjetuje sa svim relevantnim dionicima.

8.   Smatra se da sudionici u podatkovnim prostorima koji nude podatke ili podatkovne usluge drugim sudionicima u podatkovnim prostorima koji udovoljavaju zajedničkim specifikacijama utvrđenima provedbenim aktima iz stavka 5. ili njihovim dijelovima ispunjavaju bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1. u mjeri u kojoj su ti zahtjevi obuhvaćeni takvim zajedničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima.

9.   Ako europska organizacija za normizaciju usvoji usklađenu normu te je predloži Komisiji u svrhu objavljivanja upućivanja na tu usklađenu normu u Službenom listu Europske unije, Komisija ocjenjuje usklađenu normu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012. Ako se u Službenom listu Europske unije objavi upućivanje na usklađenu normu, Komisija stavlja izvan snage provedbene akte iz stavka 5. ovog članka ili njihove dijelove koji obuhvaćaju iste bitne zahtjeve kao što su oni obuhvaćeni tom usklađenom normom.

10.   Ako država članica smatra da zajednička specifikacija ne ispunjava u potpunosti bitne zahtjeve utvrđene u stavku 1., ona o tome obavješćuje Komisiju dostavljanjem detaljnog objašnjenja. Komisija ocjenjuje to detaljno objašnjenje te, ako je to primjereno, mijenja provedbeni akt kojim se utvrđuje dotična zajednička specifikacija.

11.   Komisija može donijeti smjernice uzimajući u obzir prijedlog EDIB-a u skladu s člankom 30. točkom (h) Uredbe (EU) 2022/868 kojima se utvrđuju interoperabilni okviri zajedničkih normi i praksi za funkcioniranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora.

Članak 37.

Nadležna tijela i koordinatori podataka

1.   Svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela koja će biti odgovorna za primjenu i izvršavanje ove Uredbe (nadležna tijela). Države članice mogu osnovati jedno ili više novih tijela ili se mogu osloniti na postojeća tijelima.

2.   Ako država članica imenuje više nadležnih tijela, među njima imenuje koordinatora podataka kako bi olakšala suradnju među nadležnim tijelima i pomogla subjektima obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na primjenu i izvršavanje. Nadležna tijela surađuju međusobno pri izvršavanju svojih zadaća i ovlasti koje su im dodijeljene na temelju stavka 5.

3.   Nadzorna tijela odgovorna za praćenje primjene Uredbe (EU) 2016/679 odgovorna su za praćenje primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se to odnosi na zaštitu osobnih podataka. Poglavlja VI. i VII. Uredbe (EU) 2016/679 primjenjuju se mutatis mutandis.

Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj se ona odnosi na Komisiju, Europsku središnju banku ili tijela Unije. Ako je to relevantno, članak 62. Uredbe (EU) 2018/1725 primjenjuje se mutatis mutandis.

Zadaće i ovlasti nadzornih tijela iz ovog stavka izvršavaju se s obzirom na obradu osobnih podataka.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka:

(a)

u vezi s posebnim sektorskim pitanjima pristupa podacima i uporabe podataka povezanima s primjenom ove Uredbe poštuje se nadležnost sektorskih tijela;

(b)

nadležno tijelo odgovorno za primjenu i izvršavanje članaka od 23. do 31. te članaka 34. i 35. mora imati iskustvo u području podataka i elektroničkim komunikacijskim uslugama.

5.   Države članice osiguravaju da su zadaće i ovlasti nadležnih tijela jasno definirane i da uključuju:

(a)

promicanje podatkovne pismenosti i informiranje korisnika i subjekata obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe o pravima i obvezama koji se na njoj temelje;

(b)

rješavanje pritužaba koje proizlaze iz navodnih povreda ove Uredbe, među ostalim u vezi s poslovnim tajnama, i istraživanje predmeta pritužaba, u mjeri u kojoj je to primjereno, te redovito obavješćivanje podnositelja pritužaba, ako je to relevantno u skladu s nacionalnim pravom, o napretku i ishodu istrage, i to u razumnom roku, posebno ako je potrebna daljnja istraga ili koordinacija s drugim nadležnim tijelom;

(c)

provedbu istraga o pitanjima koja se odnose na primjenu ove Uredbe, među ostalim na temelju informacija primljenih od drugog nadležnog tijela ili drugog tijela javne vlasti;

(d)

izricanje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih financijskih sankcija koje mogu uključivati periodične sankcije i sankcije s retroaktivnim učinkom, ili pokretanje sudskih postupaka radi izricanja novčanih kazni;

(e)

praćenje tehnološkog i relevantnog komercijalnog razvoja koji je važan za stavljanje podataka na raspolaganje i njihovu uporabu;

(f)

suradnju s nadležnim tijelima drugih država članica i, ako je relevantno, s Komisijom ili EDIB-om, radi osiguravanja dosljedne i učinkovite primjene ove Uredbe, među ostalim i razmjene svih relevantnih informacija elektroničkim putem, bez nepotrebne odgode, među ostalim i u pogledu stavka 10. ovog članka;

(g)

suradnju s relevantnim nadležnim tijelima odgovornima za provedbu drugih pravnih akata Unije ili nacionalnih pravnih akata, među ostalim i s tijelima nadležnima u području podataka i za elektroničke komunikacijske usluge, s nadzornim tijelom odgovornim za praćenje primjene Uredbe (EU) 2016/679 ili sa sektorskim tijelima, kako bi se osiguralo dosljedno izvršavanje ove Uredbe u odnosu na drugo pravo Unije i nacionalno pravo;

(h)

suradnju s relevantnim nadležnim tijelima kako bi se osiguralo dosljedno izvršavanje članaka od 23. do 31. te članaka 34. i 35. u odnosu na drugo pravo Unije i samoregulaciju koji se primjenjuju na pružatelje usluga obrade podataka;

(i)

osiguravanje da se naknade za promjenu ukinu u skladu s člankom 29.;

(j)

razmatranje zahtjeva za podatke podnesenih na temelju poglavlja V.

Ako je imenovan, koordinator podataka olakšava suradnju iz prvog podstavka točaka (f), (g) i (h) i pomaže nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

6.   Koordinator podataka, ako je takvo nadležno tijelo imenovano:

(a)

djeluje kao jedinstvena kontaktna točka za sva pitanja povezana s primjenom ove Uredbe;

(b)

osigurava da su na internetu javno dostupni zahtjevi za stavljanje podataka na raspolaganje koje su podnijela tijela javnog sektora u slučaju iznimne potrebe iz poglavlja V. i promiče dobrovoljne sporazume o dijeljenju podataka između tijelâ javnog sektora i imateljâ podataka;

(c)

jednom godišnje obavješćuje Komisiju o odbijanjima o kojima je obaviješteno na temelju članka 4. stavaka 2. i 8. te članka 5. stavka 11.

7.   Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima nadležnih tijela te o njihovim zadaćama i ovlastima te, ako je to primjenjivo, o nazivu odnosno imenu koordinatora podataka. Komisija vodi javni registar tih tijela.

8.   Pri obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih ovlasti u skladu s ovom Uredbom nadležna tijela nepristrana su i nisu pod vanjskim utjecajem, bilo izravnim ili neizravnim, te ne traže niti primaju upute u pogledu pojedinačnih slučajeva od nijednog drugog tijela javne vlasti odnosno nijedne privatne strane.

9.   Države članice osiguravaju da nadležna tijela raspolažu dostatnim ljudskim i tehničkim resursima i relevantnim stručnim znanjem za djelotvorno obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

10.   Subjekti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe podliježu nadležnosti države članice u kojoj imaju poslovni nastan. Ako subjekt ima poslovni nastan u više država članica, smatra se da je u nadležnosti države članice u kojoj ima glavni poslovni nastan, odnosno u kojoj ima mjesto poslovanja ili registrirano sjedište iz kojeg se obavljaju glavne financijske funkcije i operativna kontrola.

11.   Svi subjekti koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i koji stavljaju povezane proizvode na raspolaganje ili nude usluge u Uniji, a nemaju poslovni nastan u Uniji, moraju imenovati pravnog zastupnika u jednoj od država članica.

12.   Za potrebe osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom subjekt obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe koji stavlja povezane proizvode na raspolaganje ili nudi usluge u Uniji ovlašćuje pravnog zastupnika kako bi se osim tom subjektu ili umjesto njemu nadzorna tijela obraćala tom pravnom zastupniku u vezi sa svim pitanjima povezanima s tim subjektom. Taj pravni zastupnik surađuje s nadležnim tijelima i na zahtjev im pruža sveobuhvatan prikaz mjera i radnji koje je poduzeo subjekt koji je obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe i koji stavlja povezane proizvode na raspolaganje ili nudi usluge u Uniji kako bi osigurao usklađenost s ovom Uredbom.

13.   Smatra se da je subjekt koji je obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe i koji stavlja povezane proizvode na raspolaganje ili nudi usluge u Uniji u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov pravni zastupnik. Imenovanjem pravnog zastupnika od strane takvog subjekta ne dovode se u pitanje odgovornost takvog subjekta i bilo kakvi pravni postupci koji bi mogli biti pokrenuti protiv takvog subjekta. Dok subjekt ne imenuje pravnog zastupnika u skladu s ovim člankom u nadležnosti je svih država članica, ako je to primjenjivo, za potrebe osiguravanja primjene i izvršavanja ove Uredbe. Svako nadležno tijelo može izvršavati svoju nadležnost, među ostalim izricanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija, pod uvjetom da subjekt nije predmetom drugog postupka izvršavanja na temelju ove Uredbe, koji vodi drugo nadležno tijelo zbog istih činjenica.

14.   Nadležna tijela ovlaštena su od korisnika, imatelja podataka ili primatelja podataka, ili njihovih pravnih zastupnika, koji su u nadležnosti njihove države članice zatražiti sve informacije potrebne za provjeru usklađenosti s ovom Uredbom. Svaki zahtjev za informacije mora biti razmjeran izvršenju povezane zadaće i obrazložen.

15.   Ako nadležno tijelo u jednoj državi članici traži pomoć ili mjere izvršavanja od nadležnog tijela u drugoj državi članici, ono podnosi obrazložen zahtjev. Nadležno tijelo po primitku takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja odgovor u kojem navodi koje su radnje poduzete ili se planiraju poduzeti.

16.   Nadležna tijela poštuju načela povjerljivosti i čuvanja profesionalne i poslovne tajne te štite osobne podatke u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Sve informacije razmijenjene u kontekstu zahtjeva za pomoć i pružene u skladu s ovim člankom smiju se upotrebljavati samo u vezi s onim pitanjem za koje su zatražene.

Članak 49.

Evaluacija i preispitivanje

1.   Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe i podnosi izvješće o glavnim nalazima evaluacije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru do 12. rujna 2028. Tom se evaluacijom posebno ocjenjuje sljedeće:

(a)

situacije koje treba smatrati situacijama iznimne potrebe za potrebe članka 15. ove Uredbe i primjene poglavlja V. ove Uredbe u praksi, osobito iskustvo tijelâ javnog sektora, Komisije, Europske središnje banke i tijela Unije u primjeni poglavlja V. ove Uredbe; broj i ishod postupaka upućenih nadležnom tijelu na temelju članka 18. stavka 5. o primjeni poglavlja V. ove Uredbe, kako su izvijestila nadležna tijela; utjecaj drugih obveza utvrđenih u pravu Unije ili nacionalnom pravu za potrebe ispunjavanja zahtjevâ za pristup informacijama; utjecaj mehanizama dobrovoljnog dijeljenja podataka, kao što su oni koje su uspostavile organizacije za podatkovni altruizam priznate na temelju Uredbe (EU) 2022/868, na ispunjavanje ciljeva poglavlja V. ove Uredbe i uloga osobnih podataka u kontekstu članka 15. ove Uredbe, uključujući razvoj tehnologija za unapređenje zaštite privatnosti;

(b)

učinak ove Uredbe na uporabu podataka u gospodarstvu, među ostalim na inovacije u području podataka, prakse monetizacije podataka i usluge podatkovnog posredovanja, kao i na dijeljenje podataka unutar zajedničkih europskih podatkovnih prostora;

(c)

pristupačnost i uporaba različitih kategorija i vrsta podataka;

(d)

isključivanje određenih kategorija poduzeća kao korisnika na temelju članka 5.;

(e)

izostanak bilo kakvog utjecaja na prava intelektualnog vlasništva;

(f)

učinak na poslovne tajne, među ostalim i na zaštitu od njihova nezakonitog pribavljanja, uporabe i otkrivanja, kao i učinak mehanizma koji imatelju podataka omogućuje da odbije korisnikov zahtjev na temelju članka 4. stavka 8. i članka 5. stavka 11., uzimajući pritom u obzir, u mjeri u kojoj je to moguće, eventualnu reviziju Direktive (EU) 2016/943;

(g)

je li popis nepoštenih ugovornih odredbi iz članka 13. ažuriran s obzirom na nove poslovne prakse i brz tempo razvoja inovacija na tržištu;

(h)

promjene u ugovornim praksama pružateljâ usluga obrade podataka te dovodi li to do dovoljne usklađenosti s člankom 25.;

(i)

smanjenje naknada koje nameću pružatelji usluga obrade podataka za proces promjene, u skladu s postupnim ukidanjem naknada za promjenu na temelju članka 29.

(j)

interakcija ove Uredbe s drugim pravnim aktima Unije koji su važni za podatkovno gospodarstvo;

(k)

sprečavanje nezakonitog pristupa tijelâ vlasti neosobnim podacima;

(l)

učinkovitost režima izvršavanja na temelju članka 37.;

(m)

učinak ove Uredbe na MSP-ove s obzirom na njihovu inovacijsku sposobnost i na dostupnost usluga obrade podataka za korisnike u Uniji te opterećenje u vezi s ispunjavanjem novih obveza.

2.   Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe i podnosi izvješće o glavnim nalazima evaluacije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru do 12. rujna 2028. Tom se evaluacijom ocjenjuje učinak članaka od 23. do 31. te članaka 34. i 35., osobito u pogledu određivanja cijena i raznovrsnosti usluga obrade podataka koje se nude u Uniji, s posebnim naglaskom na pružateljima koji su MSP-ovi.

3.   Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za izradu izvješća iz stavaka 1. i 2.

4.   Na temelju izvješća iz stavaka 1. i 2. Komisija može, prema potrebi, podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću radi izmjene ove Uredbe.


whereas









keyboard_arrow_down